Kuhada

Kuhada

lovačka udruga galeb našice

Lovačka udruga "Galeb"  Našice djeluje na području Osječko-Baranjske županije. Ima trenutno zakupljeno jedno lovište. Lovište "RIBNJAK".

Lovište je smješteno jo u istočnom dijelu Republike Hrvatske i u zapadnom dijelu Osječko-Baranjske županije. Teritorijalno je na području općina Našice i Đurđenovac. Smješteno je sjeveroistočno od grada Našica. Lovište pripada panonskom tipu lovišta.

Posjetite njihovu web stranicu i saznajte više o LU GALEB Našice!

STATUT  HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA

Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o udrugama ("Narodne novine", broj 88/01 i 11/02 ), Skupština Hrvatskog kinološkog saveza na svojoj sjednici održanoj dana 09.travnja 2006.g. donijela je

STATUT HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Hrvatski kinološki savez ( u daljnjem tekstu HKS ) je središnja kinološka udruga u koju se zbog značenja kinologije u Hrvatskoj, njene promidžbe, a poglavito uzgajanja, školovanja, ocjenjivanja i zaštite čistokrvnih pasa te osposobljavanja stručnog kinološkog kadra, učlanjuju kinološke udruge, koje djeluju na području za koje su registrirane pri nadležnom tijelu, kao i druge udruge s istim interesima i zadaćama.

HKS predstavlja kinologiju Hrvatske u svijetu i u nas.

Članak 2.

HKS djeluje na razvoj kinologije na cijelom području Republike Hrvatske, u skladu s Zakonom, moralom i kinološkom etikom.

Članak 3.

HKS je udruga s pravima i obvezama koje za nju proizlaze iz Zakona, ovoga Statuta i općih akata, a koje je stekao upisom u Registar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.

HKS je pravna osoba.

II NAZIV I SJEDIŠTE

Članak 4.

Naziv Saveza je: Hrvatski kinološki savez.
Sjedište Saveza je u Zagrebu, u ulici Ilica 61 (dvorište).
Skraćeni naziv Saveza je HKS.

HKS zastupaju njegov predsjednik i tajnik.

Članak 5.

HKS ima amblem.
Amblem HKS-a je okrugao. U sredini su glave pasa: posavskog goniča i hrvatskog ovčara, a rubom kruga ispisan je tekst: Hrvatski kinološki savez Zagreb.
HKS ima zastavu.

Zastava HKS-a je dimenzije 2 x 1 metar plave boje na kojoj su u sredini krugom oivičene glave pasa: posavskog goniča i hrvatskog ovčara, a rubom kruga ispisan je tekst: Hrvatski kinološki savez Zagreb.

 

Članak 6.

Pečat HKS-a je okrugao. U sredini su glave pasa: posavskog goniča i hrvatskog ovčara, a rubom kruga ispisan je tekst: Hrvatski kinološki savez Zagreb.

Članak 7.

HKS je član Međunarodne kinološke federacije (FCI).
Radi unapređenja kinologije HKS se može učlaniti u druge srodne udruge u zemlji i inozemstvu.


Članak 8.

Za sve kinološke manifestacije: smotre, ispite, izložbe i utakmice, bilo da su međunarodnog, državnog ili lokalnog značenja , a održavaju se na području Republike Hrvatske nadležan je HKS, koji odlučuje o davanju suglasnosti.

Vodećim udrugama, koje ne mogu organizirati određene kinološke priredbe na svojem području, FCI dopušta da ih one same ili uz pomoć udruge koje su član organiziraju na području druge zemlje, ukoliko prethodno pribave suglasnost vodeće udruge te zemlje.
Za republiku Hrvatsku to je HKS.
HKS može dati pristanak pod uvjetima koje smatra potrebnim. Pristanak treba proslijediti FCI-u.

Na priredbama HKS-a i u uzgoju mogu sudjelovati članovi udruga članica ukoliko su podmirili članarinu HKS-a.


Članak 9.

Sve izborne funkcije u HKS-u su dobrovoljne i počasne.


III. CILJEVI I DJELATNOSTI

Članak 10.


Osnovni cilj HKS-a je unapređenje kinologije u Republici Hrvatskoj.
U svezi s time HKS podstiče i koordinira aktivnost svojih članica u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i djelatnosti.

Članak 11.

Djelatnosti HKS-a su:
- usmjerava kinološki rad i vodi kinološku politiku u Republici Hrvatskoj, koordinira djelovanje između svojih članica
- predlaže donošenje propisa koji se odnose na kinološku djelatnost, te preko članica koordinira i usklađuje prijedloge za donošenje propisa jedinice lokalne uprave i samouprave koji se odnose na kinološku djelatnost i pitanja iz kinologije;
- surađuje s Hrvatskim lovačkim savezom;
- sa nadležnim državnim tijelima i službama radi na unapređenju uporabe pasa u skladu sa potrebama tih tijela;
- daje opće i stručne smjernice za razvitak kinologije u Republici Hrvatskoj i brine se za njihovu primjenu;
- radi na unapređenju kinološke kulture, morala i etike;
- predlaže FCI-u donošenje novih, te izmjene postojećih standarda autohtonih pasmina pasa;
- podstiče organiziranje i daje prijedloge za odobrenje međunarodnih priredbi, vodeći posebno računa o svrsishodnosti, ekonomičnosti, racionalnosti, postavljenim kriterijima i terminima; podstiče i odobrava državne i lokalne priredbe;
- radi na unapređivanju autohtonih pasmina pasa;
- radi na osposobljavanju i stručnom usavršavanju kinoloških kadrova;
- posebnu brigu vodi o uzgajateljima pasa kao osnovnim nositeljima razvoja kinologije;
- vodi evidenciju o svim ocjenjenim čistokrvnim psima u Republici Hrvatskoj;
- izdaje rodovnice pasa ;
- podstiče, koordinira, pomaže i financira znanstvenu i stručnu djelatnost iz oblasti kinologije;
- vodi Rodovnu knjigu za Republiku Hrvatsku i o stanju izvještava FCI;
- vodi sve evidencije propisane Pravilnikom HKS o stručnom radu;
- izdaje kinološki časopis, knjige, standarde, pravilnike i drugo, te prikuplja materijal za kinoteku i fototeku HKS-a;
- ustanovljuje i dodjeljuje priznanja HKS -a za rad na unapređenju kinologije;

- propagira kinologiju preko tiska i na druge načine, s naglaskom na autohtone pasmine pasa;
- sudjeluje u radu skupštine FCI-a i drugih organa FCI-a preko svojih delegata;
- organizira kinološke priredbe;
- organizira provođenje ispita rada za lovne, sportske, službene, spasilačke pse i agility;
- organizira i provodi stručne ispite za svoje kadrove;
- obavlja i druge zadatke od interesa za unapređenje kinologije koji su utvrđeni ovim Statutom.

Članak 12.

HKS ostvaruje svoje djelatnosti u skladu s planom i programom rada.
Plan i program donosi se godišnje, a može i za duže vremensko razdoblje. Plan i program rada su osnova za izradu i donošenje financijskog plana.

Članak 13.

U ostvarivanju svojih zadataka HKS može sklapati pravne poslove sa fizičkim i pravnim osobama zainteresiranim za unapređenje kinologije.


IV. ČLANICE SAVEZA, PRAVA I OBVEZE


Članak 14.

Članice HKS-a mogu biti kinološke udruge koje djeluju na području za koje su registrirane pri nadležnom tijelu državne uprave.
Članicama HKS -a mogu postati i druge pravne osobe kod kojih postoji interes za ostvarivanje ciljeva utvrđenih ovim Statutom.

Članak 15.

