Studenti Studija lovstvo i zaštita prirode sudjelovali u međunarodnom istraživanju čaglja ( Canis aureus ) na području Parka prirode Kopački rit.
U sklopu projekta „Zlati šakal širi areal“ krajem studenog i početkom prosinca 2013. godine provedeno je istraživanje čaglja (Canis aureus) na području Parka prirode Kopački rit i okolici. Istraživanje su proveli Udruga studenata biologije iz Ljubljane, Društvo Dinaricum, Udruga BIOM, djelatnici Biotehničkog fakulteta iz Ljubljane te studenti treće godine stručnog studija „Lovstvo i zaštita prirode“ Veleučilišta u Karlovcu, Siniša Vujnović i Nikša Ravlić.
Istraživanje je financirala Studentska organizacija Sveučilišta u Ljubljani (ŠOU) i Društveno stičišče (STIKS). Poseban doprinos organizaciji i samoj provedbi istraživanja, svojim velikim gostoprimstvom, dali su i djelatnici Parka prirode Kopački rit.
Cilj istraživanja bio je utvrditi osnovne podatke o prisutnosti i gustoći populacije čaglja na nekoliko lokaliteta na području Slovenije i Hrvatske. Osim toga, projekt je osmišljen kako bi se studentima prirodnih usmjerenja približile osnovne metode istraživanja čaglja i upoznalo ih se s terenskim radom te povezalo na međunarodnoj razini.
Tijekom istraživanja čaglja koristila se akustična metoda – odnoso reprodukcija glasanja čaglja pomoću megafona/zvučnika. Ova metoda često se koristi u određivanju prisutnosti teritorijalnih skupina čaglja diljem Europe. U ovom dijelu projekta područje istraživanja obuhvatilo je zapadni dio Parka prirode Kopački rit i bližu okolicu. Na tom području, unutar 389-445 km2, istraženo je ukupno 51 lokacija.
Tijekom dvije „terenske noći“ zabilježeno je 37 različitih teritorijalnih skupina čaglja od kojih je 7 zabilježeno unutar Parka prirode Kopački rit. Temeljem ovog istraživanja izračunata je gustoća od 0.83-0.93 teritorijalne skupine/10 km2. S obzirom na podatke o širenju čaglja i porastu brojnosti i odstrijela ove vrste na području Hrvatske ali i ostalim područjima u Europi, ovakvi su rezultati očekivani. Gustoća od 0.83-0.93 teritorijalne skupine/10 km2 smatra se prosječnom za područje Hrvatske.
Autor: Nikša Ravlić
