Ob­zirom na konstrukciju (izvedbu) pusćana zrna se dijele u dvije skupine:

• s otvorenom košuljicom na donjem ili
• s otvorenom košuljicom na gornjem kraju (vrhu)

Košuljica zrna je tanki omotač najčešće izrađen od slitine bakra i cinka (90 posto bakra i 10 posto crnka). Zbog uštede (jer su bakar i cink skupi metali), košu­ljice mogu biti izrađene i od čelič­nog lima. ali ne samo zbog uštede, već primjerice zbog težeg "cijepa­nja" itd. Unutar košuljice nalazi se tzv. jezgra, najčešće slitina olova i antimona (2,5 posto antimona i 97,5 posto olova).

• zrnima s gore zatvore­nom košuljicom puni se vojno, a
• zr­nima s dolje zatvorenom košuljicom puni se lovačko streljivo

U praksi se često čuje da su prva zrna (cijela košuljica) "humana" za ljude a "ne­humana" za životinje. Za druga zrna (košuljica otvorena na vrhu) kaže se da su "nehumana" za ljude a "hu­mana" za životinje.

Naravno da je ovdje "humanost" uvjetni pojam ia­ko cijela priča ima svoj smisao. Naime, cijeli problem je u pojavi deformacije zrna tijekom prolaza kroz pogođeno tijelo. Zrna vojnog streljiva, zbog zatvorenog vrha. "bu­še" pogođeno tijelo i ukoliko nije pogođen neki vitalni dio organizma postoji velika vjerojatnost preživ­ljavanja. Zrna lovačkog streljiva zbog otvo­renog vrha deformiraju se tijekom prolaza kroz tijelo na oko 2.5 puta svog prvobitnog promjera Posljedi­ce ovoga su dvojake: široki strijelni kanal i predaja najčešće cjelokupne energije pogođenom tijelu.

Laički rečeno, lovačka zrna su višestruko ubojitija od vojnih zrna.

Tržište prepuno karabinskog streljiva

Cjelovit metak u današnjem ob­liku konstruiranje sredinom 19. sto­ljeća. Takav metak se sastoji od:

• ča­hure

• inicijalne kapisle

• baruta

• zrna

Razvoj čahure, inicijalne kapisle i baruta je davno završen i tu se ne­ma što  novo učiniti. Dakle, ostalo je samo zrno, pa su onda počele "varijacije na istu temu". Na tržištu se pojavio veliki broj različitih konstrukcija (izvedbi) zrna te se i danas godišnje pojave 2-3 nove konstrukcije.

Ovo je razumljivo, jer danas u svi­jetu vlada velika konkurencija na tržištu lovačkog streljiva. Dovoljno je otići na IWA u Nuemberg te se u to uvjeriti. Gotovo svi proizvođači lo­vačkog streljiva troše veliki novac na promidžbu svog "novog* zrna i praktički zbunjuju obično potrošače.
U toj promidžbi često ima prekrivanja, što je s marketinškog motrišta razumljivo. Odmah nakon pojave
"čudotvornog" zrna javljaju se „stručnjaci" koji po lovačkom tisku nekritički prenose tuđe (najčešće plaćene) članke. Naravno da ne smijemo biti konzervativni i poprijeko gledati na neke novosti. Dapače, u zadnjih 20-ak godina došlo je do vrlo zanimljivih i dobrih konstrukcija zrna. Uzmimo za prim­jer jednog američkog proizvođača zrna koji je došao na ideju o tzv. elektrolitičkom spajanju jezgre i košu­ljice. Na taj način sprječava se čes­to odvajanja košuljice od jezgre zrna u tijelu divljači. Zapravo, sve se "vrti" oko načina i vremena (dubine) deformiranja zrna.

Izbor zrna

Streljivo, odnosno zrna kojim je streljivo punjeno, treba prilagoditi vrsti divljači i uvjetima lova. Pod vrstom divljači misli se prije svega na biomasu (težinu), građu ti­jela i tzv. otpornost na hitac. Za divljač veće biomase pored snažnijeg kalibra treba koristiti i zrno koje se sporije deformira. Grada tijela je izravno povezana s tzv. otpornošću na hitac. Primjerice, iz prakse je znano da je lakše odstrijeliti medv­jeda nego divlju svinju. To proizlazi upravo iz njihove različite grade tije­la (slojeva) kroz koje zrno mora proći. Što se tiče uvjeta lova, najbolji je primjer Afrika. Tamo se puca na ve­će daljine i na divljač čije tijelo sadrži manje tekućine (vode) od primjerice europske divljači.

Odmah   se   nameće zaključak da se zrno za lov afričke divljači trebaju manje i teže deformirati. Ovo u vezi teže deformacije je razumljivo, me­đutim što znači da se trebaju "ma­nje" deformirati? Ovo znači da je po­željan prostrjel, to jest izlaz zrna iz ti­jela zbog ostavljanja krvnog traga. Naime, riječ je o velikim prostranst­vima gdje se vrlo lako ranjena divljač izgubi. Međutim, nije ovo specifič­nost samo Afrike. Primjerice, kod nas u Baranji u lovu jelenske divljači davno se počelo koristiti zrno prof. Avčina, oznake ABC. Ovo zrno je gotovo uvijek prostrijelilo divljač i ona je na temelju krvnog traga mog­la biti pronađena negdje u nepreg­lednoj ritskoj trski.

Preporuka - standardna zrna

Hrvatskim lovcima se za lov veći­ne domaće i europske divljači pre­poručuju standardna (i jeftina) zrna kojima je popunjeno streljivo dos­tupno u svim lovačkim prodavaoni­cama.

Međutim, za lov divljih svinja pre­poručuju se zrna koja se teže defor­miraju te koja imaju veću masu i ka­libar. Što se tiče Afrike (dosta naših lo­vaca odlazi u lov u Afriku), situacija je složenija. Za tamošnji lov prepo­ručljivo je koristiti teško deformabilna zrna, najčešće ona izrađena od čistog mesinga ili bakra.

Iskusni lovci bi rekli da je za us­pješan odstrel najvažnije mjesto po­gotka. Da u tome ima istine dokaz je i to da je primjerice u Africi najviše divljači odstrijeljeno u vrijeme kada nije bilo "čudotvornih" zrna. To Eng­lezi znaju najbolje.

Autor:  RADE STOJADINOVIĆ, dipl ing., sudski vještak za balistiku i oružje