Prava članica jesu:

- da pokreću pitanja koja su važna za izvršavanje zadataka HKS -a, te sudjeluju u raspravljanju i donošenju odluka putem svojih zastupnika;
- da samostalno odlučuju o udruživanju u HKS, odnosno o istupanju iz članstva HKS -a;
- da tijelima HKS -a podnose prijedloge za odlučivanje o pojedinim pitanjima iz njihovog djelokruga rada s pravom da budu upoznati s donesenim odlukama;
- da koriste usluge HKS -a u skladu sa Statutom i općim aktima;
- da pokreću i predlažu rješavanje problema HKS -a;
- da biraju zastupnike u tijela HKS -a;
- da sudjeluje u radu Skupštine HKS -a preko svojih zastupnika;
- da sudjeluje u utvrđivanju sredstava za rad HKS -a.


Članak 16.

Obveze članica su:

- da dosljedno sprovode politiku, odluke, stavove, zaključke HKS -a usmjerene na unapređivanje kinologije, kinoloških organizacija;
- da utvrđuju i provode oblike i sadržaje rada svoje organizacije na području svog djelovanja;
- da mogu primati u svoje članstvo građane s područja djelovanja organizacije, ali i druge zainteresirane kinologe, kinološke suce, uzgajivače koji to žele i iz drugih područja, ako je u interesu unapređivanja kinologije;
- da se zalažu za provedbu plana i programa HKS -a;
- da podstiču unapređenje uzgoja autohtonih pasmina pasa;
- da redovno podmiruje financijske obveze prema HKS-u ( plaćanje članarine za svoje članove i druge pristojbe utvrđene odlukama Izvršnog odbora HKS-a ); .
- da pomažu sve akcije razvijanja kinologije u Republici Hrvatskoj;
- da provode sve propise i odluke koje se odnose na rad u kinologiji;
- da provode uzgojnu politiku i održavaju kinološke priredbe HKS-a na području djelovanja za koje ih je ovlastio HKS, a koje ne može biti šire od onog odobrenog u rješenju izdanog od nadležnog upravnog tijela;
- da redovno dostavljaju izvješća sa održanih godišnjih skupština, a najkasnije u roku l5 dana od dana održavanja; (godišnje skupštine članica moraju biti održane najkasnije do 15.03. tekuće godine);
- da provodi statut HKS-a i izvršava prijedloge stegovnog tužitelja HKS-a ukoliko pojedini član članice svojim ponašanjem šteti ugledu HKS-a.

Članak 17.

Članice HKS-a rješavaju sva međusobna pitanja sporazumno. Ako nije moguće spor riješiti sporazumno, o njemu odlučuje arbitraža HKS-a.

Članove arbitraže imenuje Izvršni odbor. Njihov broj je neparan.

Članstvo u HKS-a prestaje:
- pismenom izjavom o istupanju iz članstva;
- isključenjem iz članstva;
- prestankom djelovanja HKS-a.


V. STEGOVNA ODGOVORNOST ČLANICA

Članak 18.

Članice HKS-a i njezini članovi odgovaraju za povrede Statuta i drugih općih akata i odluka HKS-a i njegovih tijela, povrede prava drugih članova u HKS-u i ako narušavaju ugled HKS-a.

Ako članica HKS-a svojom krivnjom ili u nepažnji prouzroči HKS-u ili trećoj osobi štetu, dužna ju je nadoknaditi.

Članak 19.

Članica HKS-a i njezin član može biti isključena iz HKS-a, ako povredi odredbe Statuta ili ugrozi interese HKS-a ili prouzroči veću štetu HKS-u ili njegovoj članici.

Odluku o stegovnoj odgovornosti, naknadi štete i isključenju članice ili njezinog člana donosi Stegovni sud HKS-a.

Na odluke Stegovnog suda članica ili njezin član ima pravo žalbe u roku petnaest dana od dana primitka odluke Izvršnom odboru HKS-a kao drugostupanjskom tijelu. Protiv odluke Izvršnog odbora HKS-a o isključenju iz članstva HKS-a članica ili njezin član ima pravo žalbe Skupštini HKS-a u roku petnaest dana od dana primitka odluke. Žalba se podnosi Skupštini HKS-a putem Izvršnog odbora HKS-a.


VI. POSEBNE ODREDBE O PASMINSKIM KLUBOVIMA KAO UDRUGAMA
- ČLANICAMA HKS-A

Članak 20.


Pasminski klub je takva kinološka udruga koja je osnovana s ciljem unapređenja cjelovite (FCI) skupine pasa ili pojedine pasmine unutar (FCI) skupine.

Članak 21.

Pasminskim klubom za unapređenje pojedine pasmine autohtonih pasa kao članicom HKS-a, može postati ona kinološka udruga koja udovoljava osnovnim uvjetima za stjecanje takvog statusa, a koji su sadržani u sljedećem:
- da je regija u kojoj je takva udruga osnovana opće poznata i priznata kinološka sredina određene pasmine autohtonih pasa,
- da brojnost i kvaliteta pasa ukazuju na izvjesnost da će se takav trend zadržati i ubuduće,
- da u udruzi postoji stručni kinološki kadar neophodno potreban za unapređenje pasmine.
O prijemu takve udruge za članicu HKS odluku donosi Izvršni odbor HKS po prethodno izvršenom utvrđivanju navedenih uvjeta.

Članak 22.

Pasminskim klubom za unapređenje pojedine (FCI) skupine pasa ili pojedine pasmine pasa unutar (FCI) skupine, izuzev autohtonih, kao članicom HKS-a, može postati ona kinološka udruga koja raspolaže stručnim kinološkim kadrom za unapređenje pasmine pasa za koju je osnovana te da brojnost i kvaliteta te pasmine pasa u sredini budućeg djelovanja udruge opravdavaju njeno postojanje.
Odluka o prijemu takve udruge za članicu HKS donosi se na način i po postupku propisanom u stavku 2 prethodnog članka.

Članak 23.


Uzgajivači pasa - članovi pasminskih klubova ostvaruju pravo uzgoja na području djelovanja kluba za određenu pasminu.


VII. ORGANIZACIJA I TIJELA HKS-A


Članak 24.

Najviše tijelo upravljanja HKS-a je Skupština HKS-a.
Izvršni odbor HKS-a je tijelo Skupštine HKS-a koje vodi sve poslove između dvije skupštine u skladu sa Statutom, općim aktima i odlukama Skupštine.
Skupština može, na prijedlog predsjednika HKS-a ili Nadzornog odbora odlučiti da se pojedina pitanja prenesu u nadležnost Izvršnog odbora za određeno razdoblje osim donošenja Statuta i njegovih izmjena i dopuna.
Nadzor nad radom, zaštitom zakonitosti poslovanja i obvezama HKS-a obavlja Nadzorni odbor.
Stegovni sud je tijelo Skupštine koje vodi postupke i izriče mjere radi povreda dužnosti i obveza kinoloških sudaca i članica HKS-a i njezinih članova.


Članak 25.

Skupština HKS-a i Izvršni odbor HKS-a donose odluke, pravilnike i druge opće akte.

Članak 26.

Odluke, pravilnici i drugi opći akti HKS-a kao i zaključci obvezni su za sve članice kao i njihove članove.

Članak 27.

Skupština HKS-a i Izvršni odbor mogu donašati preporuke za rad svojih članica.

Članica HKS-a kojoj je preporuka upućena dužna je u roku od 30 dana od dostave preporuke, raspraviti pitanja sadržana u istoj te o poduzetim mjerama povodom preporuke obavijestiti tijela HKS-a koji je preporuku uputio.
Ako članica kojoj je preporuka upućena ne usvoji preporuku, Izvršni odbor HKS-a može predložiti da se sazove Skupština članice, radi ponovne rasprave o pitanjima sadržanim u preporuci.

Članak 28.

Pri donošenju Statuta Izvršni odbor HKS-a dužan je organizirati raspravu o tekstu nacrta Statuta. Svoje primjedbe na tekst nacrta Statuta članice mogu dati u roku od 15 dana od dana prijema nacrta Statuta.

Ukoliko pojedini prijedlozi ili primjedbe članica ne budu prihvaćeni Izvršni odbor HKS-a dužan je dati svoje obrazloženje.

Članak 29.

