Polovicom lipnja u Briselu je donešen važan sporazum o suživotu velikih zvijeri i ljudi.
Tom prigodom je predsjednik CIC-a (Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači), Bernard Lozé, potpisao je sporazum kojim će ta organizacija sudjelovati u EU platformi o Suživotu ljudi i velikih zvijeri. Ovaj sporazum potpisao je i Janez Potočnik, povjerenik Europske unije za pitanja okoliša i prirode, kao i drugih sedam organizacija koje sudjeluju u navedenoj platformi.
Osim navedene organizacije, na potpisivanju je bila i Federacija europskih lovačkih organizacija (FACE) - to znači da 25% svih potpisa izravno predstavlja interese isključivo lovaca, što je više od ostalih zainteresiranih strana. Osim dviju lovačkih organizacija, u platformi sudjeluju i organizacije europskih farmera i zemoljoposjednika, predstavnici uzgajivača sobova, EUROPARC (Federacija europskih zaštićenih područja) IUCN (Međunarodni savez za očuvanje prirode) te WWF (Svjetska organizacija za zaštitu prirode).
Ova platforma nastajala je dvije godine a omogućiti će razmjenu ideja i solucija među zainteresiranim stranama o najboljim načinima kojima se može omogućiti suživot velikih zvijeri i ljudi – koji nije uvijek lagan.
Prema riječima predsjednika CIC-a, Lozéa, "Trebamo poštovati životinje s kojima dijelimo prirodu ali također moramo i zaštititi ljude na čije svakodnevne živote utječu velike zvijeri. Tamo gdje je potreban kompromis potreban je i dijalog između svih zainteresiranih strana kako bi se omogućilo pronalaženje zajedničkog rješenja kako napori pojedinaca ne bi bili uzaludni. U zaštiti velikih zvijeri potrebno je razumijevanje svih strana – sve interesne skupine moraju shvatiti da je prisutnost tih životinja može biti korisna a ne isključivo štetna.„
U velike zvijeri Europe ubrajaju se smeđi medvjed (Ursus arctos), euroazijski ris (Lynx lynx), sivi vuk (Canis lupus) i gorska kuna tj. žderonja (Gulo gulo). Barem jedna vrsta velike zvijeri živi u čak 21 državi Europske Unije i njihova brojnost je, generalno gledajući, u porastu. Jedino se iberskom risu (Lynx pardinus), nekada smatran podvrstom euroazijskog risa, smanjuje i brojnost i rasprostranjenost – smatra se da je na svijetu ostalo između 84 i 143 jedinki.
Velike zvijeri šire se u prostore koje su nekada nastanjivale. Iako je ta prostorna rasprostranjenost često rezultat prirodnih procesa, sukobi između ljudi i životinja su prisutni i pri njihovom riješavanju trebalo bi uzimati u obzir lokalne zajednice, ekonomske aspekte i tradiciju.
Pri riješavanju konflikata lovci imaju bitnu ulogu budući da su važna interesna strana. Lovci su u mnogim zemljama uključeni u monitoring, upravljanje i zaštitu velikih zvijeri međutim često se njihova mišljenja ne uvažavaju.
Nadajmo se da će ova inicijativa to promijeniti.
Dina Botta, prema FACE i CIC