KONAČNI PRIJEDLOG ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU

 

 

U Zakonu o lovstvu ("Narodne novine", broj 140/05) u članku 2. stavku 1. točka 5. mijenja se

i glasi: „5. Koncesija u području lovstva (koncesija) - ugovorom uređen pravni odnos čiji je

predmet korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuju

koncesije.".

Točka 6. mijenja se i glasi: „6. Zakup u području lovstva (zakup) - ugovorom uređen pravni

odnos čiji je predmet korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom.".

Točka 8. mijenja se i glasi: „Lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova - pravna ili fizička

osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju ovoga Zakona.".

Članak 2.

U članku 3. stavak 3. riječi: "ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva"

zamjenjuju se riječima: "ministar nadležan za poslove lovstva".

Članak 3.

U članku 6. stavak 1. iza riječi „Zakonom" dodaju se riječi: „i zakonom kojim se uređuju

koncesije".

U stavku 2. istog članka riječ "potkoncesijom" zamjenjuje se riječju: „podkoncesijom".

Članak 4.

Članak 8. mijenja se i glasi:

"(1) Lovoovlaštenici su dužni Ministarstvu nadležnom za poslove lovstva (u daljnjem tekstu:

Ministarstvo), radi vođenja središnje lovne evidencije, dostavljati ovim Zakonom propisane

podatke iz lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljači do 31. svibnja za proteklu

lovnu godinu.

(2) Središnja lovna evidencija vodi se prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja središnje

lovne evidencije kojeg donosi ministar.".

Članak 5.

U članku 11. stavak 4. riječi: „Odlukom o ustanovljenju lovišta" zamjenjuju se riječima:

„lovnogospodarskom osnovom, odnosno programom uzgoja divljači.".

Članak 6.

U članku 15. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) S pravnom ili fizičkom osobom koja je na temelju provedenog postupka za davanje

lovišta u koncesiju ili na temelju javnog natječaja za davanje lovišta u zakup odabrana kao

najpovoljniji ponuditelj ministar će sklopiti ugovor o koncesiji ili zakupu, kojim će se odrediti

prava i obveze između potpisnika ugovora.".

6

Članak 7.

U članku 18. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

"(4) Ukoliko županije ne mogu osnovati zajedničku stručnu komisiju ili zajednička stručna

komisija ne može donijeti prihvatljiv prijedlog, arbitražu će provesti i konačni prijedlog

donijeti stručna komisija Ministarstva. Prijedlog stručne komisije Ministarstva obvezujući je

za nadležno tijelo županije.".

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 8.

Članak 21. mijenja se i glasi:

„(1) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Ministarstvo na temelju provedenoga

javnog natječaja.

(2) Odluku o objavi obavijesti o namjeri davanja koncesije donosi Ministarstvo.

(3) Uz ponudu ponuditelj prilaže Program razvoja lovnoga gospodarenja, uz obavljanje

pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz

članka 20. stavka 1., članka 23. stavka 6. i članka 29. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Postupak davanja koncesije provodi stručno povjerenstvo za koncesiju na temelju zakona

kojim se uređuju koncesije. Stručno povjerenstvo za koncesiju imenuje Ministarstvo.

(5) Stručno povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka daje Ministarstvu prijedlog odluke o

odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na temelju vrednovanja programa razvoja

lovnoga gospodarenja, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i

ponuđene godišnje naknade za koncesiju.".

Članak 9.

U članku 22. stavak 1. riječ „propisuje" zamjenjuje se riječju „donosi".

Članak 10.

Članak 23. mijenja se i glasi:

„(1) Na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, ministar i najpovoljniji

ponuditelj (u daljnjem tekstu: koncesionar), sklapaju ugovor o koncesiji na vrijeme do isteka

tridesete lovne godine.

2) Ugovor o koncesiji uz opće uvjete propisane zakonom kojim se uređuju koncesije sadrži i

odredbe o:

- položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija,

- načinu i uvjetima služenja pravom lova,

- trajanju koncesije,

- obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju,

- mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije,

- pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji,

- obvezama plaćanja naknade u slučaju raskida ugovora o koncesiji,

- dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj

pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije,

- naknadi za negativnu razliku divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon

isteka trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji,

- drugim obvezama utvrđenim propisima o lovu.

7

(3) Program razvoja lovnoga gospodarstva, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za

Republiku Hrvatsku, vrednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova

koja se prilaže ugovoru nakon odobrenja Ministarstva, sastavni su dio ugovora o koncesiji.

(4) Ugovor o koncesiji sadrži odredbe o zaštiti prirode sukladno posebnim propisima.

(5) Koncesionar je obvezan:

1. za uredno izvršenje koncesije osiguravati financijska sredstva u dvostrukom iznosu

godišnje naknade za koncesiju prava lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom),

2. imati stručnu službu, odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove,

3. imati organiziranu lovočuvarsku službu,

4. imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim

ispitom ako u lovištu koje uzima u koncesiju ima predviđen odstrjel krupne divljači.

(6) Osim uvjeta iz stavka 5. ovoga članka, koncesionar obvezno prilaže ispravu iz koje je

vidljivo kako je registriran za obavljanje lova.

(7) Koncesionar je obvezatan donijeti lovnogospodarsku osnovu u roku od 90 dana od dana

sklapanja ugovora o koncesiji, uz odobrenje Ministarstva.

(8) Ministar će propisati način utvrđivanja naknade za negativnu razliku divljači,

lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon prestanka ugovora o koncesiji.

(9) Naknada za koncesiju raspoređuje se prema članku 27. ovoga Zakona.

(10) U slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica,

dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje

mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športskorekreativnih

sadržaja i sličnih zahvata u prostoru koncesionar nema pravo potraživati nikakvu

naknadu od Ministarstva.".

Članak 11.

U članku 24. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji, Ministarstvo je obvezatno dostaviti nacrt ugovora s

odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja na prethodno mišljenje Državnom odvjetništvu

Republike Hrvatske.".

Članak 12.

Članak 25. mijenja se i glasi:

„(1) Koncesionar je obvezatan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za koncesiju

za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade zaključno do 30. rujna tekuće godine.

(2) Za sve uplate dugova za koncesiju nakon proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka

obračunat će se zatezne kamate prema propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava za

Proračun.

(3) Koncesija prestaje:

- ispunjenjem zakonskih uvjeta,

- jednostranim raskidom ugovora o koncesiji od strane davatelja koncesije,

- otkazom ugovora o koncesiji od strane koncesionara,

- stečajem ili likvidacijom koncesionara na lovištu u vlasništvu Republike Hrvatske,

- pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji utvrđuje ništavnim ili se

poništava.".

Članak 13.

Članak 26. mijenja se i glasi:

8

„(1) Ministarstvo može i prije isteka roka na koji je koncesija dana jednostrano raskinuti

koncesionaru ugovor o koncesiji u skladu s zakonom kojim se uređuje koncesija i u sljedećim

slučajevima:

1. ako se koncesionar služi pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji,

2. ako koncesionar unese u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti,

3. ako se utvrdi kako je propustima koncesionara u provedbi lovnogospodarske osnove, bez

opravdanih razloga, umanjen fond pojedine vrste divljači ispod biološkog minimuma za

tekuću godinu,

4. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz članka 23. stavka 5. točke 1., 2. i 3., odnosno

stavka 6. ovoga Zakona,

5. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %,

6. ako koncesionar ne provodi mjere i radnje utvrđene propisima o lovstvu,

7. ako koncesionar gospodari suprotno uvjetima zaštite prirode,

8. ako pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno Nacionalnom planu gospodarenja za tu

vrstu,

9. ako koncesionar ne postupi sukladno članku 25. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) U slučajevima da koncesionar otkaže ili davatelj koncesije jednostrano raskine ugovor,

odnosno nakon isteka roka na koji je koncesija dana, stanje lovišta i provedbe

lovnogospodarske osnove utvrđuje stručna komisija koju osniva ministar.

(3) U slučaju otkaza ili jednostranog raskida ugovora iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8.

ovoga članka, koncesionar gubi pravo na financijska sredstva za uredno izvršenje koncesije iz

članka 23. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

(4) Na temelju utvrđenog stanja, u slučajevima iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. i

stavka 2. ovoga članka, dosadašnji koncesionar obvezatan je nadoknaditi negativne razlike

divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata prema cjeniku i nema pravo sudjelovati

na ponovnom natječaju.".

Članak 14.

U članku 27. stavak 1. točka 3. mjenja se i glasi:"10% sredstava u Proračun kao namjenski

prihod Ministarstva za provedbu Zakona,".

Stavak 3. alineja 5. briše se točka i zamjenjuje zarezom, a iza alineje 5. dodaje se alineja 6.

koja glasi: "- unapređenje lovnoga gospodarenja.".

U stavku 4. u alineji 4. briše se točka i zamjenjuje zarezom, a iza alineje 4. dodaje se alineja 5.

koja glasi: "- naknada za osiguranje lovišta.".

Članak 15.

Članak 28. mijenja se i glasi: „U slučaju proglašenja stečaja ili likvidacije koncesionara

raskida se ugovor, na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se

uređuje koncesija.".

Članak 16.

U članku 29. stavak 4. iza riječi: „ponuditelj na" dodaje se riječ „javnom".

Članak 17.

Članak 30. mijenja se i glasi:

9

„(1) S najpovoljnijim ponuditeljem (u daljnjem tekstu: lovozakupnik) župan, odnosno

gradonačelnik Grada Zagreba, sklapa ugovor o zakupu zajedničkog lovišta na vrijeme od 10

lovnih godina.

(2) Odredbe članka 23. stavka 2., 4. i 5. točke 2., 3. i 4. i stavka 6., 7., 8. i 10. te članka 24.

stavka 1. i 2. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na zakup zajedničkih lovišta.

(3) Za uredno izvršenje zakupa lovozakupnik je dužan osiguravati financijska sredstva u

visini iznosa godišnje lovozakupnine (garancijom banke ili avaliranom mjenicom).

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se na zahtjev lovozakupnika produljiti za isto

razdoblje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva na podneseni zahtjev ako u proteklom

razdoblju nisu podneseni optužni prijedlozi za prekršaje iz članka 96. stavka 1. točke 1., 2., 3.,

5., 7., 9., 10., 11., 13., 14., članka 97. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 5., 6. i članka 98. stavka 1.

točke 6., 7., 10., 11., 12., 13. ovoga Zakona.

(5) Zahtjev za produljenje Ugovora iz stavka 1. ovoga članka podnosi se županiji, odnosno

Gradu Zagrebu najranije u zadnjoj lovnoj godini, a najkasnije 120 dana prije isteka Ugovora.

