- Lovišta naše županije, po broju i vrstama divljači, pripadaju među najbogatije na području Republike Hrvatske, a njihovo je bogatstvo dobro poznato i lovcima izvan granica, o čemu svjedoči njihov sve veći interes za organizirani
Lovstvu 8 milijuna kuna
- Od osnivanja Županijskog odjela za poljoprivredu 2002. godine, do sada za te je namjene izdvojeno ukupno osam milijuna kuna, što je i pridonijelo tomu da je posljednjih nekoliko godina na području Osječko-baranjske županije učinjen i najveći iskorak u lovno-turističkoj ponudi od svih dijelova Republike Hrvatske. I mnogi su poduzetnici prepoznali koje sve mogućnosti nudi lovni turizam te ulažu značajna sredstva u obnavljanje lovišta i napučivanje s divljači, a u pripremi je i gradnja dvije veće lovačke kuće za smještaj lovaca-turista. Posljednjih je godina primjetan porast investiranja i u kvalitetu ostalih lovno-turističkih usluga, odnosno sve je više smještajnih kapaciteta i u obiteljskim gospodarstvima - kaže Kraljičak, te dodaje da je lovni turizam, uz vinske ceste, jedan od najjačih brandova Osječko-baranjske županije, a njegov razvoj zapravo je u funkciji razvoja gospodarstva.
Jedan od najvećih problema koji koči razvoj lovstva na području Osječko-baranjske županije su i velike štete od divljači na poljoprivrednim usjevima i u voćnjacima. Uzrok je činjenica da su velika područja Županije još uvijek nerazminirana te se divljač na njima, zbog nemogućnosti lova, nesmetano razmnožava i u potrazi za hranom čini velike štete na poljoprivrednim kulturama. - Ova pojava osobito je vidljiva na južnom dijelu ograde uz Park prirode Kopački rit, u kojem su zabranjene lovne aktivnosti, što omogućuje divljači da se nesmetano kreće i pravi štete na poljoprivrednim površinama, kaže Kraljičak.
Uskoro i agencija
Osim proširenja kapaciteta za smještaj gostiju kroz uređenje lovačkih kuća, u planu je i osnivanje specijalizirane agencije koja bi organizirano dovodila zainteresirane skupine lovaca iz zemlje i inozemstva te im na sveobuhvatan način prezentirala svu raznovrsnost, bogatstvo i ljepotu slavonsko-baranjskih lovišta.
Značajni pomaci u području lovstva učinjeni su, kaže Kraljičak, kvalitetnom suradnjom Županije i lovačkih društava u mnogim područjima lovstva, a jedan od temelja uspješne suradnje, dodaje, nesumnjivo je i Program unapređivanja lovstva iz 2004. godine.
- Osnovna intencija tog planskog dokumenta bila je od 2005. do 2010. godine, različitim projektima, stvoriti preduvjete za održiv razvoj lovstva na području Županije te omogućiti lovačkim društvima da lakše zadovolje izuzetno visoke standarde koje pred njih postavljaju najnovije zakonske regulative - kaže Kraljičak.
Za realizaciju tog programa Županija je za projekt “Opremanje hladnjača za prihvat mesa” osigurala 700.000 kuna iz proračuna Županije, za projekt “Kupovina uređaja za otkrivanje divljači prilikom skidanja usjeva s poljoprivrednih površina” 300.000 kuna, a za projekt “Kupovina zemljišta za osnivanje remiza za divljač” 500.000 kuna.
Najviše izgrađenih hladnjača
Kad je riječ o izgradnji hladnjača za divljač, Osječko-baranjska županija ima ih najviše, ukupno šest, a u planu je gradnja još najmanje dvije. Kraljičak napominje da je gradnja hladnjača za prihvat divljači od iznimnog značenja jer se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju društva koja je nemaju neće moći baviti lovom. Županija tijekom tih proteklih godina kroz projekte obuhvaćene Programom izdvojila je značajna sredstva kako bi podigla lovstvo na višu razinu, a u tom kontekstu važno je istaknuti da je zainteresiranim lovačkim društvima za opremanje hladnjača za prihvat mesa isplaćeno ukupno 50.000 kuna, a za kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za divljač 95.225 kuna.
Značajni pomaci učinjeni su i u segmentu zaštite divljači. Najznačajniji je projekt liječenja jelena običnog zaraženog velikim američkim metiljom, u čiju je provedbu, a u cilju zaštite ove životinjske vrste i očuvanje cjelokupnog ekosustava našeg područja, Županija do sada uložila 500.000 kn. O složenosti ovog projekta najbolje govori podatak da će potpuni uvid u uspjeh terapije, koja je plod suradnje Hrvatskog veterinarskog instituta i Veterinarskog fakulteta u Beču, biti moguć tek za dvije-tri godine.
Autorica: Zdenka RUPČIĆ / glas-slavonije.hr /22.4.2009