Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje sposobnosti za držanje i nošenje oružja

Četvrtak, 21 Svibanj 2015 01:50

Razgovor s dr. Draganom Terzićem, specijalistom medicine rada iz Osijeka, o propisima kojima se određuje i utvrđuje sposobnost ili nesposobnost za držanje i nošenje oružja.

Doktore Terziću, vi ste dugogodišnji liječnik, doktor medicine rada s velikim iskustvom te među ostalim poslovima u toj grani medicine bavite se i ocjenom i utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja. Ovdje prije svega mislimo na osobe - građane (lovce, sportske strijelce ili osobe za provedbu osobne sigurnosti), na temelju propisa koji određuju ovaj rad i to Pravilnika o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja N.N.Br.22/13. od 22.02.2013., Pravilnika o načinu i postupku izvještavanja nadležnog tijela o promijeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja N.N.Br.22/13. od 22.02.2013. vezano uz izvanredni liječnički pregled po dojavi MUP-a i nadležne PU na temelju prijave obiteljskog liječnika primarne zaštite koji je dužan prijaviti svaku zdravstvenu promjenu svoga pacijenta, osobe koja može utjecati na sposobnost za držanje i nošenje oružja jer svaki vlasnik oružja mora prijaviti MUP-u nadležnoj PU svog obiteljskog liječnika primame zaštite, a nadležna PU obavještava o tome i obiteljskog liječnika primarne zdravstvene zaštite da zna tko mu od pacijenata posjeduje oružje. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja potpisuje doktor medicine, specijalist medicine rada u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili privatnoj ordinaciji medicine rada. Nalaze kliničkog pregleda i pretraga upisuje doktor medicine, specijalist medicine rada u karton zdravstvenog pregleda - zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja u karton zdravstvenog pregleda. 

Zdravstvene preglede obavljaju: doktor medicine, specijalist medicine rada; doktor medicine specijalist oftalmolog i doktor medicine, specijalist psihijatar ili neuropsihijatar te psiholog. Nakon liječničkog pregleda svaki od specijalista određene specijalnosti koji je sudjelovao u pregledu i psiholog koji je obavio psihologijsku obradu, daju ocjenu o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja.

Zdravstvenom preprekom za držanje i nošenje oružja u zdravstvenim pregledima, smatraju se (bolesti i bolesna stanja navedena su prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB-10 i DSM-IV): novotvorine, endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma, duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (psihoze i psihoneuroze - psihijatrijske bolesti), zapreke iz područja psihologije, bolesti živčanog sustava (neurološke), vidne sposobnosti i bolesti oka (oftalmologija), bolesti uha (otorinolaringologija), bolesti cirkulacijskog sustava (kardiovaskularne bolesti), bolesti dišnog sustava (pulmologija), bolesti probavnog sustava (gastroenterologij a), bolesti kože i potkožnog tkiva (dermtologija), bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (ortopedija), bolesti genitourinarnog sustava (urologija), prirođene deformacije i malformacije i ostalo te namjernog samoozljeđivanja i nasilničkog ponašanja.

 Ocjana zdravstvene sposobnosti može biti:

1. sposoban – ako su svi specijalisti određene specijalnosti i psiholog koji su sudjelovali u zdravstvenom pregledu dali ocjenu: zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja.

2. nesposoban – ako je i jedan specijalista određene specijalnosti ili psiholog koji je sudjelovao u pregledu dao ocijenu: zdravstveno nesposoban za držanje i nošenje oružja.

Doktore Terziću, možete li usporediti gore navedene propise s istima prije sada važećih posebno u usporedni održavanja na povećan ili smanjen broj zdravstvenih uvjerenja – sposoban ili nesposoban za držanje i nošenje oružja kod navedenih kategorija građana?

U odnosu na prošli pravilnik, proširen je broj zdravstvenih zapreka, tj. različitih bolesti i stanja. Ipak nije došlo do povećanja broja uvjerenja – nesposoban.

Na koje se od gore navedenih zdravstvenih provjera i utvrđenja moguće ipak daje više pozornosti, moguće na psihičke bolesti?

