Prilikom izvršenja dodijeljene kvote redovnog odstrela medvjeda posebnu je pažnju potrebno posvetiti životinjama s telemetrijskom ogrlicom.

Tim za velike zvijeri na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu već desetljećima istražuje velike zvijeri u suradnji s brojnim organizacijama među kojima se ističu Hrvatske šume, lokalni ovlaštenici lova, nacionalni parkovi i Hrvatski lovački savez sa županijskim savezima.

Ta su istraživanja važna za zaštitu i dugoročni opstanak populacija velikih zvijeri u Hrvatskoj, te isto tako i za donošenje odluka vezanima vezanih uz njihovo gospodarenje. Jedan od projekata na kojem Veterinarski fakultet sa još sedam partnera iz Hrvatske i Slovenije nastoji poboljšati spoznaje i zaštitu velikih zvijeri je Carnivora Dinarica – „Prekogranična suradnja i usluge ekosustava u dugoročnom očuvanju populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima“ (Interreg Slovenija Hrvatska).

Važan dio ovog projekta predstavlja zajedničko istraživanje povezanosti prekograničnog područja za velike zvijeri u sjevernim Dinaridima, posebno Hrvatskoj i Sloveniji. U sklopu ovog istraživanja pratimo kretanje velikih zvijeri (smeđi medvjed, sivi vuk i euroazijski ris) pomoću GSM/GPS telemetrijske tehnologije. Intenzivno telemetrijsko praćenje životinja odvija se na pograničnom području raširenosti velikih zvijeri nau NATURA 2000 područjuima: Gorskogm kKotarau u Hrvatskoj, te Notranjskeem i Kočevskem Kočevja u Sloveniji.

Kako bi pribavljeni podaci bili upotrebljivi, važno je da intenzivno telemetrijski pratimo istu životinju tijekom duljeg vremenskog razdoblja, minimalno 10 mjeseci, a ako je moguće – i više godina. Projekt koji sufinancira Europski fond za regionalni razvoj u okviru Programa suradnje INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska, realizira se do veljače 2021. godine, što znači da ćemo velike zvijeri s telemetrijskim ogrlicama na pograničnom području pratiti još dvije sezone.

Dosad smo u okviru ovog projekta telemetrijskim ogrlicama opremili tri medvjeda i jednog risa, a cilj je učiniti isto za još jednog vuka i risa. U okviru drugih projekata, Veterinarski fakultet i drugi projektni partneri trenutno pratimo prate još četiri medvjeda i tri risa.

 

Zbog svega navedenog, molimo lovce i njihove goste da prilikom izvođenja redovnog odstrela medvjeda posebnu pažnju obrate na životinje s telemetrijskom ogrlicom i da odstrel takvih životinja izbjegavaju. Za označavanje svake pojedine životinje s telemetrijskom ogrlicom uložena su znatna sredstva i još veći trud kako timova s istraživačkih organizacija tako i lokalnih sudionika. Gubitkom jedne takve životinje izgubljen je i sav uloženi trud i sredstva, a šteta može biti i nepopravljiva kada je u slučaju da kad zbog ograničenih sredstava i vremena nije moguće opremiti i pratiti još jednu životinju.

 

Još jednom zahvaljujemo Hrvatskim šumama što su omogućili izvođenje akcija obilježavanja medvjeda u njihovom lovištu „Smrekova draga VIII/21“, te Hrvatskom lovačkom savezu, županijskim savezima i lovačkim društvima na dosadašnjoj podršci u obogaćivanju riznice znanja o velikim zvijerima. Unaprijed pak zahvaljujemo i svim lovcima i njihovim gostima jer ćemo samo novim znanjem, povezivanjem i zajedničkim trudom moći i nadalje omogućavati kvalitetan suživot čovjeka s velikim zvijerima na području Dinarida.

Projektna grupa Carnivora Dinarica, www.carnivoradinarica.eu

 

Fotografija medvjeda s ogrlicom na hranilištu: Mihajlo Kovačević

Fotografija medvjeda s ogrlicom i medvjeda bez ogrlice na hranilištu: Nedjeljko Reljac

Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za veterinarstvo mamcima ujesen i na proljeće “cijepe” lije

Lisice su ove godine “preplavile” terene, a ima ih od šuma i šumskih puteljaka do vrtova kuća i vikendica.

