kukuvijaToplo vrijeme u prosincu i siječnju pogoduje populacijama miševa koje su, prema napisima, preplavile slavonjske njive hraneći se sjemenkama i korijenjem usjeva (najugroženija su pšenica i uljana repica). Ratari se nastoje obraniti otrovnim pripravcima ali u tome ne uspjevaju. Uz toplo vrijeme, glavni „krivci“ za najezdu su i lovci jer „istrjebljuju prirodne neprijatelje miševa čija se populacija osjetno smanjuje“. Krčenjem šumaraka i vrbika ništena su prirodna staništa ptica grabljivica čime je miševima smanjen broj prirodnih neprijatelja. Ratarima (a i lovcima) bi u rješavanju problema s glodavcima mogle pomoći – sove.

Neoubičajeno toplo, skoro pa proljetno vrijeme, poremetilo je sezonske obrasce ponašanja u biljaka i životinja. Tako su se u nekim dijelovima Europe medvjedi probudili iz zimskog sna. U Visokim Tatrama i sa poljske i sa slovačke strane turiste upozoravaju na oprez zbog toga što je probuđeni mjedvjedi sada tumaraju prirodom i traže hranu. U Finskoj su također medvjedi ranije izašli iz hibernacije a uočene su i promjene u ponašanju ptica selica u Švedskoj i raniji izlazak proljetnica u Norveškoj. 

pig samDonosimo link na još jednu kameru kojom uživo možete pratiti događanja na hranilištu u Estoniji. Hranu (jabuke, pšenica, ječam, žir i sl.) dovoze lovci iz obližnjeg mjesta Ilmatsalu, a divlje svinje mogu se gostiti u miru budući da se hranilište nalazi na području gdje se ne lovi. Uz divlje svinje moguće je vidjeti srne, losove, kunopse i druge šumske stanovnike Estonije.

Antler-Pedicle-Pečati cervida su jedinstveni za svaku životinju – kao otisci prstiju kod ljudi. Pečat ostaje isti tijekom godina (uz uvjet da životinja ne pretrpi ozljedu rožišta) i isti je radi li se o mladoj ili staroj jedinki – opet, kao i otisci prstiju u ljudi. Dâ se razlikovati i lijevi i desni pečat istog jelena. Zbog tog svojstva, moguće je tijekom godina napraviti „niz“ odbačenih roga te tako pratiti razvoj rogovlja pojedinke jedinke.

bizonEuroazijski dabar, europski bizon i orao štekavac su izdvojene kao vrste čije su se populacije značajno obnovile u proteklih 50 godina, sudeći prema rezultatima novijih istraživanja. Znanstvenici iz Zoologijskog društva iz Londona, BirdLIfe Internationala i Europskog savjeta za prebrojavanje ptica (European Bird Census Council) udružili su se sa stručnjacima iz cijele Europe kako bi prikupljali relevantne podatke o distribuciji i brojnosti određenih vrsta sisavaca i ptica. Rezultat te suradnje je izvješće „Wildlife Comeback in Europe“ koje opisuje kako se oporavilo 18 vrsta sisavaca i 19  vrsta ptica u posljednjih 50 godina (sve promatrane vrste osim iberskog risa). Općenito, najveći oporavak doživjele su vrste južne i zapadne Europe.

sika-orao2Istraživači već pet godina koriste kamere radi monitoringa sibirskih tigrova u rezervatu Lazovskii u jugoistočnoj Rusiji. Kada je znanstvenica iz Zoološkog društva u Londonu došla rutinski provjeriti kameru, zamjeniti baterije i memorijsku karticu. U blizini je naišla na truplo jelena međutim oko njega nije bilo nikakvih tragova predatora – izgledalo je kao da je jelen bježao i onda samo stao i uginuo. Tek kada su slike pregledane „misterij“ se razriješio: sika jelena napao je suri orao.

piebald2Piebald je termin koji označava pojavu bijelih i/li crnih mrlja po krznu, ovisi o boji kože (tamna koža – tamna dlaka, svijetla koža – bijela dlaka). Obojenost krzna je najčešće asimetrična po tijelu što rezultira pojavom mrlja na krznu tamo gdje ih ne bi trebalo biti, a ponekad se dogodi da je jedinka potpuno bijela. Bijele jelene ne treba miješati s albino jelenima koji uopće nemaju pigmenta pa su im krzno, oči, nos, uši i drugo ružičaste boje. Piebald i bijelim jelenima ne nedostaje pigment pa su im oči, nosevi, uške i papci normalne, tamne boje.

poljska-kameraKamera na hranilištu divljači u Poljskoj omogućava neprekidan prijenos uživo svih događanja na hranilištu.

Može se vidjeti nekoliko vrsta divljači – jelen obični, srna obična, divlja svinja, lisica i slično. Više na linku: Strzalowo

grizli-srcani-udarSnimka prikazuje divljeg grizlija kako trči uzbrdo da bi se odjednom strovalio nazad. 

Dva fotografa snimala su divljinu na otoku Kodiak na Aljaski kada su nabasala na mladu medvjedicu (naknadno utvrđeno). Medvjedica je počela bježati uzbrdo da bi zatim usporila, stala i otkotrljala se nizbrdo. Utvrđeno je da riječ o mladoj ženki koja je moguće doživjela srčani udar.

medvjed-madjarskaCarinski službenici pomoću infracrvene kamere početkom prosinca zapazili su medvjeda kako prelazi granicu iz Srbije u Mađarsku. Poslano je i patrolno vozilo koje je potvrdilo da je riječ o jedniki Ursus arctosa. Medvjed se najvjerojatnije nije dovoljno udebljao pa sada luta stotinama kilometara u potrazi za hranom a putem je prešao u Mađarsku.

U tim nizinskim krajevima medvjedi inače ne obitavaju jer preferiraju brdovite predjele sa šumskom vegetacijom - ovo je prvi medvjed viđen u južnoj Mađarskoj u modernom dobu (pedesetih godina prošlog stoljeća bilo ih je samo pet)

K2 Items