Odluku o produljenju Ugovora donosi nadležno tijelo u roku od 90 dana prije isteka

Ugovora.".

Članak 18.

U članku 34. stavak 2. iza riječi: "članka 26." dodaju se riječi: "stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6.,

7. i 8.".

Članak 19.

Članak 39. mijenja se i glasi:

"(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude, ministar i lovozakupnik sklapaju

ugovor o zakupu državnog lovišta u pisanom obliku.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se na zahtjev lovozakupnika produljiti najranije u

zadnjoj lovnoj godini, a najkasnije u roku od 90 dana prije isteka ugovora, za isto razdoblje

ako je lovozakupnik provodio mjere i radnje propisane ugovorom i ovim zakonom ako u

proteklom razdoblju nisu podneseni optužni prijedlozi za prekršaje iz članka 96. stavka 1.

točke 1., 2., 3., 5. ,7., 9., 10., 11., 13., 14., članka 97. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 5., 6. i

članka 98. stavka 1. točke 6., 7., 10., 11., 12., 13. ovoga Zakona.

(3) Zahtjev za produljenje ugovora iz stavka 1. ovoga članka lovozakupnik podnosi

Ministarstvu najkasnije 120 dana prije isteka ugovora.

(4) Odredbe članka 24. stavka 2., članka 25., 26. stavka 1. točke 5. i članka 29. stavka 2. i 3.,

članka 30., 31., 32., 33. i 34. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju na zakup državnih

lovišta.".

Članak 20.

U članku 42. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Lovnogospodarska osnova jest planski akt za gospodarenje lovištem kojim se utvrđuje

gospodarenje za razdoblje od deset lovnih godina.".

Članak 21.

U članku 45. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Divljač na površinama izvan lovišta i na površinama iz članka 9. stavka 2., točke 1., 2., 3.

i 5. ovoga Zakona, zaštićuje se i lovi u skladu s programom zaštite divljači.".

10

U stavku 3. riječi: „(lov i stupičarenje)", brišu se.

Stavak 4. briše se.

Članak 22.

U članku 46. stavak 2. riječ „lovoovlaštenika" zamjenjuje se riječju „ovlaštenika", a iza riječi:

„izvan lovišta" dodaju se riječi: "te stručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove,

programa uzgoja divljači odnosno programa zaštite divljači.".

Članak 23.

Članak 47. mijenja se i glasi:

"Izrada lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači ili programa zaštite divljači te

njihove revizije moraju se povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi koja je licencirana za tu

djelatnost.

Licenciju izdaje Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.".

Članak 24.

U članaku 51. stavak 1. točki 8. iza riječi: „čini štetu" dodaju se riječi: "drugoj divljači i

ostalim životinjskim vrstama,", riječ „skitnica" zamjenjuje se s rječju „lutalica".

Članak 25.

Članak 57. mijenja se i glasi:

„(1) Lovoovlaštenik je dužan organizirati lovočuvarsku službu te stručnu službu za provedbu

lovnogospodarske osnove.

(2) Poslove stručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove može obavljati osoba koja

je tijekom najmanje srednjoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz

lovstva.

(3) Osoba koja obavlja poslove stručne službe dužna je prisustvovati inspekcijskom nadzoru

lovišta.

(4) Poslove lovočuvarske službe obavlja lovočuvar.

(5) Poslove lovočuvara može obavljati osoba koja je osposobljena za obavljanje lovočuvarske

službe, a udovoljava uvjetima za držanje i nošenje oružja.

(6) Osposobljavanje za obavljanje poslova lovočuvarske službe provode HLS i druge pravne

osobe koje za to ovlasti Ministarstvo.".

Članak 26.

U članku 59. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive

divljači, vabljenje, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica,

skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate

divljači.".

Članak 27.

U članku 62. stavak 1. iza točke 4. dodaje se točka 5. koji glasi:

11

„5. donijeti rješenje o mjerama i uvjetima za uporabu lovačkog oružja i naboja, te uvjete i

način lova za životinjsku vrstu koja nije divljač u smislu ovoga Zakona, a čije je uklanjanje

posebnim rješenjem propisalo drugo nadležno tijelo. ".

Članak 28.

U članku 63. stavak 1. točka 1. briše se, a dosadašnja točka 2. postaje točka 1..

Članak 29.

U članku 64. stavak 1. točki 4. dodaje se rečenica: „Svako držanje navedenih sredstava izvan

stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom.".

Stavak 1. točka 11. briše se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka ministar može uz suglasnost ministra

nadležnog za zaštitu prirode odobriti lov pojedinih vrsta divljači zamkama, stupicama,

klopkama, mrežama, vapcima ili upotrebu optičkih ciljnika za noćni lov, ako je ugroženo

zdravlje ljudi, stoke, druge divljači i drugih životinjskih vrsta ili ako je potrebno provesti

mjere propisane člankom 51. stavkom 1. točkom 8. ili člankom 81. ovoga Zakona.".

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Puha velikog dopušteno je loviti klopkom puholovkom (škrinjica).".

Članak 30.

U članku 66. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje.".

Članak 31.

Članak 67. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) U lovu se smiju koristiti psi koji su registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza ili

Hrvatskog lovačkog saveza i koji imaju položen ispit prirođenih osobina (IPO), a ovlaštenici

prava lova koji gospodare krupnom divljači moraju imati psa osposobljenog za praćenje

krvnog traga ili krvosljednika s položenim radnim ispitom.".

Članak 32.

U članku 68. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Divljač smije loviti osoba koja ima uza se lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom

markicom za pojedinu lovnu godinu, oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova i

prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika.".

U stavku 3. iza riječi „članka" dodaju se brojevi „64., 66.,".

Članak 33.

U članku 69. stavak 1. iza riječi: „lovnogospodarske" dodaju se riječi: „i lovnotehničke".

Članak 34.

U članku 70. stavak 7. mijenja se i glasi:

12

"(7) O ocijenjenim trofejima lovoovlaštenici izvještavaju HLS koji vodi evidenciju o

ocijenjenim trofejima divljači. Izvješća se predaju do 31. svibnja svake godine za trofeje

stečene u protekloj lovnoj godini.".

Članak 35.

Članak 74. mijenja se i glasi:

„(1) Divljač i njezini dijelovi mogu se držati, prevoziti ili prenositi izvan lovišta ili površina iz

članka 9. stavka 2. ovoga Zakona uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova.

(2) Divljač i njezini dijelovi namijenjeni prehrani ljudi mogu se stavljati na tržište ukoliko

potječu iz odobrenog objekta za obradu i rasijecanje divljači, sukladno odredbama Zakona o

hrani i propisima donesenim temeljem tog Zakona.

(3) Divljač i njezini dijelovi koji nisu namijenjeni prehrani ljudi mogu se stavljati u promet

(prodaja, prerada, izvoz iz Republike Hrvatske) ukoliko udovoljavaju odredbama zakona o

veterinarstvu i odgovarajućim propisima donesenim na temelju tog Zakona.

(4) Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova iz stavka 1. ovoga članka izdaje

lovoovlaštenik, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi površine izvan lovišta (površine

iz članka 9. stavka 2.).

(5) Odstrijeljena i na drugi način stečena krupna divljač može se držati ili stavljati u promet

samo ako je označena odgovarajućom oznakom.

(6) Na uvoz i izvoz divljači i dijelova divljači primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i

posebnih propisa.

(7) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka zabranjena je trgovina onim vrstama divljači

koje se ne nalaze na dodatku III/1 i III/2 Direktive o pticama (79/409/EEZ od 2. travnja

1979.).

(8) Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, način označavanja krupne divljači

iz stavka 4. ovoga članka, način izdavanja i razduživanja markica za obilježavanje krupne

divljači te obrasce evidencije iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar.".

Članak 36.

Članak 81. mijenja se i glasi:

"Ministar može donijeti rješenje ili naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači

koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu

ako mjere predviđene u članku 75., 76. i 77. ovoga Zakona nisu dovoljno uspješne ili ne bi

bile gospodarski opravdane.".

Članak 37.

Člank 86. mijenja se i glasi:

"(1) Osoba koja nanese štetu divljači u lovištu bespravnim lovom ili na drugi način obvezatna

je nadoknaditi štetu.

(2) Naknada štete iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se u postupku pred redovnim sudom

prema mjestu nastanka štete, ako se u roku od mjesec dana od dana nastale štete ne postigne

sporazum o visini naknade sa štetnikom i ako naknada u tom roku ne bude isplaćena.

(3) Odgovornost za nastalu štetu na vozilu snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja

uvjetima na cesti, tako da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u

protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala. Iznimno od

ove odredbe štetu snosi ovlaštenik prava lova, ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova.

13

(4) Odštetni cjenik za štete na divljači te mjerila i kriterije za naknadu štete na divljači i

lovištu donosi Ministarstvo.".

Članak 38.

U članku 90. stavak 1. broj „5" zamjenjuje se brojem „3".

U stavku 2. broj „10" zamjenjuje se brojem „5".

Članak 39.

U članku 94. stavak 1. točka 3. riječ „provoditi" zamijenjuje s riječju „provodi".

Članak 40.

U članku 95. stavak 7. mijenja se i glasi: "Ako lovni inspektor utvrdi kako je povredom

propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, uz zapisnik ili rješenje za donošenje kojega je

ovlašten, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora,

podnijeti optužni prijedlog ili podnijeti kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.".

Članak 41.

U članku 96. stavak 1. točka 1. mijenja se i glasi:

„1. ako pravo lova u lovištu ili dijelu lovišta dade u podkoncesiju ili podzakup suprotno

odredbi članka 6. stavka 2. ovoga Zakona,".

U članku 96. stavak 1. točka 9. mijenja se i glasi:

„9. ako nema organiziranu stručnu i lovočuvarsku službu (članak 57. stavak 1., 2. i 5.),".

U članku 96. stavak 1. točka 12. iza riječi „lovnogospodarske" dodaju se riječi „i

lovnotehničke".

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi:

„(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 3., 5. i 7. ovoga članka kaznit će se stručna osoba

novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna (članak 57. stavak 2. i 3.).".

Članak 42.

U članku 97. stavak 1. točka 5. iza riječi: „na propisan način" dodaju se riječi: "te ako ne

izdaje propisanu dokumentaciju", a iza broja: „4." dodaju se riječi: „ i 5.".

Članak 43.

