U Karlovačkoj županiji upozoravaju na bjesnoću – opaka bolest konstantno vreba

Napisao  Petak, 04 Veljača 2011 01:40

Ubijena bijesna lisica

Iako od ožujka prošle godine, kad je bijesna lisica ubijena u naselju Dobrenići kod Generalskog Stola, nije zabilježen novi slučaj bjesnoće na području Karlovačke županije, veterinar Damir Škrtić upozorava na stalnu pristutnost ove bolesti opasne za životinje i ljude.
U 2010. zabilježena su tri slučaja bijesnih lisica. U sva tri slučaja bili su kontakti sa psima, te je jedan pas zbog toga što nije bio cijepljena, a bio je u kontaktu s bijesnom lisicom morao biti eutanaziran. Sve ovo nam govori da mjere opreza nikad nisu suvišne.

- Ova neizlječiva bolest u našoj županiji prisutna je konstantno od početka 80-tih godina što nam je veliki razlog da moguću opasnost od nje vrlo ozbiljno shvatimo. Kod silvatičkog oblika virus šire lisice što je kod nas najčešći problem te jazavci i vukovi. Zadnji slučaj bijesnog vuka zabilježili smo u Primišlju 2007. godine, rekao je Škrtić. Kako kaže ovaj iskusni veterinar, s ovih životinja virus prelazi na psa i čovjeka ugrizom ili preko lešina. Poseban oblik je bjesnoća ptica dok je poznat i prijenos bjesnoće s ptica i peradi na čovjeka i na životinje.

Iako od ožujka prošle godine, kad je bijesna lisica ubijena u naselju Dobrenići kod Generalskog Stola, nije zabilježen novi slučaj bjesnoće na području Karlovačke županije, veterinar Damir Škrtić upozorava na stalnu pristutnost ove bolesti opasne za životinje i ljude.
U 2010. zabilježena su tri slučaja bijesnih lisica. U sva tri slučaja bili su kontakti sa psima, te je jedan pas zbog toga što nije bio cijepljena, a bio je u kontaktu s bijesnom lisicom morao biti eutanaziran. Sve ovo nam govori da mjere opreza nikad nisu suvišne.

- Ova neizlječiva bolest u našoj županiji prisutna je konstantno od početka 80-tih godina što nam je veliki razlog da moguću opasnost od nje vrlo ozbiljno shvatimo. Kod silvatičkog oblika virus šire lisice što je kod nas najčešći problem te jazavci i vukovi. Zadnji slučaj bijesnog vuka zabilježili smo u Primišlju 2007. godine, rekao je Škrtić. Kako kaže ovaj iskusni veterinar, s ovih životinja virus prelazi na psa i čovjeka ugrizom ili preko lešina. Poseban oblik je bjesnoća ptica dok je poznat i prijenos bjesnoće s ptica i peradi na čovjeka i na životinje.

Inficirane životinje stavljaju se u posebnu vreću

- Lisice, vukovi i latentno inficirani šišmiši mogu biti trajni rezervoari virusa bjesnoće, dodao je Škrtić koji konstatno stanovnike sela upozorava na opasnost koja vreba od tih životinja.

Prema Zakonu o veterinarstvu i naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2011.godini na čitavom području Republike Hrvatske svi psi stariji od tri mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće, s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci, dok se preporuča i cijepljenje mačaka. Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca, mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen, u roku od 14 dana od dana nabave.

Veterinar Damir Škrtić

- Vlasnici životinja koje se drže na paši dužni su onemogućiti kontakt divljih i domaćih životinja. Protiv onih vlasnika koji se ne budu pridržavali prije navedenog bit će poduzete mjere prema Zakonu. Iako velika većina vlasnika savjesno cijepi svoje pse protiv bjasnoće ima i onih koji to pokušaju izbjeći ili, ako imaju više pasa cijepe jednog a ostale ne što može biti fatalna pogreška, rekao je Škrtić dodavši kako cijepljenjem svojih ljubimaca štitimo svoje i njihovo zdravlje i živote. Tu, napominje veterinar, ne smije biti dileme jer ponavljam lijeka za bjesnoću – nema.

Izvor: KAportal.hr | 03.02. 2011.

Zadnja izmjena Srijeda, 22 Veljača 2012 13:58