Opis: pepeljastosive boje i finog krzna, trbuh i donja strana tijela su svijetlije boje, crne oči obrubljene su crnom linijom pa izgledaju velike, rep kitnjast i dugačak, tijelo zdepasto, kratke noge prilagođene penjaju – prilagođen životu na drveću

Veličina: dugačak oko 20 cm, rep još 12 -15 cm

Težina: 170 do 250 gramam, ujesen i do 400 g

Životni vijek: do 9  godina

Rasprostranjenost: autohtona divljač, nalazi se u čitavoj kontinentalnoj Europi, u Hrvatskoj ga ima gdje i bukovo hrastovih šuma a najviše ima u Gorskom kotaru i Lici

Stanište: mještovite hrastove, bukove i jelove brdske šume, starije sastojine, a čest je gost i na tavanima kuća

Prehrana: svejedi, vole teške šumske plodove (bukvica, žir, lješnjak, orah), voće i bobice, pupoljci bukve i hrasta ali nemaju ništa protiv ličinki, kukaca i ptičjih jaja. Moglo bi se reći da su pravi žderonje – jedu mnogo i često kako bi skupili dovoljno masti za hibernaciju i slijedeće proljeće.

Ponašanje: noćno je aktivan, dobro razvijenog sluha i njuha. Brojnost puhova ovisi o urodu bukvice i vremenskim neprilikama – ako je uroda puno biti će puno i puhova jer (osim u prehrani) pupovi utječu i na spolni ciklus puha. Ima godina kada je puhova jako malo ali ima i „pušjih godina“ kada ih se može naći u vrlo velikom broju. Puhovi su hibernatori u pravom smislu riječi. Ujesen, kada puhovi skupe dovoljnu količinu sala, a temperature počnu padati, životinjice se skupljaju i grupno povlače u pušine kako bi doslovno prespavali zimu. Otkucaji srca se smanjuju, disanje postaje vrlo plitko, temperatura tijela se spušta (s 35° na 3°) i tijelo prelazi u fazu mirovanja koja može potrajati i sedam mjeseci. U toplom dijelu godine puh je vrlo aktivna životinja - stalno je u pokretu i bučna je (puše, kiše, frkće, cvili, šuška...) pa može postati smetnja na tavanima naseljenih kuća. Većinom živi samotnjački ali može se prilagoditi ako je brojnost velika.

Parenje: pupoljci bukve i hrasta sadrže potrebne tvari koje pokreću spolni ciklus u puha. Pari se jednom na godinu, od svibnja do srpnja. Ženka je gravidna oko 30ak dana i u maloj duplji na drvetu koti od 4 do 7 mladih. Mladi su prva tri tjedna slijepi, sišu mjesec dana a osamostaljuju se s dva mjeseca. Spolna zrelost počinje s godinom dana.

Neprijatelji: glavni su kune i sove, inače svi predatori koji ih mogu uhvatiti.

Problematika: sivi puh je lovna divljač samo južno od rijeke Save dok je sjeverno zaštićen! Osim sivoga na području Hrvatske obitavaju još tri vrste puha koje ne spadaju u lovnu divljač. Sivog puha dopušteno je loviti samo u razdoblju od 01. listopada do 30. studenoga i to isključivo posebnim puholovkama s prirodnim mamcem. Njegovo meso je vrlo ukusno (goranska je uzrečica „Glatko je meso puhovo, glatko je drevo bukovo“) a najčešće ga se sprema samo opaljenog vatrom ili na gulaš. Njegova mast smatra se ljekovitom za zacijeljivanje rana. Može činiti štetu u jelovim šumama guleći koru.

Lovac.info