Članak 98. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna

osoba:

1. ako u propisanom roku ne dostavi podatke za Središnju lovnu evidenciju (članak 8. stavak

1.),

2. ako vidljivo na određenim mjestima ne obilježi granice lovišta ili ne omogući u lovištu

znanstvenoistraživački rad ili to omogući bez dopuštenja Ministarstva ili vidno ne obilježi

površine za znanstvenonastavni rad (članak 11. stavak 4. i članak 12. stavak 1.),

3. ako ne provodi određene mjere uzgoja i zaštite divljači (članak 51. stavak 1. točke 8., 9. i

12.),

14

4. ako oštećuje ili uništava lovnogospodarske ili lovnotehničke objekte ili znakove granica

lovišta (članak 53.),

5. ako pastirskog psa pušta u lovište bez nadzora ili daleko od stada, odnosno ako pse ili

mačke njihovi vlasnici puštaju u lovište bez nadzora (članak 55. stavak 1. i 2.),

6. ako sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) upotrijebi na način koji je štetan

za divljač te na način kojim se ugrožava i onečišćava okoliš ili pali strnište, kukuruzište,

tršćake ili slično bez prethodne obavijesti lovoovlaštenika u određenom roku ili ako pri

obavljanju radova poljoprivrednim strojem nema u funkciji uređaj za plašenje divljači (članak

56. stavak 1., 2. i 3.),

7. ako bez odgode ne prijavi lovnom inspektoru odstrjel ranjene ili bolesne divljači uz

priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe (članak 61. stavak 2.),

8. ako lovi divljač pticama grabljivicama, a nema sokolarski ispit, odnosno nema dopuštenje

lovoolaštenika (članak 64. stavak 4.),

9. ako lovi ili dopusti lov sa psom koji ne udovoljava propisanim uvjetima ili lovi pojedinu

divljač u određenim područjima bez odgovarajuće vrste psa (članak 67. stavak 1. i 2.),

10. ako ne ocijeni trofej divljači, ne vodi propisanu evidenciju ili ako ne dostavi izvješće

HLS-u u određenom roku (članak 70. stavak 1., 2. i 7.),

11. ako vrhunski trofej divljači trajno iznese u inozemstvo (članak 71. stavak 1.),

12. ako divljač ili njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi izvan lovišta ili površina iz članka

9. stavka 2. ovoga Zakona, skladišti ili pohranjuje, prodaje ili kupuje, dorađuje ili prerađuje te

izvozi ili uvozi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova ili ako nije označena

odgovarajućom oznakom ili ako trguje onim vrstama divljači koje se ne nalaze na dodatku

III/1 i III/2 Direktive o pticama (79/409/EEZ od 2. travnja 1979.) ili ako ne izdaje propisane

obrasce (članak 74. stavak 1., 2., 3., 5. i 6.),

13. ako onemogućava lovoovlašteniku da na njihovu zemljištu poduzima mjere za

sprečavanje štete od divljači (članak 79. stavak 1. točka 3.),

14. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži

potrebne podatke i obavijesti (članak 92.),

15. ako ne postupi po rješenju lovnog inspektora (članak 95. stavak 1. i 3.),

16. ako u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona i propisa

donesenih na osnovi njega (članak 104.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi

novčanom kaznom od 5.000,00 do 8.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 10. i 14. ovoga članka kaznit će se stručna osoba

novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna.(članak 57.stavak 2. i 3.).".

Članak 44.

Članak 99. mijenja se i glasi:

„Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba:

1. ako počini koju od radnji iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona,

2. ako počini koju od radnji iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona,

3. ako počini koju od radnji iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona.".

Članak 45.

U članku 100. stavak 1. točka 3. mijenja se i glasi:

15

„3. ako lovi divljač bez lovačke iskaznice s važećom identifikacijskom markicom za pojedinu

lovnu godinu, bez odgovarajućeg oružnog lista i bez prethodno pisanog dopuštenja (članak

68. stavak 1.),".

U članku 100. stavak 1. točka 6. mijenja se i glasi:

„6. ako počini koju od radnji iz članka 96. stavka 1. točke 3., 5., 10., 11. i 12., članka 97.

stavka 1. točke 1., 2., 3, 4. i 6. i članka 98. stavka 1. točke 4., 5., 6., 8., 9., 11., 12., 13., 14. i

15. ovoga Zakona.".

Članak 46.

U članku 101. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Za prekršaj iz članka 96. stavka 1. točke 2., 3., 10., 11. i 12., članka 97. stavka 1. točke

2., 3., 4. i 6., članka 98. stavka 1. točke 7., 8., 9., 11. i 12. ovoga Zakona uz novčanu kaznu

izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje predmeta.

(2) Za prekršaj iz članka 96. stavka 1. točke 3., 10., 11. i 12., članka 97. stavka 1. točke 2., 3. i

4. ovoga Zakona uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane lova od jedne do dvije

godine.".

Stavak 4. briše se.

Članak 47.

Odredbe članka 35. stavka 7. primjenjuju se danom pristupanja Republike Hrvatske

Europskoj uniji.

Članak 48.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

16

OBRAZLOŽENJE

Uz članke 1., 2., 3., 4., 6., 9., 11., 16., 18., 21., 24., 28. i 33.

Odredbama ovoga članka izvršeno je izričajno i nomotehničko usklađivanje s odredbama

Zakona o lovstvu.

Uz članak 5.

Odredbom ovoga članka propisuje se da se mjesta obilježbe lovišta određuju provedbenim

aktom gospodarenja lovištem, a ne kao do sada Odlukom o ustanovljenju lovišta. Na ovaj

način se pobliže može utvrditi mjesto gdje oznaka za obilježbu lovišta mora biti postavljena.

Uz članak 7.

Odredbom ovoga članka propisuje se postupanje u slučajevima kada nadležne komisije za

ustanovljenje zajedničkih lovišta ne mogu pronaći zajedničko rješenje.

Uz članak 8.

Odredbom ovoga članka propisuje se način davanja lovišta u koncesiju prava lova u skladu s

Zakonom o koncesijama („Narodne novine" broj:125/08).

Uz članak 10.

Ovom odredbom uređuje se koje odredbe mora sadržavati Ugovor o koncesiji prava lova s

obzirom na odredbe Zakona o koncesiji i specifičnosti lovnog gospodarenja, kao i postupanje

i prava ovlaštenika prava lova u slučaju izmjene stanja u lovištu uslijed promjene prostorno

planske dokumentacije.

Uz članak 12.

Odredbom ovoga članka određuje se do kada je koncesionar dužan platiti godišnju

koncesijsku naknadu, u kojem se slučaju obračunavaju zatezne kamate te kada prestaje

koncesija. Ovaj članak je usklađen sa Zakonom o koncesijama.

Uz članak 13.

Odredbom ovoga članka propisuje se kada davatelj koncesije može jednostrano raskinuti

Ugovor o koncesiji prava lova, tko utvrđuje stanje lovišta u slučaju raskida ili otkaza Ugovora

o koncesiji, kao i gubitak prava za povrat sredstava koja je koncesionar osigurao kao

garanciju za uredno izvršenje ugovornih obveza.

Uz članak 14.

Odredbom ovoga članka proširuje se namjena korištenja sredstava prikupljenih od naknada za

pravo lova.

Uz članak 15.

Odredbom ovoga članka propisuje se postupak u slučaju stečaja ili likvidacije koncesionara

sukladno Zakonu o koncesijama.

Uz članak 17.

Odredbom ovoga članka propisuju se uvjeti i način sklapanje ugovora o zakupu zajedničkog

lovišta, kao i uvjeti pod kojima se ugovor o zakupu prava lova može produljiti i u kojem se

vremenskom roku može podnijeti zahtjev za produljenje ugovora.

17

Uz članak 19.

Odredbom ovoga članka propisuje način davanja državnog lovišta u zakup prava lova i

mogućnost produljenja ugovora o zakupu prava lova te uvjeti pod kojima se ugovor može

produljiti.

Uz članke 20., 22. i 23.

Ovim odredbama propisuje se način izvršenja prava lova, postupak donošenja

lovnogospodarske osnove i uvjeti kojima mora udovoljavati izrađivač lovnogospodarske

osnove.

Uz članak 25.

Odredbom ovoga članka propisuje se obaveza ovlaštenika prava lova da ima organiziranu

lovočuvarsku i stručnu službu za provođenje lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja

divljači, kao i obaveza stručne službe za provođenje lovnogospodarske osnove ili programa

uzgoja divljači prema odredbama Zakona o lovstvu.

Uz članak 26.

Odredbom ovoga članka pobliže se određuje pojam lova.

Uz članak 27.

Odredbom ovoga članka daje se mogućnost Ministarstvu da propiše uporabu lovačkog oružja

i naboja, kao i tehnike lova za one životinjske vrste koje obitavaju u lovištu, a nisu divljač, ali

njihovo uklanjanje je potrebno i opravdano jer ugrožavaju zdravlje ljudi, divljači, drugih

životinjskih vrsta ili stanište.

Uz članak 29.

Odredbom ovoga članka propisuje se upotreba određenih sredstava za lov koji su inače

zabranjeni za upotrebu u lovu i pod kojim uvjetima se isti mogu upotrebljavati.

Uz članke 30. i 31.

Odredbom ovih članaka određuje se koje se vrste krupne divljači mogu loviti uporabom

lovačkih pasa, koji se lovački psi mogu koristiti u lovu, te koje uvjete moraju udovoljavati.

Uz članak 32.

Odredbom ovoga članka propisuje se tko smije loviti divljač u Republici Hrvatskoj i koje

dokumente mora posjedovati.

Uz članak 34.

Odredbom ovoga članka propisuje se tko vodi evidenciju o trofejima divljači i do kada je istu

potrebno dostaviti.

Uz članak 35.

Odredbom ovoga članka propisuje se postupanje s divljači i njezinim dijelovima nakon

odstrjela, te uvjeti pod kojima se divljač i njezini dijelovi mogu prevoziti i stavljati na tržište.

Odredbom ovoga članka propisuje se kojima vrstama pernate divljači će se moći trgovati

nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

18

Uz članak 36.

Odredbom ovoga članka propisuje se mogućnost da Ministarstvo donese akt (naredbu,

rješenje, odluku) o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači čije brojno stanje može

ugroziti zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini velike štete na

poljoprivrednim ili šumskim kulturama.

Uz članak 37.

Odredbom ovoga članka propisuje se odgovornost za nanesenu štetu na divljači i odgovornost

za štetu nastalu na vozilu kada dođe do naleta vozila na divljač.

Uz članke od 38. do 46.

Odredbama ovih članaka proširuju se mogućnosti postupanja lovnog inspektora, odnosno

mogućnosti postupanja po utvrđenim nepravilnostima.

Uz članak 47.

