Prema
Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) korištenje zaštićenih divljih
svojti dopušteno je na način i u količini da se njihove populacije na
državnoj ili na lokalnoj razini ne dovedu u opasnost.
Ministar i
ministar nadležan za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo
svaki u svom djelokrugu, propisuju mjere zaštite zaštićenih divljih
svojti koje obuhvaćaju:
- sezonsku zabranu korištenja i druga ograničenja korištenja populacija,
- privremenu ili lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavajuću razinu,
- reguliranje trgovine, držanja radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka.
Zabranjena je uporaba svih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih svojti životinja te uporaba svih sredstava koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta, a osobito stupica, samostrijela, električnih ubojitih ili omamljujućih naprava, umjetnih svjetlećih naprava (osim u ribolovu na moru), zrcala i drugih zasljepljujućih naprava, odašiljača zvuka koji emitiraju zvukove dozivanja, boli ili javljanja, naprava za osvjetljavanje cilja, optičkih nišana za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike, eksploziva, otrova i otrovnih ili omamljujućih mamaca, poluautomatskog ili automatskog oružja sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja, letjelica, vozila na motorni pogon u pokretu i drugih sredstva utvrđenih međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka i koji su na snazi.
Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05)
2. Zaštićene svojte
Članak 19.
(1) Divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke, zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte i zaštićene svojte.
(2) Strogo zaštićenom svojtom može se utvrditi:
- divlja svojta kojoj prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske,
- usko rasprostranjeni endem,
- divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi, potvrđenog od Republike Hrvatske.
(3) Zaštićenom svojtom može se utvrditi:
- zavičajna divlja svojta koja je osjetljiva ili rijetka, i ne prijeti joj izumiranje na području Republike Hrvatske,
- divlja svojta koja nije ugrožena, ali je radi njezina izgleda lako moguće zamijeniti s ugroženom divljom svojtom,
- divlja svojta na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi.
(4) Zaštićenom zavičajnom udomaćenom svojtom može se utvrditi ona ugrožena baštinjena biljna sorta i/ili životinjska pasmina koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i čini dio hrvatske prirodne baštine.
(5) Na pitanja zaštite zaštićenih divljih svojti i zavičajnih udomaćenih svojti koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se posebni propisi.
8. Zaštita i očuvanje divljih svojti
Članak 85.
(1) Divlje svojte čine:
- primjerci samoniklih biljaka, gljiva i slobodnoživućih životinja te njihovi uzgojeni primjerci,
- njihovi razvojni oblici (jaja, ličinke, kukuljice, sjemenke, plodovi, miceliji i dr.),
- njihovi dijelovi i derivati,
- i od njih dobiveni lako raspoznatljivi proizvodi.
(2) Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.), uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta postala ugrožena. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo.
(3) Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte.
(4) Povoljno stanje divljih svojti osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za pojedine svojte prema odredbama ovoga Zakona.
(5) Stanje divlje svojte je povoljno, ako je njezina rasprostranjenost i brojnost populacije u okviru prirodnih kolebanja i ne pokazuje dugoročni trend smanjivanja, te ako su staništa dovoljno prostrana da osiguravaju dugoročno očuvanje populacije.
Članak 86.
(1) Pri izvođenju zahvata u prirodu i korištenja prirodnih dobara kojima se zadire u staništa divljih svojti, primjenjuju se mjere, metode i tehnička sredstva koja pridonose očuvanju dobrog stanja vrsta, odnosno koji najmanje ometaju divlje svojte ili staništa njihovih populacija, te se mogu ograničiti zahvati u staništa populacija životinjskih vrsta u vremenu koje se poklapa s njihovim životno značajnim razdobljima.
(2) Očuvanje divljih svojti i njihovih staništa iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio mjera i uvjeta zaštite prirode iz članka 123. ovoga Zakona.
Članak 87.
(1) Javne ceste, druge prometnice ili druge građevine koje prelaze preko poznatih migracijskih puteva divljih životinja grade se na način da se omogući sigurno prelaženje divljih životinja na odgovarajućim prostornim razmacima.
