Postavljanje i uništavanje znakova granice lovišta

Napisao/la  Četvrtak, 23 Listopad 2014 09:10

Iskustvo pokazuje da ne postoji lovoovlaštenik koji za vrijeme trajanja lovozakupa, odnosno ugovora o koncesiji, nije izložen povremenom ili sustavnom uništavanju kako lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, tako i znakova granice lovišta.

Člankom 53. Zakona o lovstvu (Narodne novine 140/05, 75/09) propisano je da je zabranjeno oštećivanje i uništavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te znakova granice lovišta koje je u smislu čl. 21. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odno­sno odobravanja lovnogospodarske osnove... (Narodne novine 40/06, 92/08, 39/11,41/13), dužan postaviti lovoovlaštenik u skladu s lovnogospodarskom osnovom.

Iskustvo pokazuje da ne postoji lovoovlaštenik koji za vrijeme trajanja lovozakupa, odnosno ugovora o koncesiji, nije izložen povremenom ili sustavnom uništavanju kako lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, tako i znakova granice lovišta.

Počinitelje takvih kaznenih djela iz članka 235. Kaznenog zakona vrlo se rijetko ili teško otkrije. Kad se identitet počinitelja i otkrije, nadležna općinska državna odvjetništva ne procesuiraju počinitelja s obrazloženjem da je šteta manja od 2000 kuna (neznatna šteta), pa i ako su obistinjena bića i elementi kaznenog djela oštećenja tuđe stvari, ostaje ona narodna “Poija vuk magarca”.

Ali što se tada događa?

Lovoovlaštenik mora postaviti nova obilježja granice lovišta. Kako u međuvremenu lovni inspektor provodi pregled lovišta, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata i način obilježavanja granica lovišta (članka 93. stavka 1. točka 2. Zakona o lovstvu) a lovoovlaštenik nije uspio postaviti nova granična obilježja, lovo­ovlaštenik unatoč fotodokumentaciji biva prekršajno prijavljen. Protiv ovlaštenika prava lova i odgovorne osobe u ovlašteniku prava lova podiže se optužni prijedlog pred nadležnim prekršaj­nim sudom, što iziskuje daljnja financijska opterećenja za ovlašte­nika prava lova i gubitak vremena.

Ako je ovlaštenik prava lova uz pomoć policijskih djelatnika utvr­dio identitet počinitelja ovog kaznenog djela, preostaje mu jedina mogućnost da ga pred nadležnim općinskim sudom tuži za naknadu štete. Budući da ti postupci traju nekoliko godina s neizvjesnim isho­dom, ovlaštenici prava lova u pravilu odustaju od traženja naknade štete, što utječe i na njihov ukupan poslovni uspjeh te smanjuje njiho­vu financijsku mogućnost da za taj novac nabave živu divljač.

objavljeno i u: Dobra kob, travanj 2014

Mladan Vidović, mag.iur
Zadnja izmjena Subota, 15 Studeni 2014 14:10