Svaki član povjerenstva, bilo specijalist medicine rada, bilo okulist, psihijatar, psiholog, mora s jednakom pozornošću i pažnjom utvrditi stanja iz svoje nadležnosti.

U prosjeku zbog kojih se najviše bolesti dobivaju ocjene nesposoban za držanje i nošenje oružja? Najviše slučajeva nesposobnosti ima kod psihičkih bolesti.

Kod organskih bolesti nema dvojbe pri utvrđenju postoji li ili ne i u kakvoj je fazi dok su kod psihičkih bolesti moguće razlike od specijalista psihijatra do specijalista psihijatra jer ipak svaki određuje eventualnu dijagnozu i procjenjuje na svoj način, jer često vidimo različita mišljenja prilikom sudskog vještačenja, posebno u detaljima dijagnoza (kod lakih psihičkih poremećaja, neuroza sa psihosomatskim smetnjama, PTSP-a) što može utjecati na konačnu odluku sposoban - nesposoban za držanje i nošenje oružja, molim vaš komentar?

Realno govoreći, psihijatrija je medicinska znanost kao i druge grane medicine, pa prema tome postoje mogućnosti da se objektivno utvrdi psihičko stanje. Razlike između psihijatara isto kao i kod drugih specijalista mogu proizlaziti iz različitog tumačenja dopušta li određeno stanje neku aktivnost ili ne, u ovom slučaju rukovnje oružjem. Što se tiče PTSP-a, ovo povjerenstvo ima bogato iskustvo u ocjenjivanju osoba s tom dijagnozom. Sam PTSP kao dijagnoza ne predstavlja automatsku prepreku, tj. nesposobnost, niti takvo što postoji u Pravilniku. Pitanje je samo težine posljedica takve dijagnoze.

Ako je osoba liječena ili se liječi od navedenih bolesti, mora li i koliko vremena proći da bi se osoba smatrala izliječenom i sposobnom za držanje i nošenje oružja, posebno kod psihičkih bolesti gdje je to naravno moguće?

U ocjenjivanju takvih stanja, kao i ocjenjivanju osoba koje se aktualno liječe od psihijatrijskih bolesti potreban je individualni pristup.

Kod kojih bolesti postoji stupnjevanje npr. lagano, srednje, teško ili na drugi način što eventualno omogućuje ipak dobivanje ocjene, u laganim slučajevima ako je to moguće i dozvoljeno u praksi?

Sto se tiče stupnjevanja težine bolesti, to utječe na ocjenu npr. kod PTSP-a, neurotskih poremećaja, nekih neuroloških poremećaja, stanja vida, također i nekih tjelesnih bolesti.

Nabava oružja na temelju Zakona o oružju moguća je s 18 godina za članove športske streljačke udruge koji sudjeluju u natjecanjima i osobama s položenim lovačkim ispitom ili bi trebalo to povećati na 21 godinu (kao ostali građani) za sve kao u nekim državama u svijetu, molim vaše mišljenje?

Ako zadovolje zdravstvene i psihičke kriterije, te druge uvijete provjere, ne vidim prepreka za nabavu oružja u toj dobi za te svrhe.

Na kraju želim napomenuti da u svijetu postoje države gdje nema nikakvog liječničkog pregleda vezano uz oružje do država gdje su propisi još stroži, gdje smo sada mi tu, te je li limit od obveznog zdravstvenog pregleda svakih pet godina ipak nepotreban (moguće dovoljno kao prije, svakih deset godina), molim vaše mišljenje?

Područje reguliranja osobnog posjedovanja oružja zadire u niz pitanja. Ta pitanja su: individualne osobine pojedinca, kulturološke, socijalne i sigurnosne okolnosti. Uzimajući to u obzir, različite države imaju različitu regulaciju. Smatram da je u RH sukladno tome sada to adekvatno riješeno.

Zahvaljujem na vašim odgovorima u kreiranju članka s tom tematikom, što će zasigurno zanimati čitatelje Glasa lova i ribolova, koji će uz to dobiti kvalitetne informacije.

Objavljeno i u Glas lova i ribolova ožujak/2015, Autor: Ronald Pichler
Zadnja izmjena Četvrtak, 21 Svibanj 2015 02:19