Hrvatska je zemlja suprotnosti s raznolikošću vrsta i lovačkih prizora bez premca u Europi.

Ističe se mogućnost kombiniranja strogo lovačke avanture i posjete i boravka na očaravajućim turističkim odredištima velike ljepote.

Jedno od njih j mjesto Sveti Juraj na obali Jadrana, i jedno je od turističkih odredišta koja nisu podlegla masovnom turizmu i nude posjetitelju bukolički prikaz kulture, gastronomije i ritma života hrvatske obale. Dok uživate u izvrsnim škampima nedavno ulovljenima u morskim dubinama oko brojnih otoka kojima obiluje ova obala, gledajući kako prolaze ribarske brodice, ne razmišljate da se desetljećima prije ovaj morski rak izvozio zračnim putem u jedan odabrani restoran u New Yorku. 

Niti brojnim srednjeeuropskim turistima (uglavnom Nijemcima, Austrijancima, Švicarcima i Česima) ne pada na pamet da na hrvatskoj obali ima mnogo lovnih područja koja, kako se ide prema unutrašnjosti, postaju dom brojnim vrstama i pružaju raznolike lovne pejzaže. Ovih dana u Hrvatskoj, u pansionu Mull nakon jela, prišao nam je jedan profesor iz Beča koji je ovdje bio turistički sa ženom, i zaintrigirala ga je naša lovačka odjeća. Predstavio se kao lovac i uskoro je čavrljao zamišljajući mogućnosti lova s Josipom Tomljanovićem, iz J&P Agent Ltd., u Senju, odgovornim outfitterom za lovna područja Svetog Jurja (12 200 ha), Senja (8 800 ha) i Parka Sjeverni Velebit (26 500 ha). 

Planina i alpski pašnjaci 

Nekoliko kilometara od obale, planinski lanac utočište je dragocjene populacije balkanske divokoze (Rupicapra rupicapra balcanica). Neki od najboljih trofeja navedenih u Knjizi rekorda Safari Cluba Internacional iz ovog su lovnog područja, koje je vrlo nalik planini Tramuntana na Mallorci kad je riječ o visini i geomorfologiji, ali otprilike dvostruko dulje. Ljeti se divokoze penju u viša područja, ali zimi ih se može loviti vrlo nisko, u blizini obale, u usjeklinama u kojima prevladava muflon.

Na nekih 40 kilometara prema unutrašnjosti srednje visoka planina postaje visoka i pruža izniman osjećaj samoće i izoliranosti, gotovo nevjerojatan na tako maloj udaljenosti. Srndaći, veprovi i jeleni žive zajedno s gustom populacijom medvjeda, vuka, risa i divlje mačke, među ostalim životinjama kojima Hrvatska predstavlja utvrdu, a lovcu stručnjaku za predatore blagodat koju nadopunjuju dvije vrste šakala.

Međutim, danas se sve te vrste ne mog loviti. Josip Tomljanović, inženjer, ima bogato iskustvo kao vodič za lov u ovom području i stječe poštovanje stanovništva kao savjetnik hrvatske Vlade za pitanja lova.

Ali postoje neslaganja s ekolozima oko veličine populacije tako važnih vrsta kao što su vuk, medvjed, ris i divlja mačka. Za jedne je lovljenje ovih životinja jedinstvena prilika, uz to što je nužni element upravljanja; za druge važno je zaštititi ih pisanim putem.

Tijekom naših izlazaka u lov mogli smo vidjeti nekoliko medvjeda, dvije su bile ženke s mladunčadi. Vuka nismo vidjeli, ali jesmo njegove tragove, sveprisutan je. Jednog jutra, dok smo izviđali alpske pašnjake, susreli smo krdo veprova koje je činila ženka s pet mladunaca, od kojih je jedan upao u zamku. Glava i kostur životinje, iako je bila mlada, ukazivali su na dobru veličinu koju dosežu svinje u Hrvatskoj, do 180 kilograma odrasli mužjaci prije parenja. Međutim, ovaj je primjerak bio vrlo mršav, bez masnih rezervi. Ovdje nema štete koju veprovi rade u drugim dijelovima Europe jer je ovdje i vuk kao trajni element kontrole i jasni uzročnik fiziološkog stresa.

Ris i divlja mačka lovili su se, ali nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju treba još vidjeti što će biti s ovom lovnom tradicijom.

Planinski srndaći

Prva dva jutra lova posvetili smo srndaću; iako je bio lipanj, u zoru smo se smrzavali. Ovih životinja u planini ima vrlo malo, kako zbog škrte zemlje tako i zbog velikog broja prirodnih neprijatelja. Čak i uz to vidjeli smo nekoliko primjeraka. Mogli smo uloviti jednog lijepog mužjaka kojeg smo istjerali na padinu; bio je vrlo lijep, obećavajući, ali nije bio njegov trenutak.

Iznenadila me duljina rogova brojnih trofeja koje sam mogao vidjeti u kućama lokalnih vodiča i na fotografijama Josipovih klijenata: preko 30 cm s istaknutim ikrama. Ovi srndaći zauzimaju vrlo visoko mjesto na ljestvici Safari Cluba Internacional zahvaljujući svojoj duljini, ali zbog vrlo male težine, osrednji su prema homologacijskoj formuli CIC-a.

Mufloni na obali mora

Mufloni na lovnom području Sveti Juraj vise nad morem, doslovno, u vapnenačkim vrletima nalik onima na oštroj obali na sjeveru Mallorce. Područjem je vrlo komplicirano hodati zbog neujednačenosti terena i rastavljanja podloge.