Odredbom ovoga članka propisuje se primjena odredbi članka 35. ovoga Zakona danom

pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Uz članak 48.

Odredba ovog članka propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.

19

POPIS ODREDBI ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. Divljač - zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama

namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja.

2. Vlastito lovište - lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (u

daljnjem tekstu: privatno lovište) i lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike

Hrvatske (u daljnjem tekstu: državno lovište).

3. Zajedničko lovište - lovište ustanovljeno na zemljištima raznih vlasnika, koji prema

odredbama ovoga Zakona nisu mogli ustanoviti vlastito lovište.

4. Pravo lova - ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu:

zemljište) provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova.

5. Koncesija - pravo lova stečeno na temelju dobivene koncesije sukladno ovome Zakonu na

vrijeme od 30 lovnih godina.

6. Zakup - pravo lova stečeno na temelju dobivenog zakupa sukladno ovome Zakonu na

vrijeme od 10 ili 20 lovnih godina.

7. Ovlaštenik prava na zemljištu - koncesionar ili zakupnik prava gospodarskog korištenja

zemljišta.

8. Lovoovlaštenik - pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju

zakupa ili koncesije i vlasnik lovišta.

9. Koncesionar - pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju

koncesije.

10. Lovozakupnik - korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo

lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom.

11. Vlasnik lovišta - vlasnik uzgajališta divljači - vlasnik zemljišta koji je stekao pravo

ustanovljenja vlastitog lovišta, odnosno uzgajališta.

12. Fizička osoba - osoba koja je registrirana za obavljanje lova (obrtnik).

13. Korisnik zemljišta - vlasnik ili posjednik zemljišta na kojem je ustanovljeno lovište.

14. Lovište - određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje

ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

15. Otvoreno lovište - lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija

divljači.

16. Ograđeno lovište - lovište najmanje površine od 1.000 ha, ograđeno prirodnim (široki

vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji)

preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač

koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi.

17. Uzgajalište divljači - lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog

zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje

sprječavaju da ne može napustiti tu površinu divljač koja se u njemu proizvodi za

razmnožavanje i lov.

18. Lovnogospodarska osnova - planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje

određenom divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s mogućnosti staništa te

brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja i prisutnosti zaštićenih vrsta.

19. Program uzgoja divljači - planski i gospodarski akt kojim se uređuju uzgoj, zaštita i

korištenje divljači u uzgajalištima.

20. Program zaštite divljači - planski akt na temelju kojeg se divljač štiti na površinama

zemljišta na kojem se lovište ne smije ustanoviti.

20

21. Trofej divljači - divljač ili njezini dijelovi uređeni za čuvanje ili ocjenjivanje.

22. Vrhunski trofej divljači - trofej ocijenjen s većim brojem bodova od najjačeg

evidentiranog trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj.

23. Uzgojno područje - životni prostor određene vrste krupne divljači na kojem postoje

optimalni stanišni i drugi uvjeti potrebni za racionalno gospodarenje populacijom.

24. Naselje - stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora

takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači.

25. Lovočuvar - osoba koja ima lovački i lovočuvarski ispit, koja čuva lovište i obavlja druge

poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova.

26. Lovac - osoba koja ima položeni lovački ispit i obavlja osnovne zadaće lova: uzgoj,

zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike.

27. Ocjenjivač trofeja divljači - osoba koja ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači.

28. Lovna godina - razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine.

29. C.I.C. - međunarodni savjet za očuvanje divljači i lova.

Članak 3.

(1) Divljač, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste:

A. Krupna divljač

jelen obični (Cervus elaphus L.)

jelen lopatar (Dama dama L.)

jelen aksis (Axis axis L.)

srna obična (Capreolus capreolus L.)

divokoza (Rupicapra rupicapra L.)

muflon (Ovis aries musimon Pall.)

svinja divlja (Sus scrofa L.)

smeđi medvjed (Ursus arctos L.)

B. Sitna divljač

1. dlakava divljač

jazavac (Meles meles L.)

mačka divlja (Felis silvestris Schr.)

kuna bjelica (Martes foina EHR.)

kuna zlatica (Martes martes L.)

lasica mala (Mustela nivalis L.)

dabar (Castor fiber L.)

zec obični (Lepus europaeus Pall.)

kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.)

puh veliki (Myoxus glis L.)

lisica (Vulpes vulpes L.)

čagalj (Canis aureus L.)

tvor (Mustela putorius L.)

mungos (Herpestes ishneumon L.)

2. pernata divljač

fazan - gnjetlovi (Phasianus sp. L.)

jarebice kamenjarke:

- grivna (Alectoris graeca Meissn.)

- čukara (Alectoris chucar)

trčka skvržulja (Perdix perdix L.)

prepelice:

- pućpura (Coturnix coturnix L.)

- virdžinijska (Coturnix virginiana L.)

21

šljuke:

- bena (Scolopax rusticola L.)

- kokošica (Gallinago gallinago L.)

golub divlji:

- grivnjaš (Columba palumbus L.)

- pećinar (Columba livia Gmelin.)

guske divlje:

- glogovnjača (Anser fabalis Latham.)

- lisasta (Anser albifrons Scopoli.)

patke divlje:

- gluhara (Anas platyrhynchos L.)

- glavata (Aythya ferina L.)

- krunasta (Aythya fuligula L.)

- pupčanica (Anas querquedula L.)

- kržulja (Anas crecca L.)

liska crna (Fulica atra L.)

vrana siva (Corvus corone cornix L.)

vrana gačac (Corvus frugilegus L.)

čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.)

svraka (Pica pica L.)

šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.)

(2) Mačka divlja (Felis silvestris Schr.) i puh veliki (Myoxus glis L.) u smislu ovoga Zakona

ne smatraju se divljači na području gdje su zaštićeni propisima o zaštiti pojedinih životinjskih

vrsta.

(3) Ako se na području Republike Hrvatske pojavi ili se na njega unese životinjska vrsta

(introdukcija, reintrodukcija), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u

daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog

za poslove zaštite prirode, odredit će smatra li se ona divljači u smislu ovoga Zakona.

(4) Introdukcija i reintrodukcija životinjskih vrsta iz stavka 3. ovoga članka može se provesti

nakon istraživanja, na temelju studije procjene rizika uvođenja na prirodu i uz suglasnost

središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode, uvažavajući iskustva

drugih zemalja, i na način da se ne šteti prirodnim staništima i divljoj zavičajnoj fauni i flori.

Članak 6.

(1) Pravna i fizička osoba može steći pravo lova na lovištima u vlasništvu Republike Hrvatske

na temelju koncesije ili zakupa na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(2) Pravo lova na lovištima u vlasništvu Republike Hrvatske i zajedničkom lovištu ne može se

prenositi potkoncesijom ili podzakupom.

Članak 8.

(1) Lovoovlaštenici su dužni Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

(u daljnjem tekstu: Ministarstvo), radi vođenja središnje lovne evidencije, dostavljati ovim

Zakonom propisane podatke iz lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljači i

podatke o odstrjelu i trofejima divljači do 31. svibnja za proteklu lovnu godinu.

(2) Središnju lovnu evidenciju vodi Ministarstvo, prema Pravilniku o sadržaju i načinu

vođenja središnje lovne evidencije kojeg donosi ministar.

Članak 11.

(1) Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim,

geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprječavaju

prirodnu migraciju dlakave divljači.

22

(2) Ako granice lovišta nije moguće odrediti u smislu stavka 1. ovoga članka, određuju se

željezničkim prugama, županijskim i lokalnim cestama, putovima, vododijelnicama, rijekama

ili na drugi način.

(3) Pri utvrđivanju granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači.

(4) Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena Odlukom o

ustanovljenju lovišta.

Članak 15.

(1) Državna lovišta ustanovljuje ministar odlukom o ustanovljenju državnog lovišta ili

uzgajališta divljači na prijedlog stručne komisije Ministarstva.

(2) Do stjecanja prava lova u državnom lovištu ili uzgajalištu divljači, u skladu s ovim

Zakonom, Ministarstvo će povjeriti izvršavanje prava lova i/ili izvršavanje mjera uzgoja i

zaštite divljači u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište u državnom

vlasništvu, znanstvenoistraživačkim i znanstvenonastavnim ustanovama, odnosno pravnim

osobama od interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) S pravnom osobom iz stavka 2. ovoga članka, a kojoj je povjereno izvršavanje prava lova,

Ministarstvo može sklopiti ugovor direktnom pogodbom na 30 lovnih godina, na temelju

kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora.

(4) S pravnom ili fizičkom osobom koje su stekle pravo lova na temelju zakupa ili koncesije,

ministar sklapa ugovor, kojim će se odrediti prava i obveze između potpisnika ugovora.

(5) U uzgajalištima divljači na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske iz članka 10. stavka

6. ovoga Zakona, izvršavanje prava lova Ministarstvo može povjeriti korisniku zemljišta uz

naknadu koja se utvrđuje sukladno odredbama članka 22. ovoga Zakona.

Članak 18.

(1) Na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta ustanovljuju se

zajednička lovišta.

(2) Zajednička lovišta ustanovljava i izmjene granica provodi odlukom o ustanovljenju

zajedničkog lovišta nadležno tijelo na području kojega se nalaze površine zemljišta, na

prijedlog stručne komisije i uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Stručnu komisiju osniva

nadležno tijelo u koje imenuje najmanje tri člana sa završenim šumarskim, veterinarskim ili

agronomskim fakultetom koji su ovlašteni od Komore inženjera šumarstva i drvne industrije

za poslove lovstva i dva člana HLS-a.

(3) Ako se površina zemljišta na kojima se ustanovljuju zajednička lovišta nalaze na području

više županija, odnosno Grada Zagreba, lovište ustanovljuje nadležno tijelo na području kojega

se nalazi veći dio lovišta, na prijedlog zajedničke stručne komisije i uz prethodnu suglasnost

Ministarstva.

(4) Ustanovljena zajednička lovišta daju se u zakup na način propisan ovim Zakonom.

(5) Vlasnicima i ovlaštenicima prava na zemljištu na čijim površinama su ustanovljena

zajednička lovišta, pripada naknada prema odredbi članka 27. stavka 1. točke 1. ovoga

Zakona.

Članak 21.

