LOVAC.info portal - Kuhada - Results from #3850

Lov i Lovni Turizam u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Petak, 10 Studeni 2006 00:51

vukovarsko-srijemska-z-lovac

Na oranicama, livadama i bogatim pašnjacima, ispresijecanim stogodišnjim šumama poznatog slavonskog hrasta, u jugoistočnom dijelu Slavonije smjestila se, na prostoru od 2.448 km2, Vukovarsko-srijemska županija Nazvane i "Žitnicom Europe", nepregledne plodne slavonske ravnice, s prosječnom nadmorskom visinom od 78 metara, oivičene rijekama Savom i Dunavom, samo u predijelu oko Iloka prelaze u relativno nisko, vinorodno područje obronaka Fruške gore, s Ilokom, kao najistočnijim gradom Hrvatske.

Po mnogo čemu povijesni grad, od najranije prethistorijske vučedolske kulture do najnovijih ratnih stradanja i razaranja, Vukovar je, uz atribut "grada heroja", dobio i službeni status administrativnog i kulturnog središta Vukovarsko-srijemske županije.

Kad se uspavani stoljetni hrastovi prenu iz zimskog sna, probuđeni lavežom pasa i povicima goniča, ni jedno lovačko srce ne može odoljeti tom iskonskom zovu lova na divlje svinje. Kad zvukove lovačkog roga zamijene zvuci tamburice i slavonskog bećarca, ljubazni domaćini će vam ponuditi gastronomske specijalitete ovog kraja.

Još i danas jelen lopatar iz lovišta "Ilok" sa 209,22 CIC točke zauzima prvo mjesto među najjačim trofejima Hrvatske.

Šume bogate žirom idealno su stanište za jelene, divlje svinje i srne. Ljepotom nedirnute prirode i bogatstvom jelenske i crne divljači posebno se ističu lovišta Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci: "Spačva jug", "Spačva sjever", te ograđeno lovište "Kunjevci", koje nudi i mogućnost odstrela trofejnih primjeraka muflona i jelena lopatara.

Lovačka društva, udružena u Lovački savez županije, nude lov na srneću divljač, te sitnu divljač (fazan, šljuka, patka, prepelica, guska i zec).

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Označeno u

Više...

Lov i Lovni Turizam u Virovitičko-podravskoj županiji

Ponuda županija

Petak, 10 Studeni 2006 00:51

viroviticko-podravska-z-lovac

Podravska magistrala, kao glavna prometna arterija na putu Zapadna Europa - Istok, podijelila je Virovitičko-podravsku županiju na dvije reljefne cjeline: šumom i poljima bogatu dravsku dolinu na sjeveru, i sjeveroistočne obronke Bilogore i Papuka na jugu županije.

Grad Virovitica središte je županije, koja se prostire na 2.021 km2.

Ljepota gotovo netaknutih šuma, polja, čistih rijeka i jezera, skriva u svojim njedrima brojnu divljač, mameći svakog lovca da iskuša dobru kob.

Lovački savez Virovitičko-podravske županije objdinjava 35 lovačkih udruga, koje gospodare s 32 lovišta i neposredni su nosioci lovnog turizma.

Od krupne divljači, svojom brojnošću se izdvaja divlja svinja, a kvalitetom jelen i srnjak. Posebno je atraktivan ljetni lov na prepelicu.

A kad sniježni pokrivač svojom bjelinom prekrije nizinska lovišta, iskusno oko lovca prepoznat će brojne tragove sitne divljači. Doba je za lov na zeca, fazana, trčku i divlju patku.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Označeno u

Više...

