Ova pasmina prvi put se pojavila u 17tom stoljeću te je bila namijenjena lovu na vukove.

Ova pasmina je vrlo plemenita i atletska sa nisko postavljenom izduljenom glavom, sa vrlo ušiljenom njuškom, vitkim dugačkim vratom, ravnim jakim nogama te dugačkim tankim repom. Njihovo kratko krzno najčešće je trobojno sa crnim sedlom ili sa dugim crnim ili smeđim zakrpama po leđima.

Ova pasmina spada u goniče, ali sa osobinama samostalnih lovaca, poput hrtova. Francusko kinološko društvo spominje idealne dimenzije Poitevin pasmine: za mužjaka idealna visina je 62 do 72 centimetra dok je kod kuja idealna visina nešto manja, od 60 do 70 centimetara.

Originalno, postojalo je tri linije ove pasmine: Larrye, Montemboeuf te Ceris. Najbolja linija od svih bila je Larrye. Proizveo ju je Marquis de Larrye od Poitoua godine 1692 godine kada je dobio 12 pasa. Ti psi su križani sa lokalnim psima te engleskim jelenskim psom.

Pasmina je bila u krizi u vrijeme Francuske revolucije. Izumitelju ove pasmine odrubljena je glava.

Nakon revolucije, dvojca braće obitelji Montmorillion, krenula je u oživljavanje pasmine, što je bilo vrlo teško pošto su revoluciju preživjela samo dva psa Poitevin Larrye linije. Budućnost Poitevin pasmine ponovo je pala pod upitnik kada se pojavila epidemija bjesnoće godine 1842.

Pasmina se održala zbog ekstenzivnih križanja sa lisičarima, pažljivim odabirom pasa. Utjecaj lisičara na ovu pasminu smanjila se već nakon tri generacije, te se oblik glave i profil ušiju vratio pasmini kakva je prvotno bila.

Iako je Poitevin pasmina originalno stvorena za lov na vukove, danas se ovi psi koriste kao goniči za lov divljih svinja i jelenske divljači zbog svog izvanrednog nosa, ugodnog laveža, snage i izdržljivosti. Zbog svoje brzine Poitevin psi su dobili nadimak "Hrtovi među francuskim goničima."

Pasmina Poitevin osnova je u razvoju psa Velikoga Englesko Francuskog trobojca, te njegovoga manjega srodnika. Sve ove tri pasmine poslužile su kao baze za razvoj pasmine Billy koja je nastala u 19tom stoljeću.