(1) Odluku o davanju koncesije donosi Ministarstvo na temelju provedenoga javnog natječaja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može po zahtjevu lovozakupnika

državnog lovišta, tijekom trajanja zakupa, na temelju stručnog mišljenja komisije iz stavka 5.

ovoga članka, dati lovište u koncesiju na vrijeme do isteka tridesete lovne godine, ubrajajući

godine zakupa, pod istim uvjetima, ako je:

- prema propisima lovnogospodarske osnove u lovištu izgradio lovnotehničke i

lovnogospodarske objekte koji se ne mogu amortizirati tijekom dvadesetogodišnjega

gospodarenja,

23

- postigao propisano brojno stanje krupne divljači jelena običnog, medvjeda smeđeg ili

divokoze planirane dobne, spolne i trofejne strukture, postigao važne rezultate na očuvanju i

unapređenju prirodnih staništa divljači i drugih životinjskih vrsta,

- u proteklom razdoblju izvršavao sve propise lovnogospodarske osnove, pravodobno

izvršavao ugovorne obveze te poštivao zakonske i podzakonske propise,

- u proteklom razdoblju surađivao s ostalim ovlaštenicima prava na području lovišta i

inspekcijskim službama te mu nisu izricane kazne,

- uspješno provodio mjere zaštite divljači od krivolova i bolesti te surađivao u sprječavanju

krivolova,

- uspješno sprječavao štete i otklanjao štetne posljedice od divljači na poljoprivrednim i

šumskim površinama,

- pridonosio unapređenju i promicanju lovstva, lovne etike i običaja.

(3) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za davanje koncesije donosi Ministarstvo.

(4) Uz ponudu za dobivanje koncesije, ponuditelj ponude prilaže Program razvoja lovnoga

gospodarenja, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dokaze o

ispunjavanju uvjeta iz članka 20. stavka 1., članka 23. stavka 6. i članka 29. stavka 4. ovoga

Zakona.

(5) Postupak javnog natječaja za davanje koncesije i davanja stručnog mišljenja o promjeni

zakupa u koncesiju provodi komisija od pet članova i tajnik koje imenuje Vlada Republike

Hrvatske na prijedlog ministra.

(6) Komisija iz stavka 5. ovoga članka daje Ministarstvu prijedlog odluke o izboru

najpovoljnije ponude za koncesiju na temelju vrjednovanja programa razvoja lovnog

gospodarstva, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i ponuđene

godišnje naknade za koncesiju.

(7) U slučaju pretvaranja zakupa u koncesiju komisija iz stavka 5. ovoga članka daje

Ministarstvu prijedlog odluke o pretvaranju zakupa u koncesiju na temelju vrjednovanja

programa razvoja lovnoga gospodarstva, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za

Republiku Hrvatsku te nalaza i mišljenja lovne inspekcije.

Članak 22.

(1) Početni iznos naknade za koncesiju preko javnog natječaja određuje se u visini vrijednosti

od 50 % odstrjela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove obračunate po

cjeniku koji propisuje ministar (u daljnjem tekstu: cjenik).

(2) U slučajevima kad nema lovnogospodarske osnove, početni iznos naknade za koncesiju

određuje se u vrijednosti od 50 % godišnjeg odstrjela divljači, planiranog prema mogućem

broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunate po cjeniku.

Članak 23.

(1) Na temelju odluke o davanju koncesije, ministar i najpovoljniji ponuditelj (u daljnjem

tekstu: koncesionar), sklapaju ugovor o koncesiji na vrijeme do isteka tridesete lovne godine.

(2) Ugovor o koncesiji sadrži osobito odredbe o:

- položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija,

- vrsti i mogućem broju divljači koja se uzgaja u lovištu,

- načinu i uvjetima služenja pravom lova u provedbi lovnogospodarske osnove,

- trajanju koncesije,

- obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju,

- mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije,

- pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji,

- obvezama plaćanja naknade u slučaju raskida ugovora o koncesiji,

- dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj

pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije,

24

- naknadi za negativnu razliku divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon

isteka trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji,

- drugim obvezama utvrđenim propisima o lovu.

(3) Program razvoja lovnoga gospodarstva uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za

Republiku Hrvatsku, vrjednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova

koja se prilaže ugovoru nakon odobrenja Ministarstva, sastavni su dio ugovora o koncesiji.

(4) Ugovor o koncesiji mora sadržavati mjere i uvjete zaštite prirode koji su u interesu

očuvanja prirodnih staništa i divlje flore i faune te zaštite biološke raznolikosti, sukladno

posebnim propisima.

(5) Koncesionar je obvezan:

1. za uredno izvršenje koncesije osiguravati financijska sredstva u dvostrukom iznosu

godišnje naknade za koncesiju prava lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom),

2. imati stručnu službu, odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove,

3. imati organiziranu lovočuvarsku službu,

4. imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje uzima u koncesiju, a koji su

registrirani kod Hrvatskoga kinološkog saveza i imaju položen ispit prirođenih osobina (IPO),

5. imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim

ispitom ako u lovištu koje uzima u koncesiju ima predviđen odstrjel krupne divljači.

(6) Osim uvjeta iz stavka 5. ovoga članka, koncesionar obvezno prilaže ispravu iz koje je

vidljivo kako je registriran za obavljanje lova (lov i stupičarenje).

(7) Koncesionar je obvezatan donijeti lovnogospodarsku osnovu u roku od 90 dana od dana

sklapanja ugovora o koncesiji, uz odobrenje Ministarstva.

(8) Ministar će propisati način utvrđivanja naknade za negativnu razliku divljači,

lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon isteka trajanja koncesije i zakupa, otkaza

ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji i zakupu.

(9) Naknada za koncesiju raspoređuje se prema članku 27. ovoga Zakona.

Članak 24.

(1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji, Ministarstvo je obvezatno dostaviti nacrt ugovora s

odlukom o koncesiji na prethodno mišljenje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u

roku od 15 dana od dana donošenja odluke o davanju koncesije.

(2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske obvezno je dati svoje mišljenje u roku od 15

dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka. U protivnom,

smatra se kako je potvrdno njegovo mišljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora o koncesiji.

(3) Sklopljeni ugovor o koncesiji dostavlja se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i

Ministarstvu financija radi upisa u Registar koncesija.

Članak 25.

(1) Koncesionar je obvezatan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za koncesiju

za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade zaključno do 30. rujna tekuće godine.

(2) Ako koncesionar ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka, smatrat će se kako je

ugovor o koncesiji jednostrano raskinut.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, objavit će se javni natječaj u roku od 45 dana od dana

raskida ugovora.

(4) Za sve uplate dugova za koncesiju nakon proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka

obračunat će se zatezne kamate prema propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava za

Proračun.

25

Članak 26.

(1) Ministarstvo može i prije isteka vremena koncesije otkazati koncesionaru ugovor o

koncesiji bez otkaznog roka u sljedećim slučajevima:

1. ako se služi pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji,

2. ako unese u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti,

3. ako se utvrdi kako je propustima u provedbi lovnogospodarske osnove, bez opravdanih

razloga, umanjen fond divljači ispod najmanjeg broja utvrđenog lovnogospodarskom

osnovom za tekuću godinu,

4. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz članka 23. stavka 5. točke 1., 2. i 3., odnosno

stavka 6. ovoga Zakona,

5. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %,

6. ako ne provodi mjere i radnje utvrđene propisima o lovstvu,

7. ako gospodari suprotno uvjetima zaštite prirode,

8. ako pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno Nacionalnom planu gospodarenja za tu

vrstu.

(2) U slučajevima da koncesionar ili davatelj koncesije raskine ugovor, odnosno nakon isteka

vremena na koje je ugovor o koncesiji sklopljen, stanje lovišta i provedbe lovnogospodarske

osnove utvrđuje stručna komisija koju osniva ministar.

(3) U slučaju raskida ugovora iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga članka,

koncesionar gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje koncesije iz članka 23. stavka 5. točke

1. ovoga Zakona.

Članak 27.

(1) Sredstva naknade za koncesiju raspoređuju se na način:

1. 50 % sredstava za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je

obuhvaćena lovištima za koja se uplaćuje lovozakupnina, preko proračuna županija i Grada

Zagreba na čijem području je ustanovljeno lovište,

2. 30 % sredstava u Proračun,

3. 10 % sredstava na poseban račun Ministarstva za provedbu Zakona,

4. 10 % sredstava na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona.

(2) Sredstva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, koja u roku od godine dana nisu potraživali

vlasnici zemljišta bez prava lova, koristit će se u županijama i Gradu Zagrebu za razvoj i

unapređenje lovstva. Kad vlasnici bez prava lova na području lovišta zatraže naknadu i

dokažu pravo vlasništva, županije i Grad Zagreb dužne su isplatiti naknadu u roku od 30 dana

od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se:

- zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom,

- štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom,

- provedba natječaja za državna lovišta,

- promidžba i informiranje iz područja lovstva,

- razvoj informatike u funkciji kontrole i provedbe ovoga Zakona.

(4) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se:

- zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom,

- štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom,

- provedba natječaja za zajednička lovišta,

- promidžba i informiranje iz područja lovstva.

(5) Županije i Grad Zagreb dužne su ministarstvu jednom godišnje podnijeti izvješće o

utrošenim sredstvima iz stavka 1. točke 1. i 4. ovoga članka.

26

Članak 28.

U slučaju stečaja ili likvidacije pravne osobe koja ima lovište u koncesiji, za lovište se odmah

nakon proglašenja stečaja ili likvidacije raspisuje javni natječaj sa stanjem divljači utvrđenim

lovnogospodarskom osnovom za tu lovnu godinu.

Članak 29.

(1) Zajedničko lovište može se dati u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem na području

Republike Hrvatske na 10 lovnih godina putem javnog natječaja.

(2) Zajedničko lovište ne može se dati osobi koja je kažnjavana za kazneno djelo nezakonitog

lova ili za prekršaj iz članka 96. ili 99. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno

dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona.

(3) Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka provodi komisija nadležnog tijela županije,

odnosno Grada Zagreba koje je ustanovilo zajedničko lovište. Komisiju za provedbu javnog

natječaja osniva i njezine članove imenuje nadležno tijelo.

(4) Jamčevina koju polaže ponuditelj na natječaju iznosi 50 % od početne cijene

lovozakupnine. Početna cijena lovozakupnine određuje se u visini vrijednosti od 50 %

odstrjela divljači u desetoj godini lovnogospodarske osnove, obračunate po cjeniku.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka u slučajevima kad nema lovnogospodarske osnove,

početna cijena lovozakupnine određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrjela divljači,

planiranog prema broju divljači iz Odluke o ustanovljenju lovišta, obračunate po cjeniku.

(6) Komisija iz stavka 3. ovoga članka daje nadležnom tijelu prijedlog odluke o izboru

najpovoljnije ponude za zakup lovišta. Najpovoljnija ponuda je ona kojom je ponuđena

najviša lovozakupnina.