(2) Izgrađeni prijelazi kojima se osigurava nesmetano i sigurno prelaženje divljih životinja uživaju zaštitu kao prirodne vrijednosti.
(3) Mjere zaštite, obveznike zaštite i način održavanja prijelaza iz stavka 2. ovoga članka ministar će propisati pravilnikom uz suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove prometa i zaštite okoliša i prostornog uređenja.
Članak 88.
(1) Stupovi i tehničke komponente srednjonaponskih vodova izvode se na način da se ptice zaštite od strujnog udara.
(2) Na stupovima i tehničkim komponentama koji su izgrađeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, i koji u visokom stupnju ugrožavaju ptice, u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provest će se nužne mjere radi zaštite ptica od strujnog udara.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na gornje vodove željeznica.
Članak 89.
(1) Za skupljanje biljaka, gljiva i njihovih dijelova, te hvatanje ili ubijanje životinja koje pripadaju kategoriji zaštićenih divljih svojti iz članka 19. ovoga Zakona, u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, ako nije ovim ili drugim zakonom drugačije propisano, potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva. Dopuštenje se izdaje rješenjem.
(2) Podnositelj zahtjeva može dobiti dopuštenje za radnje iz stavka 1. ovoga članka, ako ima prethodnu suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima.
Članak 90.
(1) Fizičke i pravne osobe mogu obavljati istraživanja na zaštićenim prirodninama u Republici Hrvatskoj uz dopuštenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove znanosti uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a kada se radi o istraživanjima na životinjama i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva.
(2) Istraživanja iz stavka 1. ovoga članka mogu se obavljati na zemljištu ili vodenoj površini uz prethodnu suglasnost vlasnika ili nositelja prava korištenja.
(3) Osoba koja je obavila istraživanja dužna je o rezultatima istraživanja izvijestiti središnja tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka u roku od 8 dana od dana završetka istraživanja.
(4) Za iznošenje iz Republike Hrvatske u znanstvene svrhe divljih svojti i njihovih dijelova koje nisu zaštićena prirodna vrijednost u smislu ovoga Zakona potrebno je pribaviti dopuštenje Ministarstva. Dopuštenje se izdaje rješenjem.
Članak 91.
(1) Zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekološke sustave u kojima prirodno ne obitavaju.
(2) Zabranjeno je uvođenje stranih vrsta riba u prirodne i doprirodne vode, kao i prenošenje takvih vrsta iz ribogojilišta u druga vlažna staništa.
(3) Iznimno, uvođenje iz stavka 1. ovoga članka je dopušteno ako je znanstveno i stručno utemeljeno i prihvatljivo s gledišta zaštite prirode i održivog gospodarenja.
(4) Ministarstvo izdaje dopuštenje iz stavka 3. ovoga članka na temelju studije o procjeni rizika uvođenja na prirodu, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva. Dopuštenje se izdaje rješenjem.
(5) Troškove izrade studije i provođenja postupka procjene rizika uvođenja na prirodu snosi pravna ili fizička osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje dopuštenja.
(6) Ne smatra se uvođenjem uzgoj stranih divljih svojti u kontroliranim uvjetima koji onemogućavaju naseljavanje u prirodu.
(7) Način izrade studije i provođenja studije o procjeni rizika uvođenja i ponovnog uvođenja u prirodu, te način pribavljanja mišljenja javnosti propisat će ministar pravilnikom.
Članak 92.
Ako dođe do nenamjernog uvođenja stranih svojti na područje Republike Hrvatske, ili ako postoji opravdana sumnja da će doći do takvog uvođenja, ministar će naredbom propisati mjere postupanja u cilju uništavanja ili sprječavanja daljnjeg širenja uvedenih stranih svojti.
Članak 93.
(1) Ponovno uvođenje nestalih divljih svojti u prirodu na području Republike Hrvatske može se obavljati uz dopuštenje Ministarstva, koje se izdaje na temelju studije o procjeni rizika ponovnog uvođenja na prirodu, uz prethodno pribavljenu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
(2) Troškove izrade studije i provođenja postupka procjene utjecaja ponovnog uvođenja na prirodu snosi pravna ili fizička osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje dopuštenja.
Način korištenja zaštićenih divljih svojti
Članak 94.
(1) Korištenje zaštićenih divljih svojti dopušteno je na način i u količini da se njihove populacije na državnoj ili na lokalnoj razini ne dovedu u opasnost.
(2) Ministar i ministar nadležan za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo svaki u svom djelokrugu, propisuju mjere zaštite zaštićenih divljih svojti koje obuhvaćaju:
- sezonsku zabranu korištenja i druga ograničenja korištenja populacija,
- privremenu ili lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavajuću razinu,
- reguliranje trgovine, držanja radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka.
(3) Ministarstvo vodi evidenciju o načinu i količini korištenja zaštićenih divljih svojti radi utvrđivanja i praćenja stanja populacija. Ako se utvrdi da je zbog korištenja zaštićena divlja svojta ugrožena, ministar može donijeti naredbu kojom zabranjuje ili ograničava korištenje te svojte.
Članak 95.
Zabranjena je uporaba svih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih svojti životinja te uporaba svih sredstava koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta, a osobito:
- stupice,
- samostrijela,
- električne ubojite ili omamljujuće naprave,
- umjetne svjetleće naprave, osim u ribolovu na moru,
- zrcala i druge zasljepljujuće naprave,
- odašiljači zvuka (magnetofoni, kazetofoni i dr.) koji emitiraju zvukove dozivanja, boli ili javljanja,
- naprave za osvjetljavanje cilja,
- optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike,
- eksplozivi,
- otrovi i otrovni ili omamljujući mamci,
- poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja,
- letjelice,
- vozila na motorni pogon u pokretu,
- i druga sredstva utvrđena međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka i koji su na snazi.
Strogo zaštićene divlje svojte
Članak 96.
(1) Pojedina divlja svojta može biti strogo zaštićena na cijelom području Republike Hrvatske ili na pojedinim njezinim dijelovima.
(2) Mjere zaštite za strogo zaštićene divlje svojte i mjere zaštite njihovih staništa Ministarstvo će propisati naredbom.
(3) Ako je neko područje privremeno stanište strogo zaštićene divlje svojte, a njegova se zaštita ne može osigurati na neki drugi način, Ministarstvo može naredbom, uz pribavljeno mišljenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo, proglasiti to područje ili neki njegov dio privremeno zaštićenim, ali ne dulje od šest mjeseci.
Članak 97.
(1) Zabranjeno je branje, skupljanje, uništavanje, sječa ili iskopavanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i gljiva.
(2) Zabranjeno je držanje i trgovina samoniklim strogo zaštićenim biljkama i gljivama.
(3) Strogo zaštićene životinje zabranjeno je:
- namjerno hvatati, držati i/ili ubijati,
- namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja,
- namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite,
- namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja,
- prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati.
(4) Zaštitu uživaju i samonikle biljke i gljive, te divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim životinjama radi kojih je područje primarno zaštićeno, kao i sve podzemne životinje, i kad nisu zaštićene kao pojedine svojte, ako aktom o zaštiti toga područja za pojedinu vrstu nije drugačije određeno.
(5) Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo zaštićenih životinja prijavljuje se Ministarstvu. Ministarstvo vodi evidenciju o nenamjerno uhvaćenim i/ili ubijenim strogo zaštićenim životinjama, te odlučuje o zaštitnim mjerama u cilju sprječavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.
Članak 98.
(1) Iznimno od odredbi članka 97. ovoga Zakona, u slučaju opravdanoga javnog interesa te ako iznimka neće biti štetna za opstanak određene populacije, Ministarstvo može dopustiti radnje radi:
- zaštite biljaka, gljiva i životinja,
- sprječavanja ozbiljnih šteta na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, vodi i drugim oblicima vlasništva,
- zaštite javnoga zdravlja i sigurnosti, zračne sigurnosti ili drugih prevladavajućih javnih interesa,
- istraživanja i obrazovanja, ponovnog naseljavanja (repopulacije), ponovnog unošenja, te nužnoga razmnožavanja.
(2) Ministarstvo može dopustiti, na selektivnoj osnovi i ograničeno, uzimanje, držanje i ostalo razumno korištenje nekih strogo zaštićenih divljih svojti u malim količinama pod uvjetima strogog nadzora radi održavanja povoljnog stanja vrste.
Članak 99.
(1) Pojedini primjerci strogo zaštićenih divljih životinjskih svojti mogu se držati u zatočeništvu, uzgajati, prodavati i kupovati na temelju dopuštenja Ministarstva, uz uvjet:
- da se radi o primjercima koji su zakonito uvezeni u Republiku Hrvatsku i imaju vlasnika,
- da se radi o primjercima koji su zakonito stečeni prije nego je svojta zakonom zaštićena
- da se radi o slučaju iz članka 98. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od članka 97. ovoga Zakona, pojedine strogo zaštićene životinje, gljive i biljke smiju se stavljati u promet, odnosno izvoziti i uvoziti u svrhu trgovine uz dopuštenje Ministarstva, te izvoziti i uvoziti u znanstvene svrhe, radi razmjene, izlaganja i sl. na temelju dopuštenja Ministarstva.
(3) Nalaznik je dužan obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju i veterinarsku ambulantu privatne prakse i Ministarstvo o:
- pronađenim mrtvim primjercima strogo zaštićenih divljih životinja,
- primjercima strogo zaštićenih divljih životinja koje su bolesne ili ozlijeđene u mjeri da nisu sposobne samostalno preživjeti u prirodi.
(4) Veterinarska organizacija i veterinarska ambulanta privatne prakse dužna je utvrditi uzroke uginuća pronađenih mrtvih strogo zaštićenih divljih životinja. Troškove postupka snosi Ministarstvo.
(5) Ministarstvo može nalazniku bolesne ili ozlijeđene životinje na njegov zahtjev dopustiti, ako posjeduje zadovoljavajuće znanje i uvjete, držanje te životinje u zatočeništvu radi liječenja i oporavka. Opravdane troškove nastale liječenjem životinje snosi Ministarstvo.
(6) Ministarstvo može dopustiti izuzetke od zabrane držanja u zatočeništvu i prodaje strogo zaštićenih divljih svojti, ako se radi o zaplijenjenim ili oduzetim primjercima, i ako to nije u suprotnosti s drugim propisima i međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.
(7) Svi primjerci strogo zaštićenih divljih svojti iz stavka 6. ovoga članka moraju biti obilježeni na propisani način.
Članak 100.
(1) Za istraživanje strogo zaštićenih svojti potrebno je ishoditi dopuštenje na način propisan ovim Zakonom.
(2) Rezultati istraživanja dostavljaju se Ministarstvu i Zavodu u roku od trideset dana po obavljenom istraživanju.
Prekogranični promet zaštićenim divljim svojtama
Članak 101.
(1) Ministarstvo izdaje dopuštenje za iznos, unos, izvoz ili uvoz i unos s mora divljih svojti, njihovih dijelova i derivata zaštićenih na temelju ovoga Zakona. Dopuštenje se izdaje rješenjem.
(2) Provoz zaštićenih svojti kroz teritorij Republike Hrvatske obavlja se na temelju valjanog dopuštenja o izvozu ili ponovnom izvozu koje je izdalo nadležno tijelo zemlje izvoznice ili zemlje ponovnog izvoza.
(3) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdat će se na temelju dokaza:
- o zakonitom stjecanju prava raspolaganja jedinkom svojte divlje životinje, gljive i biljke ili da se radi o uzgojenom primjerku;
- da su životinje ili pošiljka obilježeni na propisani način;
- da je u slučaju uvoza, pribavljeno izvozno dopuštenje nadležnoga tijela u zemlji izvoza.
(4) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdat će se samo ako je Ministarstvo utvrdilo da uvoz i izvoz koji se odobrava ne ugrožava divlje populacije životinje, gljive ili biljke o kojoj se radi.
(5) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je pribaviti i kad se radi o križancu čiji jedan ili oba roditelja pripadaju zaštićenoj divljoj svojti.
(6) Vrste za koje se izdaje dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka, postupak i uvjete izdavanja dopuštenja, način obilježavanja životinja ili pošiljki, način provođenja nadzora i vođenja evidencije te izrade izvješća, ministar će propisati pravilnikom.
(7) Pri uvozu, izvozu, unosu s mora i/ili provozu žive životinje moraju se prevoziti i njegovati na način koji svodi na najmanju mjeru mogućnost ozljeđivanja, oštećenja zdravlja ili nehumanog postupanja, u skladu s posebnim propisima.
Članak 102.
(1) Uvoz, izvoz ili provoz, te unos ili iznos zaštićenih svojti, njihovih dijelova i derivata obvezatno se prijavljuje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici carinske službe, sukladno odredbama ovoga Zakona i propisima za njegovu provedbu, te uz odgovarajuću primjenu carinskih propisa.
(2) Veterinarsko zdravstveni pregled i kontrolu pošiljaka iz stavka 1. ovoga članka nad kojima postoji nadležnost granične veterinarske inspekcije provodi se u skladu s posebnim propisima iz područja veterinarstva.
(3) Granične prijelaze na kojima se može obavljati uvoz, izvoz ili provoz, te unos ili iznos zaštićenih svojti, njihovih dijelova i derivata, te uvjete u pogledu njihove opremljenosti i osposobljenosti za obavljanje tih poslova, propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva uz suglasnost ministra.
(4) Carinska služba dužna je prilikom uvoza, izvoza, unosa s mora ili ponovnog izvoza iz članka 101. stavka 1. ovoga Zakona pregledati odgovarajuća dopuštenja ovisno o propisanoj zaštiti divljih svojti, te ovjeriti prelazak granice u za to predviđenoj rubrici obrasca dopuštenja. U slučaju izvoza, odgovarajući preslik dopuštenja s naznakom »za zemlju izvoza«, carinska služba ovjeren dostavlja Ministarstvu, a preslik dopuštenja s naznakom »za carinu« zadržava za vlastitu evidenciju. U slučaju uvoza carinska služba ovjerava original dopuštenja i prvi preslik za podnositelja zahtjeva te prvi preslik za podnositelja zahtjeva vraća uvozniku, a original dopuštenja dostavlja Ministarstvu.
Članak 103.
(1) Ako prilikom uvoza, izvoza, unosa s mora ili provoza carinska služba ne može odrediti pripadaju li životinje, gljive ili biljke svojtama čiji uvoz ili izvoz podliježe ograničenjima ili zabranama, može ih:
- na trošak carinskog deklaranta ili primatelja odnosno pošiljatelja robe, sama pohraniti ili dati nekome na čuvanje do utvrđenja pripadaju li svojtama čiji uvoz, izvoz ili provoz podliježe ograničenjima,
- prepustiti ih carinskom deklarantu ili primatelju odnosno pošiljatelju robe do okončanja postupka, ali uz zabranu raspolaganja.
(2) Carinska služba može od carinskog deklaranta ili primatelja odnosno pošiljatelja tražiti da dostavi potvrdu da predmetna svojta nije pod zaštitom.
(3) Svojte za koje carinska služba utvrdi da se uvoze, izvoze ili provoze bez propisanih dopuštenja ili drugih dokumenata, zapljenjuju se do okončanja postupka. O zaplijenjenim svojtama izdaje se potvrda. Zaplijenjene svojte predaju se na čuvanje ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi iz popisa Ministarstva, a mogu se ostaviti na čuvanje carinskom deklarantu ili primatelju odnosno pošiljatelju uz zabranu raspolaganja. Ako se propisano dopuštenje ili drugi zatraženi dokumenti ne dostave u roku od mjesec dana nakon zapljene ili u produženom roku koji može iznositi najdulje dva mjeseca, carinska služba donosi odluku o oduzimanju.
(4) Ako se pri carinskoj obradi utvrdi da se radi o svojtama za koje nema uvoznog ili izvoznog dopuštenja, oduzimaju se, a o oduzetim svojtama izdaje se potvrda.
(5) U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka carinska služba dužna je u najkraćem roku izvijestiti Ministarstvo koje odlučuje o privremenom ili trajnom zbrinjavanju oduzetih svojti imajući u vidu odredbe posebnih propisa i međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka i koje su na snazi.
(6) Kada se svojte zaplijene ili oduzmu, tada time izazvane troškove (troškovi hrane, smještaja, prijevoza, vraćanja i drugo) dužan je podmiriti carinski deklarant ili primatelj, odnosno pošiljatelj. Ako nije utvrđen carinski deklarant ili primatelj, troškove je dužan podmiriti pošiljatelj, prijevoznik ili naručitelj.
Držanje, uzgoj i trgovina divljim svojtama
Članak 104.
(1) Zabranjeno je životinje divljih svojti držati u zatočeništvu u neprikladnim uvjetima i bez odgovarajuće skrbi.
(2) Fizičke ili pravne osobe koje postanu vlasnici zaštićenih životinja s namjerom njihova držanja u zatočeništvu, dužne su o tome izvijestiti Ministarstvo u roku trideset dana po stjecanju vlasništva nad tim životinjama.
(3) Životinje iz stavka 2. ovoga članka za koje je to propisano trajno i nezamjenljivo se propisno obilježavaju.
(4) Uvjete držanja, način obilježavanja i evidencije životinja iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar pravilnikom.
Članak 105.
(1) Fizička ili pravna osoba koja namjerava držati životinje zavičajnih ili stranih divljih svojti u zatočeništvu s namjerom prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijima, terarijima ili sličnim prostorima, dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva. Dopuštenje se izdaje rješenjem.
(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdat će se ako podnositelj zahtjeva dokaže da su ispunjeni propisani uvjeti, te da će životinje prikazivati u okruženju koje oponaša prirodne uvjete u staništu i koje ne iskrivljuje saznanja o biologiji svojte.
Članak 106.
(1) Fizička ili pravna osoba koja namjerava uzgajati zavičajne ili strane divlje svojte dužna je ishoditi dopuštenje sukladno ovome Zakonu ili posebnom propisu.
(2) Ako se u postupku izdavanja dopuštenja utvrdi da postoji ekološki rizik, Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva da prije izdavanja dopuštenja izradi prethodnu studiju o procjeni rizika radi nadziranja negativnih utjecaja na lokalne ekološke sustave i zavičajne vrste.
(3) Za životinje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može odrediti trajno i nezamjenljivo obilježavanje.
(4) Vlasnik životinje iz stavka 1. ovoga članka dužan je osigurati da životinja ne pobjegne u prirodu, te je odgovoran za štetu koju ta životinja prouzroči.
Članak 107.
(1) Pravna i fizička osoba koja obavlja trgovačku djelatnost živim životinjama zavičajnih ili stranih divljih svojti, dužna je osigurati odgovarajuće uvjete za držanje životinja sukladno ovom Zakonu i drugim propisima, te voditi evidenciju o trgovini životinjama.
(2) Trgovinom se smatra prodaja i kupovina, stjecanje u komercijalne svrhe, izlaganje javnosti radi stjecanja dobiti, korištenje u svrhu stjecanja dobiti, držanje radi prodaje, nuđenje na prodaju ili prijevoz radi prodaje, te najam i razmjena životinja, gljiva i biljaka. Trgovati se može samo primjercima uzgojenim u prijavljenom uzgoju ili koji imaju ispravu o dopuštenom porijeklu, uz uvjet da je primjerak ili pošiljka propisno obilježena.
(3) Prilikom trgovine zaštićenim životinjama, prodavatelj, odnosno vlasnik dužan je novome vlasniku izdati potvrdu o podrijetlu životinje i račun.
(4) Pravne i fizičke osobe za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka dužne su pribaviti dopuštenje, odnosno suglasnost Ministarstva.
Članak 108.
(1) Primjerke zaštićenih divljih svojti koji se nedopušteno drže u zatočeništvu ili uzgajaju ili kojima se obavlja nedopuštena trgovina, oduzima nadležni inspektor uz izdavanje potvrde.
(2) Oduzeti primjerci iz stavka 1. ovoga članka se privremeno ili trajno zbrinjavaju kod ovlaštenih fizičkih ili pravnih osoba na trošak Ministarstva.
Izvor: Ministarstvo kulture
