Smještena na zapadu Hrvatske, Primorsko-goranska županija obuhvaća površinu od 3.590 km2. Dijelom uz more, s nizom kvarnerskih otoka, omeđena je na sjeveru rijekama Čabrankom i Kupom, te na zapadu grebenom Učke i Ćićarijama. Najveća hrvatska luka, Rijeka, koja suvereno vlada Kvarnerskim zaljevom, administrativno je, gospodarsko i kulturno središte županije.

Zbog svog povoljnog geografskog položaja, Rijeka je postala jedna od najznačajnijih tranzitnih luka u ovom dijelu Europe. U zaštićenu prirodnu baštinu primorsko-goranske županije spada i naš prostorno najveći Nacionalni park Risnjak (6.400 ha). U njegovom sastavu je osim masiva Risnjak, i masiv hrvatskog Snježnika, te izvorišno područje Kupe i potok Krašičevica. Bijele i Samarske stijene u Velikoj Kapeli prirodni su rezervati, u kojima visoke stijene, nazubljena gorska sedla s dubokim vrtačama, okružuju iskonske šume pretplaninske bukve, smreke i jele.

Cijela Primorsko-goranska županija jedno je veliko lovište, podijeljeno u tri prirodne cjeline - goransku, primorsku i otočnu. Lovišta pokrivaju površinu od 347.454 ha, a podijeljena su na 55 lovišta (24 državna i 31 županijsko). Većina lovišta je u zakupu lovačkih udruga, udruženih u Lovački savez Primorsko-goranske županije. Lovci ovog kraja daju značajan doprinos uzgoju i zaštiti divljači, očuvanju prirodnih staništa, te biološke i ekološke ravnoteže. Lovištima "Bjelolasica" i "Smrekova draga-Gumance" gospodare Hrvatske šume - Uprava šuma Delnice. Goranska lovišta zauzimaju sav prostor Gorskog kotara, široke visoravni prošarane strmim vrhuncima, blagim padinama, pašnjacima, ravnicama i brzim rijekama koje se smjenjuju s bistrim jezerima. Nad svime vlada zelenilo stoljetnih šuma jele, smreke i bukve.

Brojne vrste divljači, poput medvjeda mrkog, risa, zaštićenog vuka i tetrijeba gluhana, plahe srne, jelena, pokretljive divlje svinje i "ljepotice vrleti" divokoze, žive ovdje u iskonskom miru i gotovo po zakonima prirode. Iako je goranski jelen tjelesno i trofejno slabiji od svog suplemenjaka iz nizina, njegova rika u klancima Gorskog kotara ostat će svakom lovcu u trajnom sjećanju. Uz jadransku obalu, od Plominskog zaljeva do Vinodolskog podgorja, prostrla su se primorska lovišta.

Najzastupljenija je srna, potom divlja svinja i jelen obični, ali je najatraktivnija divljač lovnog turizma u ovom području šumska šljuka. Čari lova pružit će vam brojnost zeca, te lov na jarebicu kamenjarku i fazana. Dobra pristupačnost cijelog prostora čini ovu područje vrlo atraktivnim za lovce iz svih krajeva. Otočna lovišta čine otoci Krk, Rab i otoci cresko-lošinjske skupine. Jedino tu ćete pronaći jelena aksisa, a mogućnost vam se pruža i za lov na jelena lopatara, srnu i muflona. Od sitne divljači ovdje obitava zec, divlji kunić, kamenjarka, fazan, te šljuka (na preletu i zimovanju).

Detaljne podatke o lovištima županije, što, gdje, kada i kako loviti, možete pronaći u "Vodičku kroz lovišta" u izdanju Primorsko-goranske županije - Upravni odjel za gospodarstvo, tiskanom u Rijeci 1999. godine.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA