Stoljetne šume pune divljači jedan su od najjačih aduta Baranje, koja je zadnjih godina doživjela veliki skok te je postala pravi primjer dobrog i kvalitetnoga kontinentalnog turizma. Baranjska lovišta uvijek su bila omiljena odredišta brojnih lovaca, što dokazuju i podaci sa zadnje rike jelena. Naime, za baranjsko lovište Podunavlje - Podravlje, u sklopu kojega je i svjetski poznato tikveško lovište, kojim gospodare Hrvatske šume, ponovno vlada veliko zanimanje elitnih lovaca iz cijeloga svijeta, pa su tako u vrijeme zadnje rike jelena tamo boravili gosti iz Španjolske s kraljevskog dvora, iz američke Bijele kuće, iz Danske, Slovenije, Belgije te drugih država.

Najtrofejniji jelen

P

rošle jeseni u vrijeme rike jelena u predjelu tikveškog lovišta odstrijeljen je zlatni, najtrofejniji jelen u tristogodišnjoj povijesti tog lovišta, s rogovljem od 234 točke. Odstrijelio ga je domaći lovac iz Samobora. U vrijeme rike u tom su lovištu odstrijeljena još 22 visokotrofejna baranjska jelena. No, prije samo nekoliko godina Baranji je prijetilo izumiranje jelena, nakon što ih je napala fasciloidoza, invazijska bolest uzrokovana velikim američkim jetrenim metiljem.

U siječnju 2000. godine na području šumarije Tikveš odstrijeljen je jelen slabije konstitucije kojem su pri patološko-anatomskoj pretrazi jetre izolirani i prvi put u Hrvatskoj identificirani metilji. Ubrzo je utvrđeno da je metiljem zaraženo gotovo 90 posto te divljači. Djelatnici Hrvatskih šuma, srećom, odmah su prepoznali problem i počeli s liječenjem populacije jelena od velikog metilja, jer u suprotnom danas više ne bi bilo jelena u baranjskim lovištima.

Učinkovito liječenje

D

anas, devet godina kasnije, rezultati pokazuju da je liječenje bilo učinkovito, jer je bolest više nego prepolovljena. Liječenje se provodi iznošenjem peletirane hrane u kojoj se nalazi lijek, a vrsta lijeka i dinamika terapije razrađena je u suradnji Hrvatskog veterinarskog instituta i Instituta za parazitologiju Veterinarskog fakulteta u Beču. Rukovoditelj Odjela za lovstvo Hrvatskih šuma Uprave šuma Osijek, Zlatan Mihaljević, pojasnio je kako im lijek po posebnoj proceduri priprema dr. Zdravko Janicki s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a da tom fakultetu redovito od svakog ustrijeljenog jelena šalju uzorke na analizu. Problem je prepoznala i Osječko-baranjska županija koja je u proteklih pet godina za potrebe liječenja jelena izdvojila ukupno 500.000 kuna.

Projekt liječenja se tako provodi u lovištu Podravlje - Podunavlje, kojim upravljaju Hrvatske šume te u ostalim lovištima u Baranji kojima gospodare lovačke udruge. Prema posljednjim procjenama, lovište Podravlje - Podunavlje ima 1400 grla matičnog stada jelenske divljači, a u cijeloj Baranji danas ima oko 3000 jelena.

Bolest uvezena iz Amerike

Bolest uzrokovana američkim metiljem prvi je put u Europi dijagnosticirana 1875. godine u Italiji, nakon što su tamo uvezeni američki jeleni.
Međutim, pojava velike zaraze kod pojedinih vrsta krupne divljači prije petnaestak godina prvo je utvrđena u Češkoj i Slovačkoj, a zatim u Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji.
Smatra se da je bolest stigla uvozom sjevernoameričkih vrsta jelena u europska lovišta i zoološke vrtove, te se veliki američki metilj, kao parazit, proširio i na europskog jelena. Prirodnom migracijom zaražene divljači, bolest je došla i u baranjske šume. Za europske vrste jelena, srna i divljih svinja te domaću stoku, koja se također može zaraziti, veliki američki metilj je nova vrsta parazita protiv kojeg te vrste životinja tijekom evolucije nisu razvile obrambeni mehanizam. Posljedica zaraze tim metiljem očituje se kroz slabljenje i ugibanje.

Piše: Maja SAJLER GARMAZ  Preuzeto iz Vjesnika Četvrtak, 5. ožujka 2009.