Mufloni, životinje koje svi poznaju kao domišljate i nepristupačne, slabo se mogu vidjeti. Vegetacija, tamo gdje je ima, vrlo je zbijena, a prevladava vrsta grma sličnog našoj Pistacea lentiscus, iako manje sklerofilna. Životinje je bolje tražiti na ogoljelim dijelovima gdje ponekad odmaraju ili na visokom dijelu vrleti, na sjenovitoj strani. Uvijek su spremni na pokret.

Nakon što im se odredi položaj, od velike je pomoći sudjelovanje dodatnih vodiča koji su na položajima s teleskopima kako bi bili u kontaktu s lovcem s obzirom da on obično ulazi u niskom položaju koji mu smanjuje vidljivost.

U našem slučaju, drugi i posljednji dan lova uočili smo više mužjaka zajedno, na otprilike dva kilometra, podijeljenih u dvije skupine, i više od dva sata tražili smo gdje da im priđemo.

U lipnju neuspjelo prilaženje znači oprostiti se do sljedećeg izlaska u lov (lovi se samo nekoliko sati rano ujutro i nekoliko kad padne večer). Vido sam impozantne muflone, u najdoslovnijem značenju te riječi, dimenzija i obrisa koje je teško nadmašiti.

Priznali su mi da ovaj soj ovaca rezultat uvođenja životinja koje je omogućio predsjednik Josip Broz, pokrovitelj mnogih lovačkih društava u bivšoj Republici Jugoslaviji.

Matična populacija vjerojatno je bila s Korzike, a korzikanski mufloni nastali su od muflona iz Male Azije, čije je postojanje dokumentirano prije otprilike 8 000 godina. Na taj način od kopnenog pretka prije nekoliko tisućljeća prvo nastaju otočni mediteranski mufloni, a zatim od njih prije samo nekoliko stoljeća ili desetljeća europske kontinentalne populacije koje se danas love.

Josip računa s Anđelkom Biondićem i Hrvojem Bezjacom kao vodičima za muflona. S Josipom i njima dvojicom uspjeli smo približiti se na 230 m od skupine mužjaka oko kojih su oblijetale muhe, ali kako nas nisu mogli vidjeti, dulje od pola sata bili su nepomični. U položaju za pucanje, na dobroj udaljenosti, pod kontroliranim kutem (45 stupnjeva) i dobro upoznat s puškom koju su mi posudili

(Brno .30-06 sa 150 zrna Ballistic Tip), iskoristio sam priliku. Oborili smo jednog od sedam godina, lijep cilj za veliko iskustvo.

Ulazak Hrvatske u EU: mogućnosti za budućnost?

Norbert Ulmann, predstavnik Safari Cluba Internacional za Europu, pripremio je sastanak u Zagrebu o novom zakonu o lovu u zemlji, a u okviru međunarodnog plana za razvoj u kojem sudjeluje SCI kao savjetnik hrvatske Vlade.

Zamolio je za sudjelovanje Conselle de Mallorca jer smo u Španjolskoj također imali stari zakon o državnom lovu iz 1971. (u Hrvatskoj još uvijek funkcioniraju sa zakonom iz bivše Jugoslavije donesenim 1972.). Nakon nedavnog ulaska u Europsku uniju ne treba se samo izvršiti potrebna prilagodba propisa pravnim propisima o zaštiti okoliša koji su na snazi u Uniji, već ministarstvo u čijoj je nadležnosti lov mora odrediti nova stajališta za slobodan lov uslijed društveno-gospodarskih promjena do kojih je došlo.

Bez obzira na razlike, postoji paralela s autonomnim zakonima o lovu za novi razvoj u Španjolskoj. U slučaju Mallorce riječ je i o pokretanju lovnog turizma. Trenutni propisi o tom pitanju, koje je donio Conselle de Mallorca, utječu na vansezonski turizam i temelje se na samoodrživom modelu zaštite okoliša polazeći od certifikacije kvalitete za lov i hrvatski sugovornici pokazali su veliko zanimanje za njih. Nema sumnje, resursi kojima raspolažu izvrsni su kvalitetom i raznolikošću. Za ostale europske lovce, Hrvatska postaje odredište na dohvat ruke, iako ovisno o tome kako riješe spor s europskim propisima, njezino prirodno bogatstvo može biti opstruirano pod mutnom krinkom „očuvanja”.

Tekst uz sliku na 2. stranici:

1. Lovno područje Sveti Juraj ima ukupno dvadeset i devet ponora s nepristupačnim i divljim padinama na kojima mufloni označavaju svoje puteve.

2. Na prethodnoj strani je autor s muflonom ulovljenim na Svetom Jurju.

3. Gore, vodič se penje na osmatračnicu za čeku na srndaće.

Tekst uz sliku na 3. stranici:

1.Desno je Damir Vrhovnik predsjednik SCI Hrvatska, s impresivnim srndaćem ulovljenim na lovnom području Velebit.

2. Autor s mladim veprom ulovljenim s prvim danjim svijetlom na alpskim pašnjacima.

Tekst uz sliku na 4. stranici:

1. Panoramski pogled na lijep alpski pejzaž.

2. Dolje, Sveti Juraj obalno je mjesto koje kombinira svoju turističku privlačnost s preko 12 000 ha za

lov, a koje nastanjuju jelen lopatar, divokoza i muflon.

Tekst uz sliku na 5. stranici:

1. Muflon ulovljen između planine i mora, u vrletima Svetog Jurja.

2. Anđelko Biondić nosi muflona od sedam kilograma do ceste koja vodi od vrleti do mora. Ovisno o mjestu na kojem je životinja ulovljena, ponekad se trofej vadi na čamac.

Autor teksta: Bartomeu Seguí

Reportaža Gerarda Gageneta

Više informacija: J&P AGENT d.o.o. SENJ, Agencija za lovni turizam -  Josip Tomljanović