Nikad manje divljih svinja u šumama pa su i štete na usjevima manje; povećan broj lisica i čagljeva

Srijeda, 24 Srpanj 2019 19:09

Do smanjenja broja divljih svinja došlo je zbog planiranog povećanog izlova, ali i prošlogodišnje duge i oštre zime.

Broj divljih svinja na karlovačkom području u velikom je padu pa su štete na usjevima ove godine svedene na minimum. Istovremeno, uočen je povećan broj lisica i čagljeva.

Godinama su čopori divljih svinja bili nerješiv problem za vlasnike usjeva i nasada, osobito onih u blizini šuma, po kojima su veprovi s podmatkom nemilice haračili i radili veliku štetu.

– Već prošle godine, a osobito ove, štete su svedene na minimum, a razlog nije taj što su svinje shvatile da rade štetu, već stoga što je njihov broj na karlovačkom području desetkovan. Osim planiranog povećanog izlova zbog prijetnje svinjske kuge, glavni je ‘krivac’ prošlogodišnja oštra i duga zima, koja je uništila opstanak i prirast podmlatka – kaže Denis Karas, predsjednik Lovačkog društva ‘Fazan’ iz Banskog Kovačevca.

Lovačka društva u sklopu svoje brige za divljač snose odgovornost i prilikom šteta koje nastaju u srazu automobila i najčešće srna i veprova, a čiji je ishod obično pozamašna materijalna šteta. Tužbe i, najčešće, izgubljene presude mnoga su društva dovela na rub bankrota, ali situacija im je nakon zadnjih izmjena zakona ipak puno jednostavnija i financijski lakša. Naime, Ministarstva prometa i poljoprivrede, zajedno s lovačkim društvima, kod osiguravatelja Croatia osiguranja otvorili su zajedničku policu osiguranja pa štete na naplatu ne idu više izravno na teret lovačkih društava.

Osim smanjenja broja divljih svinja, ima još promjena u sastavu i broju životinja koje obitavaju u ovom dijelu Hrvatske. Uočen je povećan broj lisica, koje su se razmnožile uslijed sve većih površina koje se ne kose i obrađuju, što njima pogoduje pa bez straha dolaze i u naseljena mjesta, ali i čagljeva, čije glasanje je dosta sablasno, a mnogi ne znaju o čemu se radi – pojašnjava Karas.

Izvor: Radio Mreznica