(7) Odluku o davanju lovišta u zakup donosi nadležno tijelo.

(8) Nadležno tijelo propisat će postupak i uvjete javnog natječaja, kriterije vrjednovanja

ponuda za davanje zajedničkih lovišta u zakup te vrijeme za sklapanje ugovora o zakupu

zajedničkog lovišta.

Članak 30.

(1) S najpovoljnijim ponuditeljem (u daljnjem tekstu: lovozakupnik) župan, odnosno

gradonačelnik Grada Zagreba, sklapa ugovor o zakupu zajedničkog lovišta na 10 lovnih

godina.

(2) Odredbe članka 23. stavka 2., 3., 4. i 5. točke 2., 3., 4. i 5. i stavka 6., 7. i 8. te članka 24.

stavka 1. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na zakup zajedničkih lovišta.

(3) Za uredno izvršenje zakupa lovozakupnik je dužan osiguravati financijska sredstva u

visini iznosa godišnje lovozakupnine (garancijom banke ili avaliranom mjenicom).

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se na zahtjev lovozakupnika produljiti najranije u

predzadnjoj lovnoj godini, a najkasnije u roku od 90 dana prije isteka vremena zakupa i to

jednokratno, za isto razdoblje, ako je lovozakupnik provodio mjere i radnje propisane

ugovorom i ovim Zakonom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva na podneseni zahtjev.

Članak 34.

(1) U slučaju otkaza ili raskida ugovora o zakupu lovišta, stanje lovišta i provođenja

lovnogospodarske osnove utvrđuje stručna komisija koju imenuje župan, odnosno

gradonačelnik Grada Zagreba.

(2) Na temelju utvrđenog stanja, u slučajevima iz članka 25. stavka 2. i članka 26. ovoga

Zakona, dosadašnji lovozakupnik obvezatan je nadoknaditi negativne razlike divljači,

lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata prema cjeniku i nema pravo sudjelovati na

ponovnom natječaju.

27

Članak 39.

(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude, ministar i lovozakupnik sklapaju ugovor

o zakupu državnog lovišta u pisanom obliku.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se na zahtjev lovozakupnika produljiti najranije u

predzadnjoj lovnoj godini, a najkasnije u roku od 90 dana prije isteka ugovora i to

jednokratno, za isto razdoblje ako je lovozakupnik provodio mjere i radnje propisane

ugovorom i ovim Zakonom.

(3) Iznimno u slučajevima investicijskih ulaganja u lovnotehničke i lovnogospodarske objekte

na državnom zemljištu i u državnom lovištu u skladu s lovnogospodarskom osnovom, koje

lovoovlaštenik ne može amortizirati za vrijeme važenja ugovora, Ministarstvo može na

zahtjev lovoovlaštenika izmijeniti ugovorni odnos zakupa državnog lovišta u koncesiju, na

način opisan u članku 21. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Sva investicijska ulaganja iz stavka 3. ovoga članka u državnom lovištu postaju vlasništvo

Republike Hrvatske nakon prestanka koncesije, odnosno zakupa po bilo kojoj osnovi.

(5) Odredbe članka 23., stavka 2., 4. i stavka 5. točke 2., 3., 4. i 5., članka 24., 25. i 29. stavka

2. i 3., članka 30., 31., 32., 33. i 34. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju na zakup

državnih lovišta.

Članak 42.

(1) Lovnogospodarska osnova jest desetogodišnji planski akt za gospodarenje lovištem kojim

se utvrđuje gospodarenje za razdoblje od dana davanja suglasnosti na lovnogospodarsku

osnovu do 31. ožujka desete lovne godine.

(2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili

sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o

prisutnosti zaštićene faune, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama.

(3) Brojno stanje divljači i struktura populacije koja se uzgaja, odnosno može uzgajati u

lovištu, mora se postići u roku utvrđenom lovnogospodarskom osnovom, koji ne može biti

duži od pet godina za sitnu, a deset godina za krupnu divljač.

(4) Planiranje odstrjela divljači mora biti u skladu s brojnim stanjem, dobnom i spolnom

strukturom divljači u lovištu i potrebama za opstanak zaštićene faune.

(5) Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga članka, u slučajevima kada se za uzgoj, zaštitu i korištenje

pojedinih vrsta divljači donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja, s tim

vrstama divljači gospodarit će se u skladu s navedenim planovima bez obzira na propis

važećih lovnogospodarskih osnova.

Članak 45.

(1) Divljač na površinama izvan lovišta i na površinama iz članka 9. stavka 2., točke 2. 3. i 5.

ovoga Zakona, zaštićuje se i lovi u skladu s programom zaštite divljači.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili

upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, uz suglasnost Ministarstva.

(3) Sanitarni i redukcijski odstrjel na površinama iz stavka 1. ovoga članka obavlja pravna ili

fizička osoba koja provodi program zaštite divljači, a ukoliko nije registrirana za obavljanje

lova, isti će povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (lov i stupičarenje).

(4) Pravna ili fizička osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je donijeti program zaštite divljači

u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno od dana utvrđivanja

promjene na površinama iz članka 9. stavka 2. točke 2., 3. i 5. ovoga Zakona.

Članak 46.

(1) Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači i program zaštite divljači moraju biti

u skladu s osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama i programima za gospodarenje

šumama, uvjetima i načinom iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, vodoprivrednom

28

osnovom, dokumentima prostornog uređenja, odnosno posebnim propisima iz područja

prostornog uređenja i zaštite okoliša i potpisanim međunarodnim ugovorima iz područja lova,

zaštite prirode i prirodnih staništa divljači te odredbama propisa o zaštiti prirode.

(2) Provedba lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači

obveza je lovoovlaštenika prava lova, odnosno pravnih i fizičkih osoba koje zaštićuju divljač

na površinama izvan lovišta.

(3) Sadržaj, način izrade i postupak donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske

osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači propisuje ministar uz prethodno

mišljenje ministra nadležnog za zaštitu prirode.

Članak 47.

Izrada lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači ili programa zaštite divljači te

njihove revizije može se povjeriti pravnoj osobi koja je registrirana za tu djelatnost i ima

zaposlenog djelatnika sa završenim šumarskim fakultetom šumarskog smjera, agronomskim i

veterinarskim fakultetom s položenim kolegijem iz lovstva ili fizičkoj osobi s navedenom

stručnom spremom s položenim stručnim ispitom te koji je ovlašten za poslove lovstva.

Članak 51.

Uzgoj i zaštita divljači obuhvaćaju:

1. lovostaj za određene vrste divljači,

2. privremenu zabranu lova divljači,

3. provedbu radnji koje osiguravaju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski

živi u lovištu te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa,

4. održavanje utvrđene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti populacije divljači

koja se uzgaja,

5. osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i vođenje mladunčadi,

6. unošenje i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom

i programom uzgoja,

7. osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih

mjera u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene

zaštite divljači,

8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim

vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj te uklanjanje pasa i mačaka skitnica,

9. spašavanje divljači od elementarnih nepogoda,

10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode,

11. podizanje i održavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata,

12. poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) pri obavljanju poljoprivrednih i

drugih radova te upotrebu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima,

13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani način i

poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenju strništa, kukuruzišta, tršćaka

i sl.,

14. korištenje određenih pasmina lovačkih pasa s ispitom prirođenih osobina,

15. čuvanje lovišta,

16. suzbijanje krivolova.

Članak 57.

(1) Lovoovlaštenik je dužan organizirati lovočuvarsku službu te stručnu službu za provedbu

lovnogospodarske osnove ili imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove.

(2) Poslove stručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove može obavljati osoba koja

je tijekom srednjeg ili visokoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz

lovstva.

29

(3) Poslove lovočuvarske službe obavlja lovočuvar.

(4) Poslove lovočuvara može obavljati osoba koja je osposobljena za obavljanje lovočuvarske

službe, a udovoljavaju uvjetima za nošenje oružja.

(5) Osposobljavanje za obavljanje poslova lovočuvarske službe provode HLS i druge pravne

osobe koje za to ovlasti Ministarstvo.

Članak 59.

(1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju lova, vabljenje, praćenje,

odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, skupljanje uginule divljači i

njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači.

(2) Lov divljači u lovištu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom ili programom

uzgoja divljači, a na površinama izvan lovišta u skladu s programom zaštite divljači i

namjenom tih površina, sukladno odredbama ovog Zakona, poštujući lovačku etiku i običaje.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, lov smeđeg medvjeda obavlja se na temelju Akcijskog

plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj za pojedinu godinu, koji

donosi i provodi Ministarstvo na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za izradu Plana

gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i praćenje populacije velikih zvijeri.

(4) Zabranjeno je loviti divljač za vrijeme lovostaja, osim u slučajevima određenim ovim

Zakonom.

(5) Lovostaj po vrstama divljači, ovisno o njihovim svojstvima i uvjetima u kojim ona

obitava, propisuje ministar po prethodnom mišljenju središnjeg tijela državne uprave,

nadležnog za poslove zaštite prirode.

Članak 62.

Ministarstvo je ovlašteno:

1. skratiti lovostaj ako to treba radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja

ugrožava poljoprivredne, šumske kulture ili akvakulture te ako zbog vremenskih nepogoda

nije bilo moguće izvršiti planirani odstrjel divljači,

2. dopustiti lov za vrijeme lovostaja ako to zahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zooloških

vrtova, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači,

3. zabraniti lov pojedine vrste divljači radi zaštite zdravlja ljudi i stoke, zaštite njezina brojnog

stanja, pojave kemijskog, biološkog ili radiološkog zagađivanja te otklanjanja posljedica

ratnog djelovanja i razaranja,

4. dok lovište nije u zakupu ovlastiti HLS, odnosno Lovački savez županije ili drugu pravnu

ili fizičku osobu osposobljenu za lov, za izvršenje sanitarnog odstrjela, redukcijskog odstrjela,

ili izlovljavanja divljači s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima

prema drugim propisima ne smiju obitavati (otoci, zračne luke i sl). Rješenjem za obavljanje

lova propisat će se visina odstrjela i raspolaganje s odstrjeljenom divljači i njezinim

dijelovima.

Članak 63.

Upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove lovstva ovlašteno je u

zajedničkom lovištu:

1. produljiti lovostaj ili zabraniti lov pojedine vrste divljači za određeno vrijeme kad je to

potrebno radi zaštite njezina brojnog stanja,

2. zabraniti lov divljači na poljoprivrednim zemljištima zasijanim ili zasađenim

poljoprivrednim kulturama u vrijeme kad bi to štetilo tim kulturama.

Članak 64.