Lov i Lovni Turizam u Požeško-slavonskoj županiji

Ponuda županija

Petak, 10 Studeni 2006 00:51

pozesko-savonska-z-lovac

Državnim i zajedničkim lovištima gospodare lovačka društva i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez Požeško-slavonske županije. "Zlatna kapljica" iz kutjevačkih vinograda, živopisni pejsaži i obilje divljači osvojit će srce svakog lovca. Velika populacija divljih svinja na obroncima Papuka, Krndije i Psunja jamči vrlo uspješne skupne lovove. Pojedinačni lovovi u lovištima "Zvečevo", "Južni Papuk" i "Zapadni Papuk" na gorskog jelena, srnjaka ili trofejnog vepra pružaju nezaboravan doživljaj slobodne prirode. U lovištima "Južna Krndija" obitava jelen lopatar, dok su lisica, divlja mačka, jazavac i kuna zlatica česti stanovnici šuma Slavonsko-požeške županije.

Oivičena planinskim masivima Papuka, Krndije, Psunja, Požeške i Dilj gore, smjestila se Požeška kotlina, još u rimsko doba poznata kao "Zlatna dolina". Požeško-slavonska županija prostire se na površini od 1.821 km2, s Požegom kao središtem kulturnog i gospodarskog života županije.

Lovačka društva Požeške kotline i okoline Lipika osiguravaju dobar lov na fazana, šljuku, prepelicu i zeca.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

Označeno u

Više...

Lov i Lovni Turizam u Karlovačkoj županiji

Ponuda županija

Petak, 10 Studeni 2006 00:51

karlovacka-z-lovac

Karlovac, najčešće opisan kao "grad na četitri rijeke", s bogatom povijesnom i kulturnom trdicijom, administrativno je i gospodarsko središte Karlovačke županije.

Smještena na najjužnijem dijelu središnje Hrvatske, s prostornom površinom od 3.662 km2, sjecište je najvažnijih prometnica na relaciji Jadran - Podunavlje, spajajući tako Primorsku i Panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste (Karolina, Jozefina i Lousiana) danas je sijeku moderne prometnice, koje povezuju Jadran sa zemljama Srednje Europe. Karlovačka županija zemljopisno je vrlo slikovita i raznovrsna. Bogatstvo riječnog sliva Save čine bistre, ribom bogate rijeke - Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. Sa 174.967 ha lovnih površina, od čega je 118.637 ha šumskog pokrova (što je gotovo 6% ukupnog šumskog fonda Hrvatske).

Karlovačka županija ima bogatu i raznovrsnu ponudu lovnog turizma. U lovištima, na obroncima Velike i Male Kapele, moguć je odstrel mrkog medvjeda, jelena i divlje svinje.

Nizinska lovišta u dolinama rijeka nude odstrel srneće divljači, te lov na sitnu divljač (šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec). Najatraktivniji skupni lovovi na divlje svinje organiziraju se u lovištima Petrove gore, Slunja, Pokupskog bazena, Bosiljeva. Karlovačka županija ulaže značajna sredstva i napore u razvoj i proširenje turističke ponude (jelolasica, razvijanje ruralnog turizma, zdravstveno - rekreativnog turizma, sportskog, zimskog, lovnog i ribolovnog turizma), od čega su najznačajnije turističke aktivnosti splavarenje, veslanje i kupanje u čistim vodama, zatim skijanje, planinarenje i rekreiranje planinskim područjem.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Označeno u

Više...

Lov i Lovni Turizam u Zagrebačkoj županiji

Ponuda županija

Petak, 10 Studeni 2006 00:51

zagrebacka-z-lovac

Zagrebačka županija, popularno nazvana i "zagrebački prsten", prostire se na 3.078 km2, od čega 640 km2 zauzima sam grad Zagreb, administrativno, kulturno i gospodarsko središte, ne samo županije nego i cijele Hrvatske. Grad podno Medvednice, nikao još u srednjem vijeku na sjevernoj obali Save, istovremeno kao biskupski Kaptol i obrtnički i trgovački Gradec, koji je "Zlatnom bulom" kralja Bele IV. iz 1242. godine proglašen Slobodnim kraljevskim gradom, spojio se tek 1850. u jedinstvenu gradsku cjelinu - Zagreb. Tek sredinom 50-tih godina 20. stoljeća, Zagreb se "preselio" i na južnu obalu Save, stvarajući potpuno novu urbanu cjelinu, često s pravom nazivanu "najvećom gradskom spavaonicom".

Premda je Zagrebačka županija, kao administrativna cjelina pod nazivom Comitatus Zagrabiensis, postojala već u 18.stoljeću, svoj današnji status i izgled dobila je tek 1997.godine. Iako administrativna "cjelina", postoje velike razlike između visoko urbanog gradskog područja i ruralnih naselja njegove okoline.

Upravo u tom dijelu sve više se razvija lovni turizam. Od krupne divljači lovišta u Žumberačkom gorju nude lov na divlju svinju i srnjaka. Nizinska lovišta u Turopolju i okolici Ivanić Grada, ispresijecana vodenim tokom Save i njenih pritoka, bogata su staništa divljih svinja, srnjaka, te na sitne divljači (fazan, šljuka, prepelica, patka, trčka i zec). U lovištu "Česma-Bolčanski lug", uz kvalitetan smještaj, pruža se mogućnost atraktivnog lova na jelena lopatara, jelena običnog, divlju svinju i srnjaka.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Označeno u

Više...

Lov i Lovni Turizam u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Ponuda županija

Petak, 10 Studeni 2006 00:51

lovni_turizam-bbz U srcu Hrvatske, na 2.638 km2, omeđeni šumovitim obroncima Bilogore na sjeveru, Moslavačke gore na jugu i Papuka na jugoistoku, prostiru se blagi brežuljci, polja i šume Bjelovarsko-bilogorske županije. Na svom putu prema rijeci Savi, planinski potoci Bilogore pretvaraju se u lijene rijeke Česmu i Ilovu, napajajući na svom putu niz ribnjaka.

Bjelovar, nekad jako vojno uporište iz vremena Marije Terezije, i danas je kulturno, gospodarsko i administrativno središte županije.

Sklonjena od glavnih prometnih pravaca, s idealnim staništima za sve vrste divljači, Bjelovarsko - bilogorska županija danas je jedna od vodećih županija u lovnom turizmu. Na 225.912 ha lovišta ustanovljena su 44 zajednička lovišta, te 14 državnih, od kojih su 2 ("Pisanička Bilogora" i "Žabljački lug-Česma") povjereni na gospodarenje Hrvatskim šumama - Uprava šuma Bjelovar. Ostalim lovištima gospodare lovačke udruge i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez županije.

Visoko trofejna grla srnjaka, te skupni i pojedinačni lovovi na divlje svinje dio su bogate ponude županijskih lovišta. U ograđenom dijelu lovišta "Gradina-Krnjača" moguć je lov na jelena lopatara i muflona. Kvalitetna ponuda sitne divljači (fazan, patka, prepelica, šljuka, trčka i zec), u živopisnom kraju gostoljubivih domaćina, osigurat će vam nezaboravan užitak.

Lovište "Garjevica", kojim gospodari Lovno gospodarstvo "Moslavina", uz kvalitetu staništa, veliku ljubav prema lovstvu, stručan rad i ulaganja, omogućilo je vlasniku-lovcu, Ivici Todoriću, u 2000. godini, stjecanje trofeja običnog jelena od 250,86 CIC točaka - novog hrvatskog rekordera. Danas se u lovištu uzgaja, osim jelena, i divlja svinja, muflon, srna i jelen lopatar. Zbog natprosječnih rezultata u gospodarenju lovištem, uzgoju divljači i brizi za okoliš, Skupština CIC-a dodijelila je lovištu "Garjevica" prestižnu nagradu "Edmond Blanc 2001." za najbolje lovište na svijetu.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA BJELOVARSKO BILOGORSKE ŽUPANIJE

STATUS	TIP	BROJ	IME	KONTAKT
državno	Uzgajalište	VII/1	BLATNICA
državno	Otvoreno lovište	VII/2	BJELOVARSKA BILOGORA
državno	Otvoreno lovište	VII/3	DUGAČKI GAJ
državno	Otvoreno lovište	VII/4	GARJEVICA
državno	Otvoreno lovište	VII/5	GRADINA - KRNJAČA
državno	Otvoreno lovište	VII/6	JASENOVA
državno	Otvoreno lovište	VII/7	JAVORNIK
državno	Uzgajalište	VII/8	KONČANICA
državno	Otvoreno lovište	VII/9	OBROVI
državno	Uzgajalište	VII/10	NARTA
državno	Otvoreno lovište	VII/11	PISANIČKA BILOGORA
državno	Uzgajalište	VII/12	SISČANI
državno	Otvoreno lovište	VII/13	VIROVITIČKA BILOGORA
državno	Otvoreno lovište	VII/14	VRANI KAMEN
državno	Otvoreno lovište	VII/15	ZAPADNA GARJEVICA
državno	Otvoreno lovište	VII/16	ZDENAČKI GAJ
državno	Otvoreno lovište	VII/17	ŽABLJAČKI LUG - ČESMA
državno	Otvoreno lovište	VII/18	TRUPINSKI - PAŠIJANSKI GAJ
državno	Otvoreno lovište	VII/19	VELIKI JANTAK
državno	Otvoreno lovište	VII/20	KRIVAJA
državno	Uzgajalište	VII/21	GAREŠNICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/101	ROVIŠĆE - VELIKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/102	ROVIŠĆE - KONJSKA RIJEKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/103	ZRINSKI TOPOLOVAC - CIGANICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/104	MOSTI - ZDELJA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/105	KAPELA - BILOGORA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/106	BJELOVAR - BEDENIK
županijsko	Zajedničko lovište	VII/107	BJELOVAR - PLAVNICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/108	TROJSTVO - DOBROVITA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/109	BJELOVAR - JASIK
županijsko	Zajedničko lovište	VII/110	BJELOVACKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/111	CIGLENSKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/112	RAVNEŠKA KOSA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/113	SEVERINSKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/114	DABRAVINE
županijsko	Zajedničko lovište	VII/115	GAJ
županijsko	Zajedničko lovište	VII/116	JASENOVA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/117	SELIŠTE - BABINČIĆ
županijsko	Zajedničko lovište	VII/201	ŠTEFANJE - NARTA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/202	KOMUŠEVAČKI LUG - BUKOVINA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/203	CERIK - GLOGOVNICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/204	ČAZMA - MATATINKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/206	MARTINSKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/207	BEREČKA KOSA - KRIVAJA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/301	BRŠLJANICA - ROGOŽA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/302	ZOBIKOVAC - ILOVSKI LUG
županijsko	Zajedničko lovište	VII/303	MLINSKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/304	PETKOVAČA - ME UVODE
županijsko	Zajedničko lovište	VII/305	RADMENOVAČA - TOMAŠICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/401	GR EVICA - KOVAČICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/402	PRESPINJAČA - BARNA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/403	IVANOVO SELO - ILOVA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/404	ZDENCI - ŠOVARNICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/405	DRAŽICA - KOSJEROVICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/501	KONČANICA - UR IČKA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/502	DONJI DARUVAR - MAMINOVAC
županijsko	Zajedničko lovište	VII/503	BASTAJI - KRIVAJA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/504	ULOVAC - KLISA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/505	DARUVAR - DOLOVI
županijsko	Zajedničko lovište	VII/506	DARUVAR - DABROVICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/507	KONČANICA - TOPLICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/508	DEŽANOVAC - MALO BILO
županijsko	Zajedničko lovište	VII/509	ULJANIK - ČAVLOVICA
županijsko	Zajedničko lovište	VII/510	POLJODAR - SOVJAK

Označeno u

Više...

Lov i Lovni Turizam u Brodsko-posavskoj županiji

Ponuda županija

Petak, 10 Studeni 2006 00:51

brodsko-posavska-z-lovac Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Panonske nizine u istočnom području Hrvatske, zvanom Slavonija, a prostire se na 2.027 km2. Omeđena je na sjeveru planinom Psunj, Požeškim i Diljskim gorjem, a na jugu rijekom Savom, koja je ujedno i 165km duga granica s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Prosječna nadmorska visina županije je 90 m, s najnižom kotom od 83m u području Gundinaca, dok je najviši vrh Brezovo polje na Psunju sa 985 m nadmorske visine.

Industrijski najrazvijeniji grad, Slavonski Brod, ujedno je i administrativno središte županije. Kao organizirano naselje spominje se još u rimsko doba pod nazivom Marsonia. Ime Brod javlja se prvi put u XIII stoljeću.

Glavna cestovna prometnica na pravcu zapad - istok, dijeli lovišta županije na dvije prirodne cjeline. Sjeverno, na šumom obraslim obroncima gorja, ispresijecanim brzim planinskim potocima,smjestila su se lovišta: "Psunj", "Gradiška brda", "Bratljevci-Sjeverni Dilj" i "Južna Babja gora", bogata krupnom divljači (jelen, divlja svinja, srnjak, muflon). Južno, na području između autoceste i rijeke Save, prostire se pojas ratarskih površina, ispresijecanih pašnjacima i šumama jasena i hrasta lužnjaka. U središnjem dijelu Jelas polja smjestilo se lovište "Migalovci", a prema zapadu, tridesetak kilometara od Nove Gradiške, lovište Hrvatskih šuma - "Radinje".

U ponudi lovnog turizma najzastupljeniji je skupni lov na divlje svinje, te pojedinačni lov na jelena, srnjaka i muflona. Od sitne divljači najviše se lovi fazan, divlja patka, crna liska, divlja guska, šljuka, prepelica i zec.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA

Označeno u

Više...

Lov i Lovni Turizam u Sisačko-moslavačkoj županiji

Ponuda županija

Petak, 10 Studeni 2006 00:51

sisacko-moslavacka-z-lovac

Povijesni grad Sisak je administrativno, premda ne i jedino kulturno i gospodarsko središte županije. Županija je na sjeveru omeđena južnim padinama Moslavačke gore, na zapadu obroncima Petrove gore, a na jugu obuhvaća Zrin goru. Reljefnoj raznolikosti doprinosi bogati riječni sliv Save, koji jednim svojim dijelom stvara Lonjsko polje, najveće plavno, zaštićeno područje u Europi, u kome se još može pronaći orao štekavac i orao zmijar, čaplja i niz močvarica, pa i danas vrlo rijetka i zaštićena vidra. Zahvaljujući raznolikosti i bogatstvu životinjskog svijeta, lovstvo u ovoj županiji ima tisućljetnu tradiciju.

Bogata povijest Sisačko-moslavačke županije, koja se sa svojih 4.448 km2 prostrla duž obje obale rijeke Save, seže još u doba prethistorijske japodske kulture. Dolinom Save prolazila je i rimska cesta, uz koju su otkriveni i logori rimskih legionara, koji su u ovaj kraj donijeli i prvu vinovu lozu. Od početka osmanlijske najezde prema Srednjoj Europi, to je kraj krvavih sukoba, koji će zbog svoje povijesne uloge dobiti naziv "predziđe kršćanstva".

Danas je na području županije ustanovljeno 45 zajedničkih i 35 državnih lovišta, kojima gospodari 48 lovačkih društava, te privatni lovozakupnici, udruženi u Lovački savez županije. Hrvatske šume - Uprava šuma Sisak upravlja lovištima: "Brezovica" i "Posavske šume".

Isprepletenost šumskih, riječnih i brdskih krajolika, stvorilo je idealna staništa za brojne vrste divljači. Dominantna krupna divljač ovih prostora je jelen, divlja svinja i srnjak.

Uputite se u ova lovišta želite li steći kvalitetan trofej i uživati u slikovitosti moslavačkih pejsaža. A kad u jutarnja svitanja lepet krila divlje patke probudi lovački treptaj u vašem srcu Ne manji užitak jutarnjih svitanja pružit će vam lov na sitnu divljač (patka, šljuka, fazan, prepelica, trčka i zec).