Lovište Repaš spominje se još u 19. stoljeću (1891. godine) kada je bilo u zakupu četvorice lovaca iz Zagreba na period od deset godina. U to vrijeme u lovištu je odstrijeljen i prvi jelen, a od ostale divljači spominje se tada i srneća divljač te zečevi, fazani i poljske jarebice.

Početkom 20. stoljeća (1906. godine) lovište Repaš bilo je u zakupu stranaca Fischera i Kropfa iz Kassela te u zakupu grofa Bombellesa st. s fazanerijom koja je bila na zavidnoj razini. Kasnije je lovište u zakupu Pongratza koji je jedno vrijeme zadržao nivo fazanerije te je konačno došlo do gašenja zbog promjene životnog prostora. Prelaskom sastojina u starije dobne razrede došlo je do smanjenja površina pogodnih za opstanak fazana, a njihovo mjesto postepeno su počeli nastanjivati pripadnici visoke divljači jelen obični (Cervus elaphus L.), srna obična (Capreolus capreolus L.) i divlja svinja (Sus scrofa L.) koja je u početku bila samo prolazni gost iz susjedne Mađarske.

Za trajanja 1. svjetskog rata (1918. godine) spominje se da je, zbog velikog broja oružja i privilegiranog lova do tada, došlo do ekspanzije krivolova tako da je stradalo mnogo divljači pa se spominje da je na području lovišta Repaš ostalo svega četiri grla jelenske divljači.

Za vrijeme Imovnih općina lovstvo je značajno učestvovalo u izvanrednim (sporednim) prihodima jer su se lovne površine izdavale u zakup na 10 godina. Tako je 1930. godine i dio lovišta Repaš izdan u zakup dok je 500 ha ostavljeno Šumariji na čijoj su površini imali pravo lova njezini službenici. Ova se mjera kasnije pokazala vrlo korisnom jer se lovištem gospodarilo racionalno te je povećano brojno stanje plemenite divljači, a smanjen je broj ptica grabljivica i zvjeradi. Najbolje lovište u tadašnjoj Imovnoj općini Đurđevačkoj je lovište Repaš u kojem je evidentirano preko šesto komada kvalitetne srneće divljači.

Od 12. kolovoza 1948. godine na površini od 8100 ha formirano je uzgojno lovište Repaš s kojim gospodari Šumarija Repaš, dakle već punih 60 godina.

Godine 1949. u Repašu je osnovan prvi uzgojni centar za umjetni uzgoj fazana u organizaciji šumarske struke, a po sistemu klasične metode (leženje i uzgoj fazanskih pilića pomoću kokošjih kvočki) s pomoćnim pogonima peradarstvo i kunićarstvo. Peradarstvo je osnovano s ciljem podmirenja fazanerije kvočkama i jajima, a meso kunića je služilo u recepturi za prehranu rasplodnih fazana u volijerama i fazanskih pilića. Ova fazanerija je nakon tri godine prestala s radom da bi 1955. godine opet krenula s proizvodnjom reaktivacijom šesnaest fazanskih volijera u kojima se proizvodilo oko 1100 komada fazana godišnje..

Kako bi se povećalo brojno stanje i kvaliteta srneće divljači, 1954. godine formirano je ograđeno uzgajalište za srne. Uzgajalište je tada brojilo 25 grla srneće divljači iz lovišta Repaš, ali i iz drugih lovišta osobito iz Gorskog Kotara

Danas državno lovište broj: VI/9 – «Repaš» ima površinu 6313 ha, a ustanovljeno je Odlukom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva 27. siječnja 2006. godine. Dana 16. ožujka 2006. godine sklopljen je ugovor o povjeravanju izvršenja prava lova u državnom otvorenom lovištu broj: VI/9 „Repaš“, Hrvatskim šumama, Upravi šuma Podružnici Koprivnica, Šumariji Repaš na period od 30 godina.

Lovište Repaš bogato je visokom divljači i lovcima je moguće organizirati lov na jelensku i srneću divljač te divlju svinju, a od pernate divljači na divlju patku, gusku i lisku.

Lovcima i svim zaljubljenicima u prirodu je na raspolaganju lovački dom «Čambina» na istoimenom jezeru. Dom je izgrađen 1965. godine, a u dva navrata (1993. i 2005. godine) je rekonstruiran u reprezentativni lovački dom s komfornim, klomatiziranim sobama (6 soba s ukupno 16 ležajeva; 2/3, 2/2 i 2/2+1), moderno opremljenom kuhinjom, salom za objedovanje i različite vidove prezentacija (kapacitet 50 ljudi) te luksuzno opremljenim dnevnim boravkom. Lovački dom nudi ugodan smještaj, vrhunsku gastronomsku ponudu kao i najkvalitetnija hrvatska vina, koja se čuvaju u vinskom podrumu „Ledvenica“, a koji se nalazi ispod razine jezera Mala Čambina.

 

Lovački dom je okružen idiličnim krajolikom u kojem će i najzahtjevniji naći svoj kutak za odmor. Romantičarima je na raspolaganju i lovačka kočija kao i sanjke kojima je moguće dospjeti i u najudaljenije predjele lovišta.

Osim u lovačkom domu Čambina smještaj je moguć i u lovnom dijelu upravne zgrade Šumarije, gdje je gostima na raspolaganju pet soba (3/2 i 2/1) s ukupno 8 ležajeva.

U neposrednoj blizini lovačkog doma Čambina nalazi se i kapelica Sv. Huberta izgrađena od smrekovih oblica 2001. godine od kada se svake godine na dan zaštitnika lovaca (3. studenoga) ispred kapelice služi sveta misa.

Lovište Repaš je smješteno u Prekodravlju, sa sjeverne strane granica lovišta ide državnom granicom Hrvatske i Mađarske Republike, a s južne strane granica je rijeka Drava. Prometno je kvalitetno povezano, od Zagreba nepuna 2 sata vožnje, a u blizini je i granični prijelaz Gola prema Mađarskoj.

Uz lov nudi se i kvalitetna gastronomska ponuda, mogućnost posjeta galerijama naivne umjetnosti Večenaj u Goli, Kovačić u Gornjoj Šumi i Molvarski likovni krug u Molvama.

Osim lova moguće je organizirati i razne vrste skupova i prezentacija uz postojeću opremu za prezentaciju.