Što je svjetlosno onečišćenje?

Svjetla gradova i cesta raspršuju se u zraku, zbog čega čitava atmosfera lagano svijetli. Radi se o još jednom izvoru onečišćenja okoliša, kojeg prepoznajemo tek u novije vrijeme, kad je došlo do velikog povećanja emisija svjetlosti iz umjetnih izvora, uglavnom iz velikih urbanih područja.

Svjetlosnim onečišćenjem se smatra svako rasvjetljavanje umjetnim svjetlom koje dopire izvan područja rasvjetljavanja, a posebno svjetlost usmjerena prema nebu. Provalno svjetlo je svjetlo koje ulazi na tuđi posjed.

Što uzrokuje svjetlosno onečišćenje?

Nezasjenjene i nestručno postavljene svjetiljke vanjske rasvjete često susrećemo i kod nas. Velik dio svjetlosnog toka (a time i dragocjene električne energije) tako se bez ikakve koristi gubi u nebo.

Noćno nebo nam je zato postalo svjetlije do te mjere, da se slabašni nebeski objekti posve gube u njegovom zaleđu.

Analiza svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj

Nepovoljni utjecaji svjetlosnog onečišćenja kako na ljude tako i na životinje i biljke?

Svjetlosno onečišćenje ometa astronomska promatranja, nepovoljno utječe na ljude i životinjski svijet.

Svjetlosno onečišćenje nije problem samo astronomima već i životinjama. Na brojnim primjerima je dokazan loš utjecaj na životinje - od najmanjih do najvećih. Za razliku od ljudi, one se u ovakvim uvjetima ne znaju boriti za opstanak.

Nekontrolirana rasvjeta štetno utječe na biljke i životinje. Svjetlosno onečišćenje loše utječe i na sisavce kojima se remeti termin razmnožavanja i dojenja.

Neekološka rasvjeta koja uzrokuje bliještanje, smeta ne samo sudionicima u prometu, biljnom i životinjskom svijetu, već i ljudima u njihovim domovima. Svjetlost koja ulazi u vaš životni prostor ima negativne učinke na zdravlje. Istraživanja su pokazala da djeca koja u najranijoj dobi spavaju u čak i minimalno osvijetljenim sobama imaju veći rizik da kao adolescenti razviju kratkovidnost.

Svjetlosno onečišćenje uzrokuje probleme i kod odraslih. To se prvenstveno odnosi na stvaranje melatonina, prirodnog antioksidanta kojeg ljudsko tijelo proizvodi isključivo tijekom noći, u potpunom mraku. Smanjenje produkcije melatonina dovodi do povećanog rizika oboljenja od karcinoma. To je naročito izraženo kod ljudi koji rade noću, ali i kod osoba koje spavaju u djelomično osvijetljenom okruženju. Oko detektira i malu razinu svjetla (npr.od svjetlosnog onečišćenja) te se smanjuje produkcija melatonina.

Svjetlosno onečišćenje ometa gniježđenje ptica - broj gnijezda na određenim područjima znatno pada, a na mnogima ih više i nema. Ptice selice gube orijentaciju bez zvjezdanog neba. Jaka svjetla ih zasljepljuju te se mnoge sudaraju s raznim građevinama. Godišnje više ptica strada zbog svjetlosnog onečišćenja nego zbog svih ostalih ekoloških katastrofa (sl. 2.). Zbog hormonskih poremećaja gnijezde se u jesen umjesto u proljeće. Morske kornjače more prepoznaju po odbljesku svjetla s površine. Ako se u blizini nalazi javna rasvjeta, kreću prema njoj i završavaju pod kotačima automobila ili kao plijen grabežljivaca. Svjetlo privlači neke kukce, a neke odbija. Mnogi insekti stradaju kada se previše približe rasvjetnim tijelima što dovodi do neravnoteže u ekosustavu.
Smatra se da umjetno svjetlo utječe i na ljude - uzrokuje poremećaje sna, životnog ritma te hormonske poremećaje, zbog spavanja pod umjetnim svjetlom povećava opasnost od tumora, nervoze i stresa.

O  problemima uzrokovanim svjetlosnim onečišćenjem!

Tamno noćno nebo posuto zvijezdama nesumnjivo je jedan od najljepših prizora u prirodi, kojemu se ljudi dive već tisućama godina. I u naše vrijeme svatko bi trebao imati mogućnost da vidi zvijezde, planete, Mliječni Put, komete, galaksije... jer tako dolazimo u neposredan dodir s Prirodom.

Nažalost milijuni svjetala u naseljenim mjestima širom svijeta u zadnjih 40 godina "izbrisali" su zvijezde s našeg neba. Ono što je od pamtivijeka smatrano svakome dostupno, danas je postalo rijetkost. Istraživanja svjetlosnog zagađenja provedeno sa satelita pokazuje da 99 posto stanovništva Sjeverne Amerike i Europe na noćnom nebu više ne može vidjeti Mliječni Put.
Svjetla gradova i cesta raspršuju se u zraku, zbog čega čitava atmosfera lagano svijetli žutom ili blijedo narančastom svjetlošću. Ta pozadinska svjetlost jako ometa ili posve onemogućava astronomska promatranja. U novije vrijeme ni stanovnici manje naseljenih područja nisu u povoljnijoj situaciji, sve je teže naći prostor bez javne rasvjete.

Gradska svjetla se vide s velikih udaljenosti i obasjavaju noćno nebo (sl. 1.). Svi mogu vidjeti da oblaci noću svijetle odraznom svjetlošću nebrojnog mnoštva svjetiljki javne rasvjete. Osvijetljeni oblaci i sami postaju izvori svjetla. Svjetlost se odbija od malih čestica na nebu, čak i kad nema oblaka.  

Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša i svjetlosno onečišćenje!

Sustav javne rasvjete treba biti stavljen pod zakonsku kontrolu kako bi se spriječile štetne posljedice koje na okoliš ima nekontrolirana rasvjeta, smatraju u HSS-u koji je nedavno u saborsku proceduru poslao prijedlog zakona o svjetlu. Cilj tog zakona bilo bi smanjenje svjetlosnog onečišćenja, zaštita prirode, povećanje sigurnosti prostora u kojem borave ljudi i poboljšanje kvalitete astronomskih opažanja. Stranka se na predlaganje tog zakona odlučila stoga što Zakon o zaštiti okoliša predviđa donošenje posebnih propisa za pojedine segmente zaštite okoliša. »Mi smo odabrali jedan od tih segmenata, a to je svjetlo jer se postavlja sve više svjetlećih objekata koji prostor onečišćuju svjetlom. Želimo da svjetlosno onečišćenje bude što manje«, ističe HSS-ov zastupnik  Željko Ledinski.

Bude li zakon prihvaćen, HSS predlaže različite rokove u kojima bi se sadašnje svjetiljke prilagodile novim pravilima pa bi neke morale biti zamijenjene novima do početka 2009., a neke do 2011. godine.

Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša koji sadrži i članak o svjetlosnom onečišćenju:

 

Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Članak 28.
(1) Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovane unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.
(2) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja.
(3) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja određuje se temeljem zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kulturoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda, koji mogu biti ugroženi svjetlosnim onečišćenjem.

Napomena!

Ljudi ipak ponekad mogu spriječiti ulazak neželjenog svjetla u životni prostor - životinje to same ne mogu.

Više informacija na: Hrvatska udruga za zaštitu noćnog neba CDSA