Da ove godine vlada prava “plima” lisica svjedoče brojni slušatelji, ali i vozači koji ih sve više susreću na prometnicama, osobito lokalnima. No, razloga za brigu nema, barem što se bjesnoće tiče. Bijesnih lisica zbog oralne vakcinacije koju provodi ministarstvo nema već godinama i zapravo je riječ o zdravim životinjama.Riječ je o tzv. oralnim vakcinacijama koje se provode dvaput na godinu i traju već 8 godina.

Jesenskom akcijom imuniziraju se lije prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva  neškodljivi su


Ovo o lisicama možda niste znali Ove životinje inače neopisivo pomažu u lovu na miševe i štakore, koji su trenutno u velikom broju, a i nosioci su brojnih bolesti pa su stoga nedavno i društva za zaštitu divljih životinja objavila apel da se lisicama omogući sigurnost. Osobito su nestašne mlade lisice koje ne zaziru od ulazaka u dvorišta, a u literaturi se nalaze i brojni podaci o njihovoj druželjubivosti.

Lisice su brižni roditelji. Mladi se rađaju slijepi, a s roditeljima žive dok ne napune sedam mjeseci. One se jako vole igrati i zabavljati s drugim životinjama. Vrlo su radoznale, a nedavno istraživanje je pokazalo da su jedna od prvih životinjskih vrsta koje su se sprijateljile s ljudima.Iako su klasificirane kao psi, one imaju više sličnosti s mačkama. Njihove zjenice su poput mačjih i zbog toga imaju odličan noćni vid. Izvrsni su penjači, a ponekad spavaju i na drveću. One čak i love slično kao mačke, vrebaju plijen, a zatim iznenada nasrnu na njega. Kreću se elegantno i imaju jako osjetljive brkove koji im kao i mačkama pomažu da održe ravnotežu. Lisice u našim krajevima osobito “pikiraju” koke i mačke te naravno, glodavce.

Izvor: Radio Mrežnica

Trend rasta broja napada velikih zvijeri na ljude aktualizira pitanje sigurnosti ljudi dok istovremeno potkopava napore zaštite i oporavka ovih životinjskih vrsta diljem svijeta. Iako su smeđi medvjedi poznati po tome što izbjegavaju ljude, to ipak nije uvijek moguće.

Muflon ili divlja ovca pripadnik je porodice šupljorožaca što znači mu rogovi rastu cijeli život i nikada se ne odbacuju.

Divokoza je pripadnik porodice šupljorožaca (Bovidae) što znači joj rogovi rastu cijeli život i nikada ih ne odbacuje.

LISKA -FULICA ATRA

Četvrtak, 17 Studeni 2016 10:00

Ptice liske pripadaju porodici vodenih kokoški (rallidae) i njihovo tijelo je prilagođeno životu uz vodu

JELEN LOPATAR

Srijeda, 28 Rujan 2016 16:00

Jelen lopatar je uvjetno alohtona vrsta u Hrvatskoj - Mediteran je njegovo prirodno stanište i nekada je nastanjivao i područje Hrvatske.
Prepoznaje se po rogovlju u obliku lopate, a starenjem se razvija i najdonji parožak lopate - ostruga.

SIKA JELEN

Ponedjeljak, 26 Rujan 2016 15:51

Sika jelen nepoznat je u Hrvatskoj iako postoje populacije u Europi. Smatra se da sika jelen ugrožava autohtone populacije jelena običnog zbog hibridizacije.

JELEN OBIČNI

Nedjelja, 09 Listopad 2016 09:00

Jelen je kralj šume i njezin ukras. U Hrvatskoj postoje dva tipa jelena - kraški (trofejno slabiji) i ravničarski (nadaleko poznat po izuzetnim trofejima).

Elk, wapiti ili kanadski jelen (lat. Cervus canadensis) je jedna od većih vrsta jelena i obitava pretežno u sjevernoj Americi i istočnoj Aziji.

Stranica 1 od 14
K2 Items