KLOŠTAR IVANIĆ - Lovačko društvo "Srndać" iz Kloštar Ivanića jedno je od najstarijih društava na području Otoka Ivanića. Društvo je osnovano 15. kolovoza 1946. godine. Članstvo Društva čini pretežno domicilno stanovništvo s područja Kloštar Ivanića i okolnih sela.
Sjedište Društva je u Čemernici Lonjskoj, gdje su na zemljištu bivše lugarnice članovi "Srndaća" svojim nesebičnim radom i zalaganjem sagradili prekrasni lovački dom, koji je veličine 14x14 metara. Dom se sastoji od velike sale 9x9 metara, kuhinje, šanka, tavanskih prostorija te dva sanitarna čvora. Uz dom nalazi se i bunar. Okoliš doma uređen je i zasađen sadnicama jasena, hrasta i bora.
Društvo kroz godine broji od 50 do 60 članova raznih profila zanimanja, kao što su radnici, individualni poljoprivrednici te obrtnici. Trenutno Društvo broji 54 člana, od toga je 51 lovac te tri lovna pripravnika.
U početku agresije na Republiku Hrvatsku članovi Lovačkog društva
prvi su stali u obranu suvereniteta naše domovine, a tijekom
Domovinskog rata u počasno članstvo primljeno je 350 lovaca iz
hrvatskog Podunavlja.
Društvo razvija suradnju sa susjednim društvima te s lovcima iz hrvatskog Zagorja (LD "Srndać" iz Huma na Sutli).
U zakup lovišta LD "Srndać" ušlo je 1996. na deset godina.
Lovište je nizinskog tipa, površine 5390 ha, od čega 1950 ha je državno vlasništvo, a 3440 hektara je privatno vlasništvo. Na šume otpada 1350ha, a na poljoprivredno zemljište 4040 hektara površine. Lovište se prostire sjeverno od Ivanić Grada, a omeđeno je na istoku rijekom Glogovnicom, sjevernom stranom spojnim kanalom Zelina-Lonja-Glogovnica, te zapadnom stranom "rijekom" Lonjom.
U lovištu prirodno obitavaju ili se uzgajaju sljedeće vrste divljači: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec, fazan, divlja patka i prepelica.
U Društvu se vodi stalna briga o unapređivanju zaštite i uzgoja divljači, te na očuvanju prirode i prirodnih resursa kojima ovaj lijepi kraj obiluje. U tu svrhu vrijedni članovi Društva sagradili su diljem lovišta velik broj lovno-tehničkih objekata kao što su hranilišta za visoku i nisku divljač, solista, samostojeće natkrivene čeke, te volijere za prihvat fazanskih pilića kapaciteta 350 komada.
Lovačko društvo "Srndać" je društvo koje vrlo rado prima i ugošćuje lovce iz cijele Hrvatske i inozemstva s dobrodošlicom koja je primjerena ovom lijepom kraju.
ODLUKA O USTANOVLJENJU ZA ZAJEDNIČKO OTVORENO LOVIŠTE BROJ: I/168 – “KLOŠTAR IVANIĆ” NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE.
Opis granice lovišta:
Početna točka na mostu preko Lonje u Ivanić Grad, nastavlja Lonjom uzvodno do kote 104,1skreće na istok do kote 102,9 tzv. “Tromeđa”. Skrećena sjever do južne stope nasipa uz kanal Zelina-Lonja-Glogovnica. Nasipom (spojni kanal) na istokdo Glogovnice. Glogovnicom nizvodno do mosta nacesti Mostari-Bešlinec. Tom cestom ide na jugo-zapad, te između Bešlinca i Predavca skreće na jug cestomprema Markušića Brdu. Dalje do Sobočana gdje skreće na jugozapad i kod spomenika izlazi na cestu Caginec-Kloštar Ivanić. Tom cestom ide do Kloštar Ivanića gdje skreće na cestu za Ivanić Grad. Tom cestom do početnetočke u Savskoj ulici u I.Gradu.
- Mjesta obilježbe granice: Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarskeosnove.
- Reljefni karakter i zemljopisni položaj: Lovišteje nizinskog tipa, prostire se sjeverno od Ivanić Grada između rijeke Lonje i kanala Glogovnica.
Nadmorske visine kreću se od 101 m do 134 m, u njemu se nalazijedan zatvoreni kompleks šume, uz puno obradivih poljoprivrednih površina. Inklonacije nema, kroz lovište protječe rijeka Lonja te nekoliko kanala: Preponski, Čemernički, Vučec u kojima ima vode tijekom cijele godine.
Površina lovišta:
Ukupna površina lovišta iznosi 5 981 ha
nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te
Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površinautvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove te će biti iskazan u obrascu LGO-1.
Lovište se ne može ustanoviti na:
zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.
U lovištu od prirode obitavaju
a) glavne vrste divljači
- - jelen obični
- - srneća divljač
- - divlja svinja
- - zec
- - fazan
- - divlja patka
b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze
preko lovišta.
c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o lovstvu.
U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom
(proljetnom) fondu:
- - jelen obični 6 grla
- - divlja svinja 20 grla
- - srna obična 49 grla
- - zec obični 47 grla
- - fazan – gnjetlovi 114 kljunova
- - divlja patka 20 kljunova
Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom
osnovom.
Mjere za sprječavanje šteta od divljači:
donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama i sl.); nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana (mehaničkih ili kemijskih repelenata); pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu; održavanje brojnog stanja divljači u granicama dozvoljenog kapaciteta divljači propisanog lovnogospodarskom osnovom, provođenje mjera prehrane i prihrane, očuvanje i poboljšanje staništa propisanih lovnogospodarskom osnovom te ostale uobičajene mjere zaštite značajne za ovo područje i vrste divljači koje obitavaju u lovištu.
Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode
izdaje mjere i uvjete zaštite prirode na zahtjev lovoovlaštenika, a isti se moraju ugraditi u lovnogospodarsku osnovu.
Lovnogospodarske osnove za lovišta
koja su ustanovljena u zaštićenim područjima lovoovlaštenik donosi na odobrenje uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.
