U Hrvatskoj godišnje lovi oko 4500 stranih lovaca, što je znatno manje od potencijala 1095 hrvatskih lovišta koja s 5,5 milijuna hektara zauzimaju dobar dio državnog teritorija. U Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je lovni turizam jedna od domaćih razvojnih šansi, jer traje cijelu godinu i ima bogatu tradiciju, zbog čega moramo vratiti naše goste lovce koje su tijekom Domovinskog rata, kada su domaća lovišta mahom devastirana, preuzele druge zemlje.
U Ministarstvu turizma osnovana je i Uprava za posebne oblike turizma i turizam na kontinentu, a koja će se baviti i lovnim turizmom.

Priprema se i poseban pravilnik koji će definirati pravila, ali i obveze onih koji se žele baviti lovnim turizmom. Regulirat će, primjerice, kvalitetu ugostiteljskih usluga i oblike smještajnih kapaciteta jer već postoje lovački domovi, no njihova ponuda mora biti na određenoj razini da bi se to zahtjevnijim gostima moglo i naplatiti.

Primjerice, lani su na Zrinskoj gori, a nedavno i u Kutjevu, organizirana prva dva damska lova u Europi na divlje svinje na kojem se okupilo dvadesetak lovkinja. Osim iz Hrvatske, došle su iz Mađarske, Austrije i Slovenije.

Da bi, pak, domaći lovni turizam snažnije zaživio, ne bi više za strane turiste, kao nekad, trebalo organizirati foto-safarije na drvene muflone na Biokovu, jer tamo ima i pravih krda muflona koje samo treba pronaći.

Uz to, trebalo bi se više okrenuti uzgoju divljači za lov, što potiče Uprava za lovstvo i Hrvatski lovački savez (HLS). Ovako su i domaći lovci, osuđeni na uvoz zečeva iz Mađarske po cijeni od 800 kuna, kojih je samo na početku ove godine uvezeno gotovo 1000. Osim toga, trebalo bi ukloniti administrativne barijere na granici, koje sada koče veći dolazak stranih lovaca. Oni moraju imati poziv za lov, potvrdu za unos oružja, a poseban problem je iznošenje skupe divljači iz Hrvatske.

Ministarstvo turizma namjerava novim programom ujedinjene promidžbe posebno podupirati agencije koje nude aranžmane za turistički nerazvijenije dijelove zemlje, pa se očekuje da se lovni turizam, među prvima, nađe u ponudi već ove godine.

Cilj je što prije u funkciju staviti sve dostupne kapacitete te u nekoliko godina udvostručiti broj stranih lovaca u Hrvatskoj.
Ipak, kvaliteta ponude u lovnom turizmu mora se podići na višu razinu, što polazi od organizacije putovanja i prijevoza, a obuhvaća sve od marljivih terenskih vodiča i odgovarajuće prehrane do spremišta za oružje. Više nije dovoljan standard kakvim su strani lovci bili zadovoljni prije 20 godina.
No, i lovačka društva HLS-a, koja okupljaju 56.000 lovaca, moraju odraditi svoj dio posla. Pretpostavke za to postoje jer ih zakonska regulativa omogućava. Postoje i smještajni kapaciteti, fond divljači je poboljšan, a ne smije se ponoviti da lovci zalutaju u minsko polje.
Svi koji žele zarađivati na lovnom turizmu moraju shvatiti da to nije hobi, nego gotovo profesionalni zadatak, premda može biti izvor dodatne zarade.
No, malo vrijede dobra lovišta ako za to ne znaju strani gosti. Zato turistička zajednica mora na inozemnim sajmovima, uz one domaće u Zagrebu, Bjelovaru, Splitu i Varaždinu, intenzivnije promovirati aranžmane lovnog turizma, koji među prvima može oživjeti kontinentalni turizam.

Hrvatske šume upravljaju najvrednijim lovištima

Vlada je na upravljanje Hrvatskim šumama, uz koncesijsku naknadu, povjerila 27 lovišta koja imaju najveću vrijednost, i to u Baranji, Slavoniji, Lici, Gorskom kotaru i na Biokovu. Krešimir Štimac iz Hrvatskih šuma kaže da oni lovištima gospodare na društveno odgovoran način, što znači da hrane i liječe životinje u njihovim prirodnim staništima. Dodaje kako se u lovištima mora voditi računa o prirastu životinja da njihov preveliki broj ne bi ugrožavao druge životinje, ali i poljoprivredne usjeve i gospodarski vrijedne šume. Osim lovištima, šumari gospodarske i lovačkim kućama, koje su otvorenog tipa, pa imaju i sve bogatiju turističku ponudu. Upravo je taj dio vrijedan, a sada manje iskorišten, zaključuje Štimac.

Za lovne programe država daje do 150.000 kuna

Na svim svojim područjima Hrvatska pruža velike mogućnosti za lovni turizam, a blizina europskim turističkim tržištima, posebice Italiji, Austriji i Njemačkoj, dobar su razlog za optimističan stav da je domaći lovni turizam otporan na recesiju. Ciljana za tu vrstu turizma je bogata klijentela kojoj je aktivni odmor vrijeme za opuštanje i prikupljanje snage, a prirodne ljepote i boravak u prirodi djeluju oslobađajuće od stresa, čega će se poslovni ljudi teško odreći i u doba krize. Ministarstvo turizma na svojim internetskim stranicama poziva sve koji imaju kvalitetne projekte za doprinos razvoju lovnog turizma da apliciraju na natječaju za subvencije programa »Zelena brazda« kako bi što uspješnije podigli tu granu hrvatskoga gospodarstva. Riječ je o 150.000 kuna po programu, što je 50 posto njegove vrijednosti.

 

Izvor: Vjesnik.hr  / Autro:Marinko Petković/ Ponedjeljak, 23. ožujka 2009.