Sve izborne funkcije u HKS-u su dobrovoljne i obavljaju se volonterski.


VIII. SKUPŠTINA

Članak 30.

Skupština HKS-a (u daljnjem tekstu: Skupština) je najviše tijelo HKS-a.

Članak 31.


Skupštinu čine zastupnici članica HKS-a i predstavnik pravne osobe koja je članica HKS-a, a kojeg imenuje osoba ovlaštena za zastupanje te pravne osobe.
Svaka članica HKS-a izabire u Skupštinu HKS-a po jednog zastupnika.
Mandat zastupnika traje četiri godine.
Članica HKS-a može opozvati svoga zastupnika i prije roka na koji je izabran.
Izabranom zastupniku članica izdaje punomoć ovjerenu potpisom predsjednika i pečatom.


Članak 32.


Skupština se saziva jedanput godišnje - (redovna skupština) i to najkasnije do 15. 4. (travnja) tekuće godine, a kao izvanredna prema potrebi.
Izborna skupština saziva se svake četvrte godine i na njoj se vrši verifikacija mandata zastupnika, izbor predsjednika i tijela HKS-a.
Sjednice Skupštine su javne.
Javnost rada osigurava se na način da Skupštini prisustvuju zastupnici, pozvani gosti i akreditirani novinari.


Članak 33.

Zadaci Skupštine su:

- donosi, mijenja i dopunjuje Statut HKS-a kao i opće akte HKS-a;
- utvrđuje politiku HKS-a koja se odnosi na ciljeve i zadatke HKS-a, a posebno na razvoj i unapređenje kinologije te donosi osnovne smjernice i zadatke za izvršenje te politike;
- donosi plan i program rada HKS-a;
- donosi poslovnik o radu Skupštine;
- raspravlja i odlučuje o inicijativama i prijedlozima zastupnika;
- odlučuje o udruživanju,
- donosi odluke o upravljanju imovinom HKS-om;
- donosi odluku o prestanku rada HKS-a;
- odlučuje o zaduživanju HKS-a, daje ovlaštenja Izvršnom odboru o granicama do kojih se može zadužiti između dva zasjedanja Skupštine;
- razmatra i usvaja izještaje tijela HKS-a;
- donosi godišnji financijski plan i usvaja završni račun za proteklu godinu;
- donosi godišnje, srednjoročne i dugoročne planove;
- bira i opoziva mandatara tj. predsjednika HKS-a, članove Izvršnog i Nadzornog odbora i Stegovnog suda;
- odlučuje o razrješnici Izvršnog odbora i drugih skupštinskih tijela;
- odlučuje o predstavkama upućenim Skupštini i o žalbama protiv akata Izvršnog odbora;
- kao trećestupanjsko tijelo odlučuje o žalbama na odluku Izvršnog odbora HKS-a kojom je potvrđena odluka Stegovnog suda o isključenju iz HKS-a;
- obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima HKS-a.
Skupština je nadležna razmatrati i druga pitanja važna za ostvarivanje ciljeva i zadataka HKS-a odnosno donositi smjernice za njihovo rješavanje.

Članak 34.


Izabrani mandatar za sastav Izvršnog odbora HKS-a ujedno je i predsjednik HKS-a.
Predsjednik HKS-a ujedno je i predsjednik Izvršnog odobra.

Članak 35.

Sjednicu Skupštine saziva predsjednik pisanim putem.
Izvršni odbor saziva izvanrednu sjednicu Skupštine na svoju inicijativu ili ako to zatraži najmanje jedna trećina članica ili Nadzorni odbor.
Izvanredna sjednica Skupštine mora se održati u roku od 30 dana od dana postavljanja zahtjeva. Ako Izvršni odbor ne sazove izvanrednu Skupštinu sazvat će predlagači iz stavka 2. ovoga članka.
Prijedlog dnevnog reda i materijala uz dnevni red podnosi inicijator sazivanja izvanredne skupštine.

Članak 36.

Rad i djelovanje Skupštine uređeno je Poslovnikom o radu Skupštine.

Članak 37.

Skupština može pravovaljano odlučivati ako je sjednici prisutna natpolovićna većina zastupnika od ukupnog broja članica HKS-a.
Skupština će se ponovno sazvati nakon mjesec dana ukoliko kod prvog sazivao nije bila postignuta natpolovična većina zastupnika članica HKS-a.
Ako se ni u drugom sazivu ne postigne natpolovičan broj zastupnika članica HKS-a, Skupština će valjano odlučivati ako je nazočno najmanje deset zastupnika članica Skupštine, a odluke se donose 2/3 većinom glasova.


Članak 38.

Skupština donosi punovažne odluke većinom glasova nazočnih zastupnika , a 2/3 većinom nazočnih donosi Statut, njegove izmjene i dopune te odluku o prestanku HKS-a.
Glasovanje na Skupštini obavlja se javno, osim kad Skupština odluči da se o određenom pitanju glasuje tajno. Materijali za Skupštinu dostavljaju se najmanje l5 dana prije njenoga održavanja.
O radu Skupštine vodi se zapisnik.


IX. IZVRŠNI ODBOR HKS-a

Članak 39.


Izvršni odbor je izvršno tijelo HKS-a i najviše tijelo upravljanja između dvije sjednice Skupštine.
U funkciji rukovođenja radom HKS-a Izvršni odbor izvršava odluke i zaključke Skupštine, vodi poslovanje HKS-a te obavlja i druge poslove određene Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima HKS-a.
Izvršni odbor se sastoji od devet članova.
Članove Izvršnog odbora na prijedlog predsjednika HKS-a bira Skupština HKS-a.
Mandat članova Izvršnog odbora traje četiri godine.


Članak 40.


Zadaci Izvršnog odbora su:
- da provodi odluke, zaključke i preporuke Skupštine;
- da provodi i brine se o provedbi akata HKS-a i FCI-a;
- donosi Poslovnik o radu Izvršnog odbora;
- donosi Pravilnik o stručnom radu HKS-a;
- donosi Pravilnik o uzgoju čistokrvnih pasa (s prilozima);
- donosi Pravilnike o radu odbora i povjerenstava;
- utvrđuje prijedlog Statuta, njegovih izmjena, dopuna i drugih općih akata koje donosi Skupština;
- utvrđuje prijedlog plana i programa rada HKS-a;
- izvršava programe rada koje utvrdi Skupština;
- utvrđuje visinu članarine i doprinosa članica HKS-a i predlaže godišnji financijski plan;
- zaključuje ugovore i daje garancije u granicama koje odobri Skupština;
- predlaže Skupštini godišnje, srednjoročne i dugoročne planove razvoja;
- podnosi Skupštini izvještaje o svom radu;
- provodi financijski plan, raspravlja o završnom računu HKS-a i predlaže ga Skupštini na usvajanje;
- raspravlja o izvještajima pojedinih članica, stručnih odbora i drugih komisija koje imenuje;
- prati i usmjerava rad drugih tijela i daje prijedloge za unapređenje njihova rada;
- bira i opoziva delegate u organe FCI-a;
- donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti članova HKS-a;
- odlučuje o molbama za prijem članica u HKS na temelju utvrđenih kriterija;
- upravlja imovinom HKS-a kao dobar gospodar;
- odlučuje o kupovanju i prodaji, odnosno opterećivanju i zaduživanju i drugim garancijama u granicama ovlaštenja koja dobije od Skupštine;
- upoznaje javnost preko sredstava javnog priopćavanja o razvoju kinologije i o radu kinoloških organizacija;
- organizira, pruža pomoć i odlučuje o kinološkim manifestacijama;
- dodjeljuje priznanja i odlikovanja za postignute uspjehe i rad na polju kinologije;
- daje inicijative i uskađuje rad pri stručnoj izobrazbi uzgajatelja, članova članica;
- imenuje stručna povjerenstva i radne skupine;
- koordinira rad stručnih odbora i drugih komisija, koje imenuje;
- imenuje voditelje Hrvatske rodovne knjige;
- usvaja programsku koncepciju i sadržajnu orijentaciju časopisa "Moj pas"
- odlučuje o učlanjenju u druge udruge i organizacije;
- odlučuje o izdavačkoj djelatnosti;
- imenuje glavnog i odgovornog urednika službenog glasnika "Moj pas";
- daje suglasnost za člana stručnog odbora FCI-a i drugih delegata;
- određuje izvršitelje financijskog plana;
- kao drugostupanjsko tijelo rješava žalbe na odluke Stegovnog suda;
- rješava prigovore zaposlenika HKS-a iz radnog odnosa;
- vodi brigu o vođenju opće kinološke evidencije;
- vodi sve evidencije propisane Pravilnikom o stručnom radu HKS;
- Organizira rad Stručne službe HKS-a i donosi sve normativne akte vezane za rad djelatnika stručne službe (Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnik o radu, Pravilnik o stegovnoj odgovornosti i dr.)
- saziva izvanredne sjednice Skupštine, priprema materijal i utvrđuje prijedlog dnevnog reda za sjednice Skupštine;
- na prijedlog predsjednika HKS-a bira dopredsjednika HKS-a;
- određuje koji se dokumenti i podaci smatraju poslovnom tajnom;
- rješava i sve druge poslove vezano za zadatke HKS-a navedene u članku ll. Statuta;
- donosi sve druge opće akte koji ovim Statutom nisu stavljeni u nadležnost Skupštine;
- Izvršni odbor odlučuje koje će zadaće i prava prenijeti na odbore i povjerenstva, a što se regulira pravilnicima o radu tih odbora, odnosno povjerenstava.

Članak 41.


Izvršni odbor radi i odlučuje na sjednicama.
Sjednice Izvršnog odbora se održavaju prema potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca. Sjednice Izvršnog odbora saziva predsjednik HKS-a u skladu sa općim aktima HKS-a.
Izvršni odbor može punovažno odlučivati ako je sjednici nazočna većina od ukupnog broja članova Izvršnog odbora.
Odluka je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja članova Odbora.


X. PREDSJEDNIK HKS-a

Članak 42.


Predsjednik zastupa i predstavlja HKS.
Predsjednika HKS-a bira Skupština za razdoblje od četiri godine.
Ista osoba može biti ponovno izabrana za predsjednika.
Predsjednik HKS-a je po svojoj funkciji predsjednik Izvršnog odbora HKS-a.

 

Članak 43.

Predsjednik HKS-a se brine da rad HKS-a i njegovih tijela bude usklađen sa Zakonom, ovim Statutom i drugim aktima HKS-a.

Članak 44.

Predsjednik je materijalno-financijski naredbodavac i odgovoran je za materijalno-financijsko poslovanje HKS-a.

Članak 45.

Članovi Izvršnog odbora za svoj rad odgovorni su Predsjedniku, a preko njega Skupštini HKS-a.
Pravo je Predsjednika da može, uz suglasnost većine članova Izvršnog odbora zamijeniti do jedne trećine članova Izvršnog odbora, koji se dovoljno ne angažiraju u radu i koče realizaciju programa HKS-a.
Ovaj postupak Predsjednika potvrđuje prva naredna godišnja Skupština HKS-a, a mandat novih članova traje do isteka mandata tog sastava Izvršnog odbora.

Članak 46.

Predsjednik može ovlastiti osobu koja će po određenim poslovima zastupati HKS-a.
Predsjednik na odluke Izvršnog odbora koje su protivne Statutu ima pravo veta uz dužno obrazloženje. Konačnu prosudbu o opravdanosti veta daje Skupština.
Predsjednik HKS-a za svoj rad odgovara Skupštini.


XI. DJELATNOST HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA VEZANA UZ RAD
POVJERENSTAVA I RADNIH TIJELA

Članak 47.


Radi razmatranja i obavljanja određenih stručnih poslova, donošenja zaključaka i odluka, te davanja stručnog mišljenja Izvršni odbor imenuje stručna povjerenstva, i to:
- stalna
- povremena ( koja se osnivaju prema potrebi )
Stalna povjerenstva jesu:
1. Povjerenstvo za kadrove i priredbe
2. Povjerenstvo voditelja rodovnih knjiga
3. Povjerenstvo za uzgoj i rad lovnih pasa
4. Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa
5. Povjerenstvo za rad sportskih pasmina pasa
6. Povjerenstvo za agility
7. Povjerenstvo za spasilačke pse
8. Povjerenstvo za odlikovanja
9. Povjerenstvo za autohtone pasmine
10. Povjerenstvo za znanstveni rad

Svako od povjerenstava može, prema potrebi, osnivati odgovarajuća radna tijela.
Sastav, ovlasti i način rada povjerenstava uređuju se posebnim općim aktima ( pravilnicima ).

Članak 48

Unutar HKS-a članovi HKS-a mogu se interno organizirati prema užem području djelatnosti, i to :
Zbor uzgajivača i Zbor kinoloških sudaca.
Način rada tih organizacijskih oblika se utvrđuje općim aktom koji donosi Izvršni odbor.

XII. NADZORNI ODBOR

Članak 49.


Nadzorni odbor je tijelo Skupštine HKS-a koje kontrolira zakonitost rada i financijskog poslovanja HKS-a.

Nadzorni odbor ima tri člana. Članove Nadzornog odbora bira Skupština HKS-a. Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine.

Nadzorni odbor ima predsjednika kojeg biraju između sebe članovi odbora na konstituirajućoj sjednici.

Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi drugih tijela HKS-a, osim Skupštine.

Predsjednik Nadzornog odbora saziva sjednicu odbora i rukovodi njezinim radom.

Članak 50.

Nadzorni odbor razmatra i kontrolira;
- primjenu zakona i ovog Statuta te drugih općih akata;
- izvršavanje prava i obveza svih tijela i članica HKS-a;
- materijalno i financijsko poslovanje.

Članak 51.

Pravo i obveza je Nadzornog odbora da o uočenim pojavama i svojim stavovima izvještava tijela HKS-a, Izvršni odbor i Skupštinu te predlaže poduzimanje odgovarajućih mjera.
Nadzorni odbor surađuje s financijskim inspekcijama i drugim tijelima, sastavlja svoje analize i mišljenja te predlaže poduzimanje određenih radnji i mjera.
O svim nalazima Nadzorni odbor podnosi pisano izvješće Izvršnom odboru i Skupštini HKS-a.
Nadzorni odbor ima pravo sazvati Izvanrednu skupštinu u slučaju kad utvrdi da se sredstva i druga imovina HKS-a ne koriste u skladu s planom i programom rada te zadacima HKS-a, a Izvršni odbor na upozorenje Nadzornog odbora nije poduzeo mjere u skladu sa Statutom.

Članak 52.

Nadzorni odbor ima pravo zatražiti na uvid dokumentaciju i druge podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja.

Članak 53.


O sjednicama Nadzornog odbora vodi se zapisnik.
Svaki član Nadzornog odbora ima pravo zahtjevati da se u zapisnik unese njegovo izdvojeno mišljenje.
Zapisnik sa sjednice potpisuje predsjednik i članovi Nadzornog odbora.


XIII. STEGOVNI TUŽITELJ

Članak 54.


Stegovni tužitelj HKS-a prima zahtjeve za pokretanje Stegovnih postupaka.
Stegovni tužitelj može od tijela HKS-a, članica HKS-a, a po potrebi i drugih fizičkih i pravnih osoba, zatražiti podatke potrebne radi podnošenja stegovne optužnice.
Stegovni tužitelj može od Stegovnog suda zatražiti provođenje prethodnog postupka radi prikupljanja dokaza potrebnih za vođenje stegovnog postupka.
Nakon prikupljanja dokaza u smislu stavaka 2. i 3. ovoga članka stegovni tužitelj donosi odluku ili da stegovnu prijavu odbije kao neutemeljenu ili da podnese stegovnu optužnicu Stegovnom sudu.
Stegovnog tužitelja imenuje Izvršni odbor na vrijeme od dvije godine.


XIV. STEGOVNI SUD

Članak 55.


Stegovni sud izborni je sud HKS-a koji vodi stegovni postupak i izriče kazne zbog povreda članskih obveza i dužnosti.
Stegovni sud ima tri člana i tri zamjenika koje bira Skupština HKS-a. Mandat članova Stegovnog suda traje četirigodine.
Stegovni sud ima predsjednika kojeg biraju između sebe članovi suda na konstituirajućoj sjednici.
O svom radu Stegovni sud izvješćuje Skupštinu kojoj je odgovoran za svoj rad.
Sjednice Stegovnog suda održavaju se po potrebi.
Na sjednici se pravovaljano odlučuje ako je na njoj nazočan ukupan broj članova, a odluke se donose većinom glasova.
Na sjednici se glasuje javno, ako se drugačije ne odluči.
O radu sjednice Stegovnog suda vodi se zapisnik.

Članak 56.

Stegovni sud u svom radu postupa po Pravilniku o stegovnoj odgovornosti HKS-a.


XV. PRIZNANJA I ODLIKOVANJA HKS-A

Članak 57.


HKS ustanovljuje priznanja i odlikovanja koja se dodjeljuju za zasluge na području kinologije.
Način ustanovljavanja i predlaganja te dodjele priznanja i odlikovanja propisuje se Pravilnikom o dodjeli priznanja i odlikovanja HKS-a.


XVI. OPOZIV I ODGOVORNOSTI TIJELA HKS-A

Članak 58.


Zastupnici u Skupštini HKS-a odgovorni su za svoj rad i djelovanje Skupštini i članicama koje su ih izabrale u Skupštinu.
Predsjednik HKS-a, članovi Izvršnog odbora i Stegovni sud odgovorni su za svoj rad pojedinačno kao i za rad Izvršnog odbora i Stegovnog suda Skupštini HKS-a.
Članovi Izvršnog odbora odgovorni su za svoj rad predsjedniku HKS-a.

Članak 59.

Zastupnik u Skupštini može biti opozvan od svoje udruge koja ga je izabrala u Skupštinu.
U slučaju kada zastupnik u Skupštini ne obavlja svoje zastupničke dužnosti u skladu s interesima HKS-a ili članice ili ih uopće ne obavlja, Skupština može predložiti članici HKS-a čiji je on zastupnik da ga opozove.
Opoziv zastupnika u Skupštini obavlja se po postupku i na način na koji je isti bio izabran.

Članak 60.

Skupština može i prije isteka vremena na koje su izabrani izmijeniti tijela HKS-a u cjelini ili samo pojedine članove tih tijela, kao i predsjednika HKS-a, ako prekorače data im ovlaštenja ili ne izvršavaju savjesno povjerene im dužnosti.

Prijedlog Skupštini za opoziv svih članova Izvršnog odbora ili pojedinačnih članova može podnijeti Nadzorni odbor ili 1/3 članica HKS-a, a za pojedinog člana i Izvršni odbor.

Prijedlog Skupštini za opoziv svih članova Nadzornog odbora ili pojedinačnih članova može podnijeti Izvršni odbor ili 1/3 članica HKS-a, a za pojedinog člana Nadzornog odbora i Nadzorni odbor.

Odluku o opozivu Stegovnog suda i razriješenju predsjednika HKS-a donosi Skupština.


XVII. SREDSTVA SAVEZA I MATERIJALNO-FINANCIJSKO POSLOVANJE

Članak 61.


Za svoje obveze HKS odgovara svojom cjelokupnom imovinom.
Imovinu HKS-a čine nepokretne i pokretne stvari, materijalna prava i novčana sredstva kojima HKS raspolaže, a služe ostvarivanju ciljeva i djelatnosti HKS-a.
Imovinom HKS-a raspolaže Skupština, odnosno Izvršni odbor u skladu s odredbama zakona, ovog Statuta i dobivenih ovlaštenja. Ostvarena dobit koristi se za ostvarivanje ciljeva HKS-a.

Prestankom postojanja saveza, imovina HKS-a predaje se članicama HKS-a srazmjerno njihovom učešću.

Članak 62.

Izvori sredstava HKS-a su:

- članarina i doprinosi članica;
- prihodi od djelatnosti HKS-a;
- dobrovoljni prilozi i darovi;
- dotacije;
- ostali prihodi.

Članak 63.

Članarine, doprinose od izložbi i natjecanja kao i naknade za usluge i druge naknade utvrđuje Izvršni odbor.


Članak 64.

Skupština donosi godišnji financijski plan kojim se osiguravaju sredstva za izvršenje zadataka HKS-a.
Po isteku kalendarske godine Skupština donosi završni račun HKS-a u skladu sa zakonom.
Naredbodavac za izvršenje materijalno-financijskog plana je predsjednik HKS-a, odnosno članovi Izvršnog odbora koje odredi predsjednik.
Općim aktom HKS-a utvrđuje se način materijalno-financijskog poslovanja HKS-a.

XVIII. JAVNOST RADA

Članak 65.


Rad HKS-a je javan.

Javnost rada u HKS-a osigurava Predsjednik HKS-a, odnosno Izvršni odbor i to:
- objavljivanjem izvještaja o radu HKS-a i njegovih tijela na najpogodniji način;
- sjednicama Izvršnog odbora može prisustvovati član članice HKS-a koji je sadržaj svoje diskusije dostavio pisanim putem, a istoga će se pozvati ovisno o temi i vremenu, ili će mu pisanim putem biti odgovoreno;
- iznošenjem podataka o radu HKS-a u stručnom i informativnom časopisu HKS-a i u drugim sredstvima javnog priopćavanja;
- upoznavanjem javnosti s poslovima kojima se bavi HKS;
- objavljivanjem podataka o materijalno-financijskom poslovanju i drugom poslovanju HKS-a.

Izjave kojima se tumače službeni stavovi ili zaključci o radu HKS-a daje Predsjednik HKS-a, a u njegovoj odsutnosti dopredsjednik ili član Izvršnog odbora kojega ovlasti predsjednik.

Članak 66.

Tijela HKS-a dužna su odgovarati na pitanja koja se odnose na rad HKS-a, a koja im upućuju nadležna tijela vlasti ili druga tijela.
Tijela HKS-a dužna su razmotriti primjedbe i mišljenja koja im upućuju građani i njihove udruge, a koja se odnose na
rad i razvoj HKS-a.
Tijela HKS-a dužna su sa svojim stavom upoznati građane odnosno udruge koje su podnijele prijedloge odnosno uputile mišljenja.

XIX. ADMINISTRATIVNO - TEHNIČKI POSLOVI

Članak 67.

Stručno administrativne poslove za potrebe HKS-a, radnih tijela HKS-a i dužnosnika HKS-a u obnašanju njihovih dužnosti i zadataka obavljaju administrativni i drugi zaposlenici HKS-a, koji su zasnovali radni odnos na određenim radnim mjestima u skladu s općim aktom HKS-a.
Radna mjesta zaposlenika utvrđena su Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Hrvatskog kinološkog saveza.
Zaposlenici HKS-a imaju prava i obveze na radu u skladu sa zaključenim ugovorom o zasnivanju radnog odnosa, Zakonom o radu i općim aktima HKS-a iz domene radnog prava.

Članak 68.

Na zaposlenike HKS-a ne mogu se prenositi prava, ovlaštenja, odgovornosti i poslovi o kojima odlučuju tijela HKS-a, s izuzetkom tajnika HKS-a.

Članak 69.

Skupština HKS-a osigurava sredstva za rad administrativnih zaposlenika HKS-a.
Predsjednik HKS-a rukovodi radom zaposlenika i daje pojedinačna zaduženja za rješavanje poslova i zadataka, određuje plaću, zaključuje ugovore o radu kojima se uređuju međusobna prava i obveze između HKS-a kao poslodavca i zaposlenika kao posloprimca.
Predsjednik HKS-a određene ovlasti može prenijeti na tajnika HKS-a u skladu s Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Članak 70.

Predsjednik HKS-a, Izvršni odbor i Nadzorni odbor imaju pravo pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti zaposlenika HKS-a ukoliko isti ne obavljaju poslove i radne zadatke zbog kojih su ugovorom zasnovali radni odnos, odnosno poslove koji su im povjereni na izvršenje.


XX. TAJNIK HKS-a

Članak 71.


Tajnik HKS-a je osoba koja je, shodno odredbama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u HKS-u, ugovorom o radu zasnovala radni odnos za obavljanje tih poslova, a koji se sastoje u sljedećem :
- pripremanju materijala za sjednice Izvršnog odbora;
- prisustvovanju sjednicama Izvršnog odbora;
- vođenju evidencije prisutnosti članova na sjednicama Izvršnog odbora;
- vođenju brige da se materijali sa sjednica Izvršnog odbora i drugih organa dostavljaju članovima tijela i članicama HKS-a;
- vođenju popisa članica HKS-a;
- praćenju sprovođenja zaključaka Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, povjerenstava i radnih skupina;
- organiziranju vođenja zapisnika
- obavljanju poslova utvrđenih Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Tajnik HKS-a pridruženi je član voditeljima Rodovne knjige i kao takav usko surađuje na davanju podataka o rasplodnjacima voditeljima uzgoja ( uzgojnim povjerenstvima ) članica HKS-a.

Članak 72.

Kada tajnik utvrdi da je opći akt ili pojedinačni akt HKS-a donesen u suprotnosti sa zakonom, ovim statutom ili drugim općim aktima upozorit će na to tijelo koje je takav akt donijelo. Ako tijelo koje je donijelo akt i nakon upozorenja ostane pri svojem aktu, tajnik je dužan o tome obavjestiti Izvršni odbor, odnosno odgovarajuće nadležno državno tijelo.

Članak 73.

Izbor tajnika provodi se prema zakonskoj proceduri, a odluku o izboru i imenovanju donosi Izvršni odbor na prijedlog predsjednika HKS-a.
Prava i obveze tajnika HKS-a uređeni su Ugovorom o radu, kao i odgovarajućim općim aktima HKS-a iz domene radnoga prava.
Mandat tajnika HKS-a traje četiri godine.


XXI. SURADNJA SAVEZA S DRUGIM ORGANIZACIJAMA I INSTITUCIJAMA

Članak 74.


U ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka HKS-a surađuje sa drugim organizacijama i zajednicama, državnim upravnim tijelima, institucijama, zavodima i stručnim udrugama.


XXII. KINOLOŠKI TISAK

Članak 75.


Promidžba kinologije provodi se putem glasila "Moj pas" te drugih javnih glasila.

Članak 76.

Glasilo "Moj pas" ima glavnog i odgovornog urednika.
Mandat glavnog i odgovornog urednika traje četiri godine.
Glavnog i odgovornog urednika imenuje i razrješava dužnosti Izvršni odbor HKS-a na prijedlog predsjednika.
Glavni i odgovorni urednik odgovoran je za informacije objavljene u glasilu "Moj pas".
Izdavačka djelatnost HKS-a odvija se u sklopu programa njegova rada i predviđenih financijskih sredstava.
Program rada i korištenje sredstava za tekuću godinu donosi Izvršni odbor HKS-a.


XXIII. STATUT, OPĆI AKTI I NJIHOVE IZMJENE I DOPUNE

Članak 77.


Statut HKS-a donosi Skupština HKS-a na prijedlog Izvršnog odbora, na način i po postupku utvrđenim Statutom i Poslovnikom o radu Skupštine HKS-a.
Statut HKS-a smatra se donijetim kad ga prihvati dvotrećinska većina nazočnih zastupnika na Skupštini.

Članak 78.

Izmjene i dopune Statuta i općih akata HKS-a predlaže Izvršni odbor na način i po postupku propisanom za donošenje Statuta i drugih općih akata.

Inicijativu za izmjene i dopune Statuta i općih akata može dati jedna trećina članova Izvršnog odbora.
Inicijativu može dati i trećina članica HKS-a podnošenjem prijedloga Izvršnom odboru, čija je dužnost da ga uz svoje mišljenje pripremi i iznese pred redovnu ili izvanrednu Skupštinu HKS-a.

Inicijativu za izmjene i dopune Statuta i općih akata mogu dati i tijela uprave nadležna za nadzor nad radom udruga.

XXIV. PRESTANAK RADA

Članak 79.


HKS prestaje s radom ukoliko nastane jedan od razloga predviđenih člankom 28. stav.1. točka 1.-4. Zakona o udrugama ( NN 88/01, 11/02).
U smislu članka 28. stavak. 1. točka 1. istoga Zakona kao nadležno tijelo za donošenje odluke o prestanku rada HKS-a smatra se Skupština HKS-a.
Odluku o prestanku rada HKS-a Skupština može donijeti samo dvotrećinskom većinom nazočnih zastupnika na Skupštini.

Članak 80.

U slučaju prestanka rada HKS-a, njegovom likvidacijom i brisanjem iz registra udruga sa njegovom imovinom postupit će se shodno odredbama važećeg Zakona o Udrugama.

XXV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.


Opći akti HKS-a uskladit će se s odredbama ovog Statuta najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja Statuta na snagu.

Članak 82.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Statutom primjenjuju se odredbe važećeg Zakona o udrugama, te drugih propisa koji se odnose na djelovanje HKS-a.

Članak 83.

Stupanjem na snagu ovoga Statuta prestaje s važenjem Statut Hrvatskog kinološkog saveza donijet na Skupštini Saveza od 18. travnja 1998.

Članak 84.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a njegov tekst bit će objavljen u službenom glasilu HKS-a Moj pas.
Tumačenje odredbi ovoga Statuta daje Skupština HKS-a.


Zagreb, 09. 04.2006.

PREDSJEDNIK HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA
Damir Skok, dr.vet.med.

 

Lovačko društvo „Jelen“ Divuša djeluje na području Sisačko-moslavačke županije, oba njegova lovišta nalaze se na području Općine Dvor, prostorno jedne od najvećih općina u RH (505 km2). Samo lovište je omeđeno s jedne strane s državnom granicom s BIH i prekrasnom rijekom Unom.

Lovačko društvo „Jelen“ Divuša trenutno gospodari s 2 lovišta:

  • Zajednicko lovište „Divuša“ i
  • Državno lovište broj III/38 „Majdan II“, ukupno oko 20 000 hektara.
Posjetite našu web stranicu i saznajte više o nama!

Lovačko društvo «Družac» Bosiljevo djeluje na terenu Karlovačke županije a na samom ulasku u Gorski Kotar, omeđeno gorskim lancem Družac-Rizine-Gradišće-Privis, te rijekom Kupom sa sjeverne, i rijekom Dobrom s juga.
Lovačko društvo «Družac» Bosiljevo gospodari s dva lovišta :

  • Zajedničko otvoreno lovište broj IV/123 «Družac»
  • Zajedničko otvoreno lovište broj IV/125 «Bosiljevo» 

Za obadva lovišta, sklopljen je ugovor o zakupu između Karlovačke Županije za zakupno razdoblje od deset godina.

Posjetite našu web stranicu i saznajte više o nama! 

Prvi damski lov u Hrvatskoj

Srijeda, 08 Studeni 2006 01:00

U Hrvatskoj, između Hrvatske Kostajnice i Dvora, u lovištu Zrinska gora II, lovozakupnika Nenada Jagodića, održan je prvi damski lov u Hrvatskoj ali i u Europi. Sudionice lova, njih ukupno 23 bile su lovkinje iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske.

Otvorenje lovne sezone u Novskoj

Ponedjeljak, 30 Listopad 2006 15:10

I ove godine 29. 10. u Novskoj, Lovačko društvo - udruga Jelen Novska, lovna jedinica Novska brdo organiziralo je u državnom lovištu III/22 - "Novska-brdo"  (Lovište Novsko-brdo Novska) tradicionalni lov povodom otvaranja lovne sezone.

PRAVILNIK O OSPOSOBLJAVANJU KADROVA U LOVSTVU


I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način izvođenja programa osposobljavanja lovaca i usavršavanja lovaca za obavljanje poslova lovočuvara i ocjenjivača trofeja (u daljnjem tekstu: programi osposobljavanja) te način polaganja lovačkog ispita, ispita za ocjenjivača trofeja i ispita za lovočuvara, način izdavanja uvjerenja, oblik uvjerenja, oblik, sadržaj i način vođenja upisnika o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja.


II. PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA

Članak 2.

Programima osposobljavanja se utvrđuju nastavni sadržaji, oblici izvođenja programa, trajanje programa i način njegove provjere, kadrovski, didaktički, prostorni i drugi uvjeti za njihovo izvođenje te osposobljenost koja se stječe završavanjem programa.

Programi osposobljavanja prilagođeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih.

Članak 3.

Programi osposobljavanja tiskani su u prilozima 1 – 3 ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.


III. IZVO ENJE PROGRAMA

Programi osposobljavanja se mogu izvoditi:

1. redovnom nastavom

2. konzultativno-instruktivno

3. dopisno konzultativno

4. multimedijski.

Članak 4.

Programi osposobljavanja se izvode prema godišnjem planu i programu rada.

Članak 5.

Programe osposobljavanja mogu izvoditi Hrvatski lovački savez i druge pravne osobe koje za to ovlasti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Ministarstvo će dati ovlaštenje osobama iz stavka 1. ovoga članka ako ima:

1. program osposobljavanja donesen prema članku 2. ovoga Pravilnika

2. potreban broj nastavnika za izvođenje programa

3. stručno-pedagoškog voditelja programa

4. financijska sredstva za izvođenje programa

5. odgovarajući prostor i opremu za izvođenje programa.

Članak 6.

Stručno-pedagoški voditelj iz članka 5. stavka 2. točke 3. ovoga Pravilnika mora imati visoku stručnu spremu, a nastavnici koji izvode programe osposobljavanja kadrova u lovstvu moraju imati visoku stručnu spremu s položenim kolegijem iz nastavnog ispitnog područja koji predaju te ispunjavati ostale uvjete za nastavnike koji izvode programe osposobljavanja odraslih propisane posebnim propisom.

Članak 7.

Zahtjev za odobrenje izvođenja programa osposobljavanja pod­nosi se Ministarstvu.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

– program osposobljavanja za lovca, lovočuvara ili ocjenjivača trofeja

– podaci o stručno-pedagoškom voditelju i nastavnicima koji izvode program osposobljavanja

– podaci o prostoru, opremi i nastavnim sredstvima

– podaci o sredstvima za izvođenje programa osposobljavanja.

Dokaze o ispunjavanju uvjeta prema stavku 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže i u slučaju kada programe osposobljavanja izvodi izvan svoga sjedišta.

Članak 8.

Ispunjenost uvjeta za izvođenje programa osposobljavanja utvrđuje povjerenstvo od najmanje tri člana koje imenuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Član povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka ne može biti zaposlenik pravne osobe koja izvodi programe osposobljavanja lovaca za čije odobrenje je zahtjev podnesen.

O zahtjevu za izvođenje programa odlučuje se rješenjem.


IV. UVJETI I NAČIN OSPOSOBLJAVANJA

Članak 9.

Pravo upisa u program osposobljavanja za lovca, ima svaka punoljetna osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima završenu osnovnu školu.

Pravo upisa u program osposobljavanja za lovočuvara i ocjenjivača trofeja ima svaka punoljetna osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, ima završenu osnovnu školu i položen ispit za lovca.

Nakon upisa u program osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka s kandidatom se sklapa pisani ugovor o osposobljavanju.

Troškove osposobljavanja snosi polaznik programa ili osoba koja ga je uputila na osposobljavanje.

Članak 10.

Programi osposobljavanja iz članka 9. ovoga Pravilnika obuhvaćaju predavanja, praktičnu nastavu i vježbe.

Izvođenje Programa osposobljavanja započinje 1. siječnja i traje najduže do 31. prosinca iste godine.

Programi osposobljavanja se izvode u učionici i drugim prostorima koji moraju udovoljavati posebnim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti u unapređenju čovjekova okoliša i zaštiti od buke.

Praktična nastava u okviru programa osposobljavanja provodi se u lovištu i na strelištu.


IV. ZAVRŠNA PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI

Članak 11.

Osposobljenost za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja stječe se polaganjem ispita.

Ispit iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od pisanog i usmenog dijela, a polaže se pred ispitnim povjerenstvom kojeg čini predsjed­nik i ispitivači za pojedino ispitno područje.

Za predsjednika ispitnoga povjerenstva imenuje se stručno-pedagoški voditelj programa, a za ispitivače nastavnik iz predmeta iz kojeg se polaže ispit.

Članove ispitnog povjerenstva imenuje stručno tijelo osobe koja izvodi programe osposobljavanja.

Nakon položenog pismenog dijela ispita polaže se usmeni dio ispita.

Ocjenu na ispitu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ispitno povjerenstvo ocjenom »položio« ili »nije položio«.

Članak 12.

Ispitaniku koji je položio ispit izdaje se uvjerenje o osposobljenosti.

Obrazac uvjerenja iz stavka 1. ovoga Pravilnika tiskan je u prilogu 4. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 13.

Pravne osobe koje izvode programe osposobljavanja dužne su voditi upisnik o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti i pedagošku dokumentaciju propisanu posebnim propisom.

Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi se u elektronskom obliku.

Obrazac upisnika iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu 5. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.


V. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

Pravne osobe koje izvode programe osposobljavanja dužne su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Pravilnika u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 15.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-01/2

Urbroj 525-13-06-01

Zagreb, 5. srpnja 2006.

Ministar

Petar Čobanković, v. r.

 

PRILOG 1.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA LOVCA
 

1. Izvedbeni nastavni plan osposobljavanja
 

Red. broj

NASTAVNO ISPITNO PODRUČJE

T

V

T+V

1.

Povijest hrvatskog lovstva, pravni propisi u lovstvu, lovačka umjetnost i lovačka glasila.

10

0

10

2.

Prirodoslovlje i bolesti divljači

23

10

33

3.

Gospodarenje lovištem i divljači, načini lova, lovačka etika i lovački običaji, snalaženje u prirodi, prva pomoć u lovu.

20

10

30

4.

Lovna kinologija

14

5

19

5.

Lovačko oružje, strjeljivo i lovna balistika

13

10

23

6.

Osnove ekologije i zaštite prirode

10

0

10

UKUPNO SATI

90

35

125

 

 

2. Sadržaji programa pojedinih područja
 

2.1. Povijest hrvatskog lovstva, pravni propisi u lovstvu, lovačka umjetnost i lovna literatura


a) Cilj

Upoznavanje polaznika s povijesti lovstva, zakonskim, podzakonskim i drugim propisima od značenja za lovstvo te s lovačkom umjetnošću i glasilima.
 

b) Program
 

Redni broj

NASTAVNA CJELINA

OKVIRNI SADRŽAJI

1.

Povijest hrvatskog lovstva

Pravni propisi u lovstvu

Statut udruge

Povijest hrvatskog lovstva,

Zakon o lovstvu, podzakonski propisi i akti

Zakon o oružju

Zakon o zaštiti prirode

Zakon o zaštiti okoliša

Zakon o dobrobiti životinja

Zakon o udrugama

Kazneni zakon

Zakon o prekršajima

Statut lovačke udruge

2.

Lovačka umjetnost

Lovačka glasila

Lov i umjetnost

Povijesni pregled lovačke književnosti i stručne literature

Lovačka glasila

 

 

2.2. Prirodoslovlje, bolesti divljači i ostalih životinjskih vrsta

a) Cilj

Upoznavanje polaznika s osnovama morfologije, biologije i epizootiologije divljači i ostalih životinjskih vrsta te s osnovama higijene lovišta.

b) Program

Redni broj

NASTAVNA CJELINA

OKVIRNI SADRŽAJI

1.

Podjela divljači

Lovačka podjela divljači

Zakonska podjela divljači

Znanstvena podjela divljači

2.

Sisavci – dlakava div­ljač (krupna i sitna)

Osnovne zoološke osobitosti sisavaca

Podjela sisavaca

3.

Dvopapkari

Preživači

Nepreživači

4.

Dvozupci i glodavci

Zec obični

Divlji kunić

Puh

Dabar

5.

Zvijeri (mesožderi)

Medvjed

Psi - lisica, čagalj

Mačke - divlja mačka

Kune

Cibetke

6.

Ptice (pernata divljač)

Osnovne zoološke osobitosti ptica,

Podjela ptica

7.

Koke

Poljske koke

Vodene kokošice

8.

Ostala pernata divljač

Golubovi

Močvarice

Šljuke

9.

Ostale životinjske vrste

Zaštićene životinjske vrste (prema Zakonu o zaštiti prirode)

10.

Bolesti divljači i higijena lovišta

Podjela bolesti divljači i uzročnici bolesti

Zarazne bolesti

Nezarazne bolesti i ozljede

Nametničke bolesti

Higijena lovišta

Predatori u lovištu

 

 

2.3. Gospodarenje lovištem i s divljači, načini lova, običaji, etika, pravila ponašanja u lovu, snalaženje u prirodi, prva pomoć u lovu

a) Cilj

Upoznavanje polaznika s načinom uzgoja divljači, osnovama prihrane i prehrane divljači, lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima i načinima njihove izgradnje, uređenju lovišta, osnovama lovne trofeistike, štetama od divljači, načinima lova, običajima, etikom, pravilima, ponašanja u lovu, snalaženje u prirodi. Uputiti polaznike teorijski i praktički u načine snalaženja u prirodi i pružanju prve pomoći pri nezgodama i nesrećama koje se mogu dogoditi u lovištu.

b) Program

Redni broj

NASTAVNA CJELINA

OKVIRNI SADRŽAJI

1.

Planiranje u lovstvu

Lovište

Utvrđivanje brojnog stanja divljači

Lovnogospodarska osnova – provedba (osnovno)

2.

Uređenje lovišta

Općenito o uređenju lovišta,

Lovnogospodarski i lovnotehnički objekti,

Prihrana i prehrana divljači

Jednogodišnje i višegodišnje remize, krmne njive

3.

Uzgoj divljači

Prirodni uzgoj divljači

Uzgoj divljači u ograđenom prostoru

4.

Ekonomika lovišta i osnovni administrativni poslovi

Lovno gospodarenje kao ekonomska kategorija

Prihodi i rashodi u lovištu

Administrativni poslovi i evidencija u lovstvu

5.

Lovljenje divljači

Načini i tehnike lovljenja divljači (pojedinačni i skupni lovovi, lov pojedinih vrsta divljači)

Hvatanje žive divljači

Postupak s odstrijeljenom divljači

6.

Etika, običaji i pravila ponašanja u lovu

Etika, običaji i pravila ponašanja u lovu

7.

Prva pomoć pri nezgodama u lovu

Povrede, ranjavanja

Prijelomi

Krvarenja

Ugrizi

Opekline, smrzotine, sunčanica

Kolaps i šok

8.

Orijentacija u prirodi

Orijentacija u prirodi

 

 

2.4. Lovna kinologija

a) Cilj

Upoznati polaznike s osnovama građe pasa, radnim skupinama i pasminama lovačkih pasa, uzgojem, držanjem i obukom pasa, razmnožavanjem, bolestima te kinološkim priredbama i organizaciji kinologije u Hrvatskoj.

b) Program

Redni broj

NASTAVNA CJELINA

OKVIRNI SADRŽAJI

1.

Osnove građe tijela i fiziologija lovačkih pasa

Osnovni dijelovi tijela psa

Osnovni organski sustavi i osnove fiziologije psa

2.

Razmnožavanje, uzgoj, držanje i obuka lovačkih pasa

Razmnožavanje pasa

Uzgoj, držanje i dresura lovač­kih pasa

Higijena, nastambe i hranidba pasa

3.

Bolesti pasa

Uzročnici bolesti pasa

Znaci bolesti pasa

Zarazne bolesti

Nezarazne bolesti

Nametničke bolesti

Prevencija

Liječenje

4.

Skupine, pasmine i korištenje lovačkih pasa

Pasminske skupine lovačkih pasa po FCI

Goniči

Terijeri

Jazavčari

Krvosljednici

Ptičari

Donosači divljači (retriveri)

Dizači divljači (šunjkavci)

Korištenje lovačkih pasa u lovu

5.

Kinološke priredbe

Vrste i značaj kinoloških priredbi

Izložbe, smotre i utakmice, lovno-kinološki kupovi

Radni ispiti lovačkih pasa

Kinološka organizacija u RH i međunarodna kinološka organizacija

 

 

2.5. Lovačko oružje i balistika

a) Cilj

Upoznati polaznike s vrstama i korištenjem lovačkog oružja, streljivom, lovnom balistikom, ciljnicima, te ih praktički uvježbati u rukovanju lovačkim oružjem s naglaskom na mjere sigurnosti.

b) Program

Redni broj

NASTAVNA CJELINA

OKVIRNI SADRŽAJI

1.

Povijesni razvoj, podjela i dijelovi lovačkog oružja

Povijesni razvoj lovačkog oružja

Podjela i dijelovi lovačkog oružja

Puške sačmarice

Puške risanice

Kombinirane puške

Kratko lovačko oružje

2.

Uporaba lovačkog oružja i streljiva

Strjeljivo za lovačko oružje

Strjeljivo za puške sačmarice

Strjeljivo za pučke risanice

3.

Lovna balistika

Unutarnja

Vanjska

Ciljna

4.

Uporaba lovačkog oružja

Izbor oružja

Ciljnici i ciljanje

Rukovanje lovačkim oružjem,

Sigurnosna pravila uporabe i držanje lovačkog oružja

Održavanje oružja

Lovno streljaštvo

 

 

2.6. Osnove ekologije i zaštite prirode

a) Cilj

Upoznati polaznike sa zaštitom i očuvanjem prirodnog staništa divljači te značajem ekoloških čimbenika u gospodarenju lovištem.

b) Program
 

Redni broj

NASTAVNA CJELINA

OKVIRNI SADRŽAJI

1.

Osnove ekologije

Osnovni pojmovi u ekologiji

Značenje i uloga ekologije

Podjela ekologije

Biotski i abiotski čimbenici u ekosustavu

Odnosi između živih bića i okoliša

Hranidbeni lanac i protok energije

Ekologija životinja – zooekologija

2.

Zaštita prirode

Zaštita flore

Zaštita faune

Zaštita tla

Zaštita voda

Zaštita zraka

Lovci i zaštita prirode

 

 

3. Materijalni uvjeti za izvođenje programa

– učionica, lovački muzej, streljana, kinološke manifestacije,

– lovački trofeji, pribor za ocjenjivanje trofeja,

– lovačko oružje i streljivo,

– projektor, video uređaj, grafoskop itd.,

4. Literatura

–Zvonko Mustapić i suradnici, Lovstvo, Zagreb 2004.,

–Skupina autora, Zbirka pitanja za polaganje lovačkog ispita, Zagreb 2003.,

DarabušJakelić, Osnove lovstva, Zagreb 2002.,

–I. Zvonko Jakelić, Lovačko oružje, Zagreb 2001.,

–Tomislav Hruškovec, Lovac i divljač, Zagreb 1998.,

–Josip Etinger, Hrvatski lovdžija, Zagreb, pretisak, 1994.,

Fran. Žav. Kesterčanek, »Lovstvo«, Zagreb, pretisak,1994.