(1) Zabranjeno je loviti divljač:

1. načinima i sredstvima kojima se ona masovno uništava,

30

2. u pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim

područjima,

3. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama,

požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja,

4. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima,

upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih

i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili

hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov, osim za svrhu iz članka 52. stavka

2. ovoga Zakona i točke 3. ovoga stavka, ali ne otrovom,

5. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja

slike, električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom,

istjerivanjem plinom ili dimom,

6. gaženjem i lovljenjem motornim vozilima ili čamcima na motorni pogon te letjelicama svih

vrsta,

7. hrtovima i ostalim psima koji nisu lovački te lovačkim psima koji nemaju položen ispit

prirođenih osobina,

8. zvijerima,

9. samostrijelom i sličnim napravama ako posebnim propisom nije drukčije regulirano,

10. zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja,

11. primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, osim divlje svinje, medvjeda,

lisice, čaglja, kune, tvora i mungosa na mečilištima.

(2) U pojedinačnom lovu na jelena, srnjaka, lisicu i šojku kreštalicu dopuštena je upotreba

rikalica, vabaka i pisaka kao pomoćnih sredstava u lovu.

(3) Lisicu, tvora, mungosa, puha velikog i kune dopušteno je loviti stupicama i klopkama za

tu namjenu, u skladu s lovnogospodarskom osnovom.

(4) Osobi koja ima položen sokolarski i lovački ispit dopušten je lov pticama grabljivicama iz

umjetnog uzgoja, upisanim u upisniku koji vodi Hrvatski sokolarski savez, na temelju

dopuštenja središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode i ovlaštenika

prava lova.

(5) Sokolarski ispit polaže se pred povjerenstvom koje imenuje ministar.

(6) Program o polaganju sokolarskog ispita i propis o načinu lova s pticama grabljivicama

(sokolarenje) donosi ministar.

Članak 66.

(1) Divljač je dopušteno odstrjeljivati samo lovačkim oružjem i lovačkim nabojima koji

odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi.

(2) Lovačko oružje jesu lovačke puške, pištolji i revolveri.

(3) Krupnu divljač dopušteno je odstrjeljivati samo zrnom iz dugačkoga lovačkog oružja s

užlijebljenim cijevima, a divlje svinje i zrnom iz lovačkog oružja s glatkim cijevima kalibra

10., 12., 16. ili 20.

(4) Zabranjeno je odstrjeljivati divljač automatskim oružjem, a poluautomatskim oružjem s

glatkim ili užlijebljenim cijevima ako nabojnik može sadržavati više od dva naboja.

(5) Za lovačko oružje može se izdati odobrenje za nabavu oružja uz predočenje dokaza o

položenom lovačkom ispitu i uz lovačku iskaznicu.

(6) Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, pogonom ili psima.

(7) Dopušteno je oglašavanje prodaje i nabave lovačkog oružja u javnim medijima.

(8) Uporabu lovačkoga oružja i naboja propisuje ministar.

31

Članak 67.

(1) U lovu se smiju koristiti lovački psi koji udovoljavaju uvjetima iz članka 23. stavka 5.

točke 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim područjima smije se koristiti samo

odgovarajuća vrsta pasa.

(3) Vrstu, broj i način korištenja pasa za lov u određenom području na pojedinu vrstu divljači

te davanje uvjerenja o položenom ispitu prirođenih osobina i osposobljenosti za praćenje

krvnog traga za lovačke pse iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 68.

(1) Divljač smije loviti osoba koja je položila lovački ispit i posjeduje lovačku iskaznicu, uz

prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika.

(2) Lovačku iskaznicu izdaje HLS.

(3) Pravne i fizičke osobe koje se bave lovnim turizmom obvezatne su pojedinca ili vođu

grupe obavijestiti o obvezama i zabranama iz članka 67. i 69. ovoga Zakona.

(4) Strani državljanin smije loviti u Republici Hrvatskoj ako ispunjava uvjete iz stavka 1.

ovoga članka, a pri ulasku u Republiku Hrvatsku mora imati pisani poziv lovoovlaštenika.

(5) Uvjete i načine lova i nošenje lovačkog oružja, obrazac lovačke iskaznice, te način

izdavanja lovačke iskaznice, dopuštenja za lov i evidencije o obavljenom lovu propisuje

ministar.

Članak 69.

(1) Divljač je zabranjeno loviti, te postavljati lovnogospodarske objekte u pojasu 300 m od

granice posebno zaštićenih dijelova prirode iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona i

prolaza koji služe za migraciju divljači preko i ispod autocesta.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka divljač je dopušteno loviti uz granicu lovišta kad je

granica lovišta određena rijekom ili drugom vodenom površinom.

(3) Lov divljači na zemljištima koja se nalaze u graničnom pojasu uređuje se posebnim

propisom koji će donijeti ministar.

Članak 70.

(1) Trofeji divljači, koji podliježu vrjednovanju sukladno propisu koji donosi ministar, moraju

se ocijeniti.

(2) Evidenciju trofeja divljači vodi lovoovlaštenik.

(3) Trofeje divljači iz stavka 1. ovoga članka ocjenjuje komisija sastavljena od ovlaštenih

ocjenjivača koji imaju položen ispit za ocjenjivača trofeja.

(4) Trofeje divljači stečene u državnom lovištu ocjenjuje komisija lovoovlaštenika.

(5) Trofeje divljači stečene u ostalim lovištima ocjenjuje komisija sastavljena od ovlaštenih

ocjenjivača koji imaju položen ispit za ocjenjivača trofeja, a koju imenuje nadležno upravno

tijelo čije je nadležno tijelo ustanovilo lovište.

(6) Stalno nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izložbe C.I.C. - a pri HLS-u potvrđuje

vrhunske trofeje divljači i rješava prigovore na ocjenu trofeja komisije iz stavka 4. i 5. ovoga

članka.

(7) O ocijenjenim trofejima komisije iz stavka 4. i 5. ovoga članka izvještavaju HLS koji vodi

evidenciju o ocijenjenim trofejima divljači. Izvješća se daju do 31. svibnja svake godine za

trofeje stečene u protekloj lovnoj godini.

(8) HLS organizira izložbe trofeja divljači te utvrđuje sadržaj, opseg i vrstu trofeja za

izlaganje na nacionalnim i međunarodnim izložbama.

(9) Trofeje divljači iz lovišta ili Republike Hrvatske dopušteno je iznositi uz propisani trofejni

list koji izdaju komisije iz stavka 4. i 5. ovoga članka. Trofeji divljači koji se nalaze u skupini

32

pet točaka manjoj od nacionalnog prvaka mogu se iznositi iz Republike Hrvatske ako su

ocjenjeni od strane Stalnoga nacionalnog povjerenstva za ocjenu trofeja i izložbe C.I.C.-a.

(10) Propis o načinu ocjenjivanja, vođenju evidencije o trofejima divljači te obrazac trofejnog

lista i izvješća o ocijenjenim trofejima donosi ministar.

Članak 74.

(1) Divljač i njezini dijelovi mogu se držati, prevoziti ili prenositi izvan lovišta ili površina iz

članka 9. stavka 2. ovoga Zakona do veterinarsko-sanitarnog pregleda, samo uz potvrdu o

podrijetlu divljači i njezinih dijelova, a nakon pregleda i obrade mogu se skladištiti i

pohranjivati, prodavati i kupovati, doraditi i preraditi te izvoziti i uvoziti s oznakama i

potvrdama propisanim Zakonom o veterinarstvu i uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih

dijelova.

(2) Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova iz stavka 1. ovoga članka izdaje

lovoovlaštenik, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi površine izvan lovišta (površine

iz članka 9. stavka 2.).

(3) Odstrijeljena i na drugi način stečena krupna divljač može se držati ili stavljati u promet

samo ako je označena odgovarajućom oznakom.

(4) Na uvoz i izvoz divljači i dijelova divljači primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i

posebnih propisa.

(5) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju promet divljači i/ili njezinih dijelova dužne su voditi

evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljači i njezinih dijelova i dostavljati je Ministarstvu do

desetog u mjesecu za protekli mjesec.

(6) Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, način označavanja krupne divljači

iz stavka 3. ovoga članka, način izdavanja i razduživanja markica za obilježavanje krupne

divljači te obrasce evidencije iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar.

Članak 81.

Ministarstvo može donijeti naredbu o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste

divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači ili čini drugu štetu, a na zahtjev

korisnika zemljišta donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja

čini veliku štetu ako mjere predviđene u članku 75., 76. i 77. ovoga Zakona nisu dovoljno

uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.

Članak 86.

(1) Osoba koja nanese štetu divljači u lovištu bespravnim lovom ili na drugi način obvezatna

je nadoknaditi štetu lovoovlašteniku, a izvan lovišta osobi iz članka 19. ovoga Zakona.

(2) Oštećena osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje naknadu štete nanesene divljači u

postupku pred redovnim sudom prema mjestu nastanka štete, ako u roku od mjesec dana od

dana nastale štete ne postignu sporazum o visini naknade sa štetnikom i ako naknada u tom

roku ne bude isplaćena.

(3) Odgovornost za nastalu štetu na divljači snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu

kretanja uvjetima na cesti, odnosno da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu

ili znaku, a u protivnom lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta nastala.

(4) Odštetni cjenik za štete na divljači te mjerila i kriterije za naknadu štete na divljači i

lovištu donosi Ministarstvo.

Članak 90.

(1) Poslove lovnog inspektora provodi osoba koja ima završen šumarski fakultet šumarskog

smjera, agronomski ili veterinarski fakultet s položenim kolegijem iz lovstva, položen državni

stručni ispit za lovnog inspektora i najmanje 5 godina radnog staža u struci.

33

(2) Poslove državnoga lovnog inspektora provodi osoba koja ima završen šumarski fakultet

šumarskog smjera, agronomski ili veterinarski fakultet s položenim kolegijem iz lovstva,

položen državni stručni ispit za lovnog inspektora i najmanje 10 godina radnog staža u struci.

(3) Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje

ministar.

Članak 94.

Državni lovni inspektor obavlja sljedeće poslove:

1. nadzire provedbu posebnog programa u lovištima iz članka 12., stavka 1. ovoga Zakona,

2. nadzire provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora i konvencija iz područja lova,

3. po potrebi provoditi prvostupanjski nadzor po službenoj dužnosti i s ovlastima lovnog

inspektora iz članka 93. ovoga Zakona te kontrolno-instruktivni nadzor,

4. obavlja prvostupanjski nadzor po ovlaštenju nadređenog.

Članak 95.

(1) Ako lovni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi kako je povrijeđen ovaj

Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem otklanjanje utvrđenih

nepravilnosti i nedostataka u određenom vremenu.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka lovni inspektor donosi bez odgađanja, a najkasnije u

roku od 7 dana od dana završetka nadzora.

(3) Lovni inspektor donijet će usmeno rješenje i odmah narediti njegovo izvršenje u

slučajevima kad utvrdi kako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost suprotno izvršnoj

zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekršajnom

postupku.

(4) Protiv rješenja lovnog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja

izjaviti žalba Ministarstvu.

(5) Žalbu protiv rješenja inspektora rješava posebna komisija Ministarstva koju imenuje

ministar.

(6) Žalba protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.

(7) Ako lovni inspektor utvrdi kako je povredom propisa učinjen prekršaj ili kazneno djelo, uz

zapisnik ili rješenje za donošenje kojega je ovlašten, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku

od 15 dana od dana sastavljanja zapisnika ili donošenja rješenja, podnijeti zahtjev za

pokretanje prekršajnog postupka ili podnijeti kaznenu prijavu zbog kaznenog djela.

(8) Protiv rješenja državnog lovnog inspektora nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti

upravni spor.

Članak 96.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna

osoba:

1. ako pravo lova u lovištu ili dijelu lovišta dade u potkoncesiju, zakup ili podzakup suprotno

odredbi članka 6. stavka 2. i članka 20. stavka 2. ovoga Zakona,

2. ako izvršava pravo lova bez odobrene lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja

divljači i ugovora o zakupu, odnosno koncesiji (članak 41. stavak 2.),

3. ako gospodari s divljači suprotno odredbama nacionalnog i akcijskog plana gospodarenja s

pojedinim vrstama divljači (članak 42. stavak 5.),

4. ako ne donese lovnogospodarsku osnovu ili program uzgoja divljači u propisanom roku

(članak 43. stavak 3. i članak 44. stavak 2.),

5. ako ne provodi lovnogospodarsku osnovu, program uzgoja divljači ili program zaštite

divljači (46. stavak 2.),

34

6. ako povjeri izradu lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači ili programa zaštite

divljači te njihove revizije pravnoj ili fizičkoj osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima

(članak 47.),

7. ako ne obavi reviziju lovnogospodarske osnove, programa zaštite divljači sukladno Zakonu

ako je revizija potrebna (članak 48. stavak 1.),

8. ako uzgaja divljač u broju kojim se narušavaju prirodni odnosi staništa i divljači (članak 49.

stavak 2.),

9. ako nema organiziranu stručnu ili lovočuvarsku službu ili nema stručnu osobu ili

lovočuvara (članak 57. stavak 1. i 3.),

10. ako lovi divljač u lovištu suprotno lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljači,

odnosno na površinama izvan lovišta suprotno programu zaštite divljači ili lovi za vrijeme

lovostaja (članak 59. stavak 2. i 4.),

11. ako lovi divljač zabranjenim načinima i sredstvima (članak 64. stavak 1.),

12. ako lovi, te postavlja lovnogospodarske objekte u pojasu 300 m od granice posebno

zaštićenih dijelova prirode i prolaza koji služe za migraciju divljači preko ili ispod autoceste

(članak 69. stavak 1.),

13. ako ne zaštiti na svoj trošak neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajućim

mehaničkim ili kemijskim sredstvima (članak 78.),

14. ako ne izvrši naredbu ili rješenje o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste

divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači ili čini drugu štetu (članak 81.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi

novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 97.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako novu vrstu divljači unosi u lovište bez dopuštenja Ministarstva (članak 50. stavak 1.),

2. ako lovi ili uznemirava ženku dlakave divljači kada je visoko bređa ili dok vodi sitnu

mladunčad ili pernatu divljač kad sjedi na jajima ili dok hrani mladunčad, za vrijeme

hibernacije te uništava ili dopusti uništavanje ili prisvajanje mladunčadi, uništavanje ili

oštećivanje legla, gnijezda ili jaja divljači ili ako lovi, odnosno dopusti lov divljači i njihove

mladunčadi bez prethodnog dopuštenja Ministarstva (članak 52.),

3. ako primamljuje ili hvata živu divljač, osim u svrhe propisane odredbom članka 65.;

4. ako lovi divljač lovačkim oružjem ili lovačkim nabojima koji ne odgovaraju snazi ili

otpornosti pojedine vrste divljači ili drugim nedopuštenim lovačkim oružjem ili zabranjenim

nabojima ili lovi divljač na drugi zabranjen način (članak 66. stavak 1., 2., 3., 4., 5. i 6.),

5. ako dopusti lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja lovnog

turizma ne postupi na propisan način (članak 68., stavak 1., 3. i 4.),

6. ako iznosi, omogući ili dopusti iznijeti trofej divljači iz lovišta ili zemlje bez propisanog

trofejnog lista (članak 70. stavak 9.),

7. ako ne poduzima određene mjere za sprječavanje šteta od divljači (članak 77. stavak 1.),

8. ako ne organizira smanjivanje broja divljači na ugroženim područjima ili ne sudjeluje u

tome ili ako u lovištu i na površini izvan lovišta na kojoj je proglašena zarazna bolest ne

osigura provedbu mjera o zdravstvenoj zaštiti životinja dok takva zaraza ili opasnost od

njezina širenja traje (članak 82.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi

novčanom kaznom od 7.000,00 do 12.000,00 kuna.

35

Članak 98.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako u propisanom roku ne dostavi podatke za Središnju lovnu evidenciju (članak 8. stavak

1.),

2. ako vidljivo na određenim mjestima ne obilježi granice lovišta ili ne omogući u lovištu

znanstvenoistraživački rad ili to omogući bez dopuštenja Ministarstva ili vidno ne obilježi

površine za znanstvenonastavni rad (članak 11. stavak 4. i članak 12. stavak 1.),

3. ako oštećuje ili uništava lovnogospodarske ili lovnotehničke objekte ili znakove granica

lovišta (članak 53.) ili ih iznosi iz lovišta suprotno odredbi članka 39. stavka 4. ovoga Zakona,

4. ako pastirskog psa pušta u lovište bez nadzora ili daleko od stada, odnosno ako pse ili

mačke njihovi vlasnici puštaju u lovište bez nadzora (članak 55. stavak 1. i 2.),

5. ako sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) upotrijebi na način koji je štetan

za divljač te na način kojim se ugrožava i onečišćava okoliš ili pali strnište, kukuruzište,

tršćake ili slično bez prethodne obavijesti lovoovlaštenika u određenom roku ili ako pri

obavljanju radova poljoprivrednim strojem nema u funkciji uređaj za plašenje divljači (članak

56. stavak 1., 2. i 3.),

6. ako bez odgode ne prijavi lovnom inspektoru odstrjel ranjene ili bolesne divljači uz

priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe (članak 61. stavak 2.),

7. ako lovi divljač pticama grabljivicama, a nema sokolarski ispit, odnosno nema dopuštenje

lovoolaštenika (članak 64. stavak 4.),

8. ako lovi ili dopusti lov psom koji ne udovoljava propisanim uvjetima ili lovi pojedinu

divljač u određenim područjima bez odgovarajuće vrste psa (članak 67. stavak 1. i 2.),

9. ako ne ocijeni trofej divljači, ne vodi propisanu evidenciju ili ako ne dostavi izvješće HLSu

u određenom roku (članak 70. stavak 1., 2. i 7.),

10. ako vrhunski trofej divljači trajno iznese u inozemstvo (članak 71. stavak 1.),

11. ako divljač ili njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi izvan lovišta ili površina iz članka

9. stavka 2. ovoga Zakona, skladišti ili pohranjuje, prodaje ili kupuje, dorađuje ili prerađuje te

izvozi ili uvozi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova ili ako nije označena

odgovarajućom oznakom ili ne vodi evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljači i njezinih

dijelova (članak 74. stavak 1., 2., 3. i 5.),

12. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži

potrebne podatke i obavijesti (članak 92.),

13. ako ne postupi po rješenju lovnog inspektora (članak 95. stavak 1. i 3.),

14. ako u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona i propisa

donesenih na osnovi njega (članak 104.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi

novčanom kaznom od 5.000,00 do 8.000,00 kuna.

Članak 99.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba:

1. ako lovi ili dopusti lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja

lovnog turizma ne postupi na propisan način (članak 68. stavak 1., 3. i 4.),

2. ako vrhunski trofej divljači iznese u inozemstvo (članak 71. stavak 1.),

3. ako ne izvrši naredbu ili rješenje o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste

divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači ili čini drugu štetu (članak 81.),

4. ako počini koju od radnji iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona,

5. ako počini koju od radnji iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona.

36

Članak 100.

Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja nije

lovoovlaštenik:

1. ako se kreće državnim, županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama u lovištu s oružjem,

bez dopuštenja lovoovlaštenika ili s neispražnjenim oružjem bez navlake ili zaštitne kutije

(članak 54. stavak 1. i 2.),

2. ako ne izvršava obveze iz članka 58. stavka 2. ovoga Zakona,

3. ako lovi divljač bez položenog lovačkog ispita i bez pisanog dopuštenja (članak 68. stavak

1.)

4. ako postupi suprotno odredbi članka 73. stavka 3. ovoga Zakona;

5. ako na svom zemljištu ne omogući lovoovlašteniku poduzimanje mjera za sprječavanje

štete od divljači (članak 79. točka 3.),

6. ako počini koju od radnji iz članka 96. stavka 1. točke 11. i 12., članka 97. stavka 1. točke

2., 4. i 6. i članka 98. stavka 1. točke 3., 4,. 5., 7., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona.

Članak 101.

(1) Za prekršaj iz članka 96. stavka 1. točke 2., 3., 10., 11. i 12., članka 97. stavka 1. točke 2.,

3., 4. i 6., članka 98. stavka 1. točke 6., 7., 8., 10. i 11., članka 99. točke 1. i 2. ovoga Zakona

uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje predmeta.

(2) Za prekršaj iz članka 96. stavka 1. točke 11. i 12., članka 97. stavka 1. točke 2. i 3., članka

99. točke 1. ovoga Zakona uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane lova od

jedne do dvije godine.

(3) U slučaju prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka privremeno će se oduzeti divljač,

dijelovi divljači i drugi predmeti. Kvarljivi predmeti čuvat će se na primjereni način do

okončanja prekršajnog postupka a najdulje 60 dana nakon čega će se uništiti ili vratiti

vlasniku.

(4) U slučaju kada je okrivljenik oslobođen odgovornosti za prekršaj a kvarljivi predmet

uništen sukladno stavku 3. ovoga članka, vlasnik ima pravo na naknadu štete.