U čitavom nizu regija Rusije divlje životinje napadaju ljude, domaću stoku i pse čuvare u udaljenim naseljima. Zimi divlje životinje dolaze u naselja u potrazi za hranom. Situacija se pogoršala dolaskom mrazova: ima sve više gladnih predatora kojima se teško prehraniti u šumi. Lokalne vlasti savjetuju građanima da ne izlaze po noći na ulice. U agresivne životinje pucaju iz puške, ponekad čak i iz zraka.

Na Kamčatki ove godine je zabilježen veliki broj medvjeda koji nisu otišli na zimski san. „Lunjala“ napadaju domaće životinje i ljude - već je troje ljudi postalo žrtvama budnih medvjeda a još dvoje je teško ranjeno. Znanstvenici i lovci smatraju da medvjedi ne mogu zaspati od gladi – ove sezone u kamčatskim rijekama bilo je malo ribe, a po šumama šumskih plodova. Mnogi predatori nisu se uspjeli dovoljno ugojiti i sad lutaju u potrazi za hranom, uključujući i pored naseljenih mjesta. U regiji je uvedeno posebno stanje: vlasti Kamčatke odlučile su odstrjeliti sve medvjede koji „dobrovoljno“ nisu otišli na zimski stan. Ubijeno je već 140 predatora. Od medvjeđih šapa stradavaju i u Baškiriji, gdje je sredinom listopada od napada poginuo jedan berač gljiva.

Ipak najviše straha ulijevaju vukovi koji lutaju noći po ulicama naselja. Njihove žrtve postaju prije svega domaći psi i domaće životinje a prema riječima lokalnih stanovnika to je prvi slučaj kad predatori napadaju domaće životinje u naseljenom mjestu. Prestrašenim stanovnicima preporuča se da se pridržavaju jednostavnih sigurnosnih mjesa: ne izlaziti navečer od kuće, ne puštati djecu na ulicu bez pratnje odraslih, zatvoriti pse u kućama te zvati lovce u slučaju susreta s divljim životinjama. Za razliku od vukova, medvjedi u naseljena mjesta dolaze jako rijetko, zbog toga su mjere predostrožnosti drugačije: ne odlaziti sam u šumu; tijekom šetnje po šumi glasno pričati ili čak pjevati, ne treba praviti oštre pokrete u prisutstvu medvjeda, već odlaziti polako, ujednačeno.

Ipak postoje regije gdje te preporuke nisu dovoljne. Brojnost životinja premašuje sve norme i treba ga prisilno smanjivati što dozvoljava Ministarstvo prirodnih resursa. Odstrel mogu raditi policajci ili lovci. Prema federalnom zakonu ubijati vukove može se samo iz puške, strogo je zabranjeno koristiti zamke i otrove. U Jakutiji će, recimo, za borbu s vukovima izdvojiti 32 milijuna rubalja (5 333 000kn). Osim pušaka, lokalne vlasti žele primjenjivati lake smrtonosne uređaje za odstrel vukova iz aviona.

U Irkutskoj oblasti naseljena mjesta su na velikim udaljenostima te nema dovoljno policajaca koji bi spašavali stanovnike od vukova. A životinja ima više od tri puta nego što je potrebno: 4 000 jedinki. Zato se ovdje lokalno stanovništvo samo brine o sigurnosti. Nagrada u visini 20 tisuća rubalja (3 333kn) čeka svakog koji ubije vuka, a za nagrade je izdvojeno 6 milijuna rubalja (1 000 000kn) iz budžeta.

Voditelj Uprave za čuvanje i korištenje objekata životinjskog svijeta, vodenih bioresursa i ekološke sigurnosti Orlovske oblasti Nikolaj Višegorodski smatra da se populacija vukova treba regulirati samo u iznimnim slučajevima. „Divlji vukovi napadaju rijetko ljude“, govori Višegorodski. „60% od onog što jedu te životinje su štakori i druge malene zvijedi. Oni se boje ljudi“. Prema njegovim riječima, vukovi ispunjavaju važnu ulogu u hranidbenom lancu jer su dominantna vrsta. „Uzmimo, recimo, Orlovsku oblast. Čim se ovdje pojavi vuk, odmah naglo pada broj psa lutalica, mačaka i bjesnih lisica“, smatra Višegorodski. „Ponekad jedu domaće pse. No s gledišta prirodne selekcije to je normalan proces. Psi su udomaćeni te loše prilagođeni za život u prirodi, zato ih ubija jača karika u hranidbenom lancu – vuk.“ Višegorodski je istaknuo da čim nestanu vukovi na području, na njihovo mjesto doći će štakori, lisice i divlji psi koji će preuzeti na sebe ulogu predatora te će isto napadati ljude. Naglašava da je „u toj situaciji vuk pravo blago“.

Ruski vjesnik, A.M., 07.01.