Lovni turizam ima u Hrvatskoj dugu tradiciju na veæem broju ureðenih lovišta.

U središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji love se jeleni, srne, veprovi, kune, lisice, zeèevi, fazani, divlje guske i divlje patke. U Gorskom kotaru i Lici postoji i moguænosti izlova medvjeda, a u Dalmaciji divokoza i muflona.

Karlovac County - Hunting ground "Debeli vrh" (Gama lov)

Lovišta su u Hrvatskoj pretežito u vlasništvu RH (državna lovišta); ima ih 1054, lovne površine 2.191.296 ha.

 

Državna lovišta su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i turizma ili županijskih ureda za gospodarstvo; najèešæe su u zakupu razlièitih lovaèkih društava, poduzeæa ili pojedinaca koji organiziraju komercijalni lov .

Hrvatske šume gospodare s 37 državnih lovišta ukupne površine 331.000 ha u kojima domaæi i strani lovci mogu loviti obiènog jelena (prema posljednjem brojnom stanju divljaèi ovdje obitava 2916 grla), jelena lopatara, srnu, divokozu, muflona, divlju svinju, medvjeda, a od niske divljaèi zeca, fazana, divlju patku.

Izgraðeni su brojni lovnotehnièki objekti i lovaèke kuæe u kojima odsjedaju lovci. Neke od njih, nove ili obnovljene, kao Zlatna greda i Èošak šume u Baranji, Brezovica u Sisku, Kondriæ u Ðakovu, Èambina u Podravini, Radinje u N. Gradiški i Fazenarija Peski u Ðurðevcu sjajan su izlog lovišta, ljudi, obièaja i kulinarskih dostignuæa neke zemlje.

Divljaè je u Hrvatskoj pravno regulirana èlankom 2. Zakona o lovstvu:

1. Divljač - zakonom odreðene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja..

Krupna divljač
		Jelen obični (Cervus elaphus L.)
		Jelen lopatar (Dama dama L.)
		Jelen aksis (Axis axis L.)
		Srna obièna (Capreolus capreolus L.)
		Divokoza (Rupicapra rupicapra L.)
		Muflon (Ovis aries musimon Pall.)
		Svinja divlja (Sus scrofa L.)
		Medvjed smeði (Ursus arctos L.)
Sitna divlja?
		jazavac (Meles meles L.)
		maèka divlja (Felis silvestris Schreber)
		kuna zlatica (Martes martes L.)
		lasica mala (Mustela nivalis L.)
		kuna bjelica (Martes foina EHR.)
		dabar (Castor fiber L.)
		zec obièni (Lepus europaeus Pall.) - Feldhase - European Hare
		kuniæ divlji (Oryctolagus cuniculus L.)
		puh veliki (Myoxus glis L.)
		lisica (Vulpes vulpes L.)
		èagalj (Canis aureus L.)
		tvor (Mustela putorius L.)
		mungos (Herpestes ishneumon L.) Herpestes ichneumon
		fazan-gnjetlovi (Phasianus sp. L.)
		jarebice kamenjarke:
		- grivna (Alectoris graeca Meissn.)
		- èukara (Alectoris chucar)
		trèka skvrulja (Perdix perdix L.)
		prepelice:
		- puèpura (Coturnix coturnix L.)
		- virðinijska (Coturnix virginiana L.)
		šljuke:
		- bena (Scolopax rusticola L.) Eurasian Woodcoock
		- kokošica (Gallinago gallinago L.) Common Snipe
		golub divlji:
		- grivnjaš (Columba palumbus L.)
		- peèinar (Columba livia Gmelin.)
		guske divlje:
		- glogovnjaèa (Anser fabalis Latham.)
		- lisasta (Anser albifrons Scopoli.)
		patke divlje: (mužjak, ženka)
		- gluhara (Anas platyrhynchos L.)
		- glavata (Aythya ferina L.)
		- kreketaljka (Anas strepera L.)
		- krunasta (Aythya fuligula L.)
		- lastarka (Anas acuta L.)
		- pupèanica (Anas querquedula L.)
		- lièarka (Anas clypeata L.)
		- kržulja (Anas crecca L.)
zenka ili muzjak?		liska crna (Fulica atra L.)
		vrana siva (Corvus corone cornix L.)
		vrana gaèac (Corvus frugilegus L.)
		èavka zlogodnjaèa (Coloeus monedula L.)
		svraka (Pica pica L.)
		šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.)
Maèka divlja (Felis silvestris Schr.) i puh veliki (Myoxus glis L.) ne smatraju se divljaèi na podruèju gdje su zaštièene propisima o zaštiti pojedinih životinjskih vrsta.