Šojka kreštalica (Garrulus glandarius)

Četvrtak, 25 Kolovoz 2016 07:00
Šojka kreštalica (Garrulus glandarius) Šojka kreštalica (Garrulus glandarius)

Šojka (Garrulus glandarius, Linn) spada u obitelj Corvidae, kojih ima preko 100 vrsta i koje u evolucijskom pogledu spadaju u najrazvijenije vrste ptica

To je lijepa, zanimljiva i prilično kontroverzna ptica. Jedna je od rijetkih ptica koja ne zna hodati, nego samo skakutati. Neki je vole i smatraju korisnom, dok je drugi ne vole i smatraju je štetnom pticom.

Lovci je ne vole jer im uništava mlade fazane, golubove, drozdove, kosove, mlade ptice i jaja pjevica. U tome je pravi razbojnik. Ne vole je ni zbog njenog glasnog najavljivanja lovca u šumi i upozoravnja druge divljači. Ipak, lovcima može biti i korisna kada pritajeni u zasjedi čekaju lisicu, jer šojka posebno alarmantno upozorava na dolazak lisice i kao da za to ima jači, uporniji način upozoravanja.

Pomaže sadnju drveća

Šumari je vole i smatraju je korisnom jer im pomaže pri sadnji novog drveća. Naime, šojka skuplja žir hrasta i bukvicu, prenosi ih i zakopava na drugim mjestima kao svoju pričuvu za zimu. Pri tome se ponaša kao dobar šumar i poznavalac biologije i šumskog drveća, pa žireve i bukvicu zakopava upravo tamo gdje treba, gdje šumarima odgovara i gdje bi ih i sami posadili. Zimi zaboravi kamo ih je zakopala ili ih ranije prekrije snijeg, pa ih ne povadi i ne pojede, tako da oni sljedećeg proljeća niknu. To nije zanemariva količina posađenih sjemenki, jer dnevno sakupi 150 sjemenki za 60 jesenskih dana, a to iznosi 9000 sjemenki godišnje. To čini oko 4500 komada novih biljaka, jer obično zaboravi 50% sjemenki i ne povadi ih.

Izvrsna juha od šojke

U nekim krajevima šojke jedu. Od starih pripremaju izvrsnu juhu, dok mlade peku. Drugdje je ne jedu, valjda zbog njene bliske rođačke veze s vranama i svrakama. Ornitolozima je problematična jer, premda je stanarica, nekada zbog neobjašnjivih i ne proučenih razloga odleti na zapad ili jugozapad, iako ima dovoljno hrane na raspolaganju.

Prekrasna pera za ukras lovačkih šešira

Lovci je odstreljuju zbog prekrasnih šarenih; plavih, crnih i bijelih krilnih peraca na krilima, kojima kite šešire. Odstreljuju je i kao štetočinu u lovištu, što ona ustvari i je kada se prenamnoži, pa tada stradaju gnijezda, jaja i ptiči pjevica i pernate divljači.

Umjetnik u oslobađanju od nametnika

Kroz evoluciju, šojka je, kao i ostali njeni srodnici iz porodice, izgubila moć pjevanja, pa se glasa raznim ružnim kreštavim glasovima. Ponekada se javi i pomalo tihim, melodičnim glasom. Šojka je jedna od 148 vrsta ptica koje jedu mrave, a jedna od 40 vrsta koje se mravinjaju. Pri mravinjanju ona sjedne na sam vrh mravinjaka, raširi krila i prpoši se. Mravi se bore i brane svoj posjed štrcajući mravlju kiselinu po njoj i tako se šojka oslobađa parazita koji joj dosađuju. Zna uzeti mrava u kljun i doticati određeno mjesto gdje želi biti poštrcana mravljom kiselinom. Ako nema mrava, to čini s opušcima, lukom, pa čak i s biljnim stjenicama.

Najbolji imitator

Posljednjih godina se sve više približava naseljima, vrtovima, voćnjacima i parkovima. Otkako su uvedene motorne pile za sječu šuma, počela je imitirati zvuk motorne pile, nijansirajući zvuk kada motor sam radi i kada reže drvo. Među našim autohtonim pticama šojka je najbolji imitator, koji lako uči javljanje drugih ptica. Poznato je da imitira glas pijevca, pa kada joj ženka odgovori i otkrije svoje gnijezdo, šojka odleti do gnijezda i pojede joj jaja ili mlade, tek izlegle piliće.

Ptica koja ima mjesto u prirodi

Šojka se gnijezdi na drveću, i to samo jednom godišnje, u travnju ili svibnju. Snese pet do šest, rijetko i do devet jaja, koja su prljavo zelenkasta sa smeđim pjegicama. Inkubacija traje 16 dana i na jajima leže oba roditelja naizmjenično. Ptiči, koja su čučavci, u tih 20 dana dok su u gnijezdu, također hrane oba roditelja. Šojka može doživjeti 18 godina. Na kraju možemo zaključiti da ova lijepa ptica ima svoje mjesto u prirodi, da krajolik čini ljepšim i zanimljivijim i da nije isključivo štetna, niti je isključivo korisna, nego je povremeno i štetna i korisna. Jednostavno, ona je sastavni dio prirode.

Zadnja izmjena Četvrtak, 25 Kolovoz 2016 15:03
K2 Items