Medvjed koji obitava u Hrvatskoj jedna je od osam vrsta medvjeda koji nastanjuju Zemlju. Iako je prema sistematici i anatomiji zvijer, radi se o svejedu koji se većinom hrani biljkama.  Prema lovačkoj i zakonskoj podjeli medvjed spada u krupnu dlakavu divljač. U starijoj literaturi naziva se mrkim medvjedom.

Za razliku od mnogih europskih zemalja u kojima medvjeda više gotovo i nema, Hrvatska se može pohvaliti s njih oko čak tisuću. Usporedbe radi, Španjolci ih imaju 120, Norvežani 30, a Austrijanci svega 15-ak. Medvjeđa populacija kod nas je vrlo velika, a suživot s ljudima dobar.

Dabar je glodavac koji prema lovačkoj podjeli spada u sitnu dlakavu divljač. Na njega je zakonom propisan trajan lovostaj – trajno je zaštićena divljač. Na svijetu žive samo dvije vrste dabra – europski i kanadski.

Kanadski znanstvenici otkrili su da su vukovi u toj zemlji gdje ih se kontrolirano lovi i kontinuirano proganja pod velikim stresom, prenosi The Scientist. Znanstvenici koji su objavili studiju u časopisu Functional Ecology ispitali su hormone kod vukova, a otkrili su visoke razine hormona stresa i promjene u razinama spolnih hormona koje bi mogle utjecati na promjene u čoporu te ih učiniti podložnijim bolestima.

U Hrvatskoj su poznate četiri vrste puha, od kojih jedna sada u sitnu dlakavu divljač dok su druge tri zakonom strogo zaštićene. To su gorski puh (Dryomys nitedula Pali.), puh lješnikar (Muscardinus avellanarius L.) i vrtni puh (Eliomys quercinus L.) a koje ćemo ukratko predstaviti. U Hrvatskoj obitava i posebna podvrsta vrtnog puha – krški puh ((Eliomys quercinus dalmaticus Đulić & Feiten) kojeg se može naći u Dalmaciji ali njegova biologija nije još dovoljno istražena.

Ris već desetljećima vodi bitku za opstanak u našim krajevima. Nakon 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća kada je iznova naseljen u Sloveniji i proširio se po Hrvatskoj i BiH, činilo se da mu se smiješi svijetla budućnost. No nedovoljno velika populacija za zdravu genetsku raznovrsnost, razmnožavanje u bliskom srodstvu i krivolov ponovno su posljednjih godina euroazijskog risa u ovom dijelu starog kontinenta doveli na sam rub opstanka.

Puh spada u red glodavaca (Rodentia) koji imaju po dva zuba glodnjaka u donjoj i gornjoj čeljusti. Ti zubi rastu tokom čitavog života i glodavci ih moraju stalno trošiti glodanjem i grickanjem. Sivi puh ujesen zapada u zimski san i hibernira u pravom smislu te riječi. Zato je njemački naziv za sivog puha „Siebenschlafen“ – sedmomjesečni spavač. Riječ je o autohtonoj sitnoj dlakavoj divljači koja je sjeverno od rijeke Save zaštićena!

Kronologija naseljavanja divokoza na Biokovo prema zapisima Vilima Filipa Šabića...

Jedan od zaštitnih znakova današnjeg Biokova su svakako divokoze, vrsta po kojoj je upravo ova planina najpoznatije lovište u ovom dijelu Europe – danas među stijenama živi, prema procjenama, oko 500 primjeraka divokoza, a upravo su na Biokovu u proteklim desetljećima odstrijeljeni neki od najtrofejnijih primjeraka ove vrste.

Divlja svinja pripada porodici svinja (Suidae) i predak je pitome svinje. Vepar je muška jedinka, krmača ženska, prasad je starosti do godine dana a nazimad od godine do dvije dana. Zanimljivo je da je zbog velikih šteta koje je činila gotovo istrijebljena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće – tamanilo ju se svim sredstvima! Trofej predstavljaju očnjaci - kljove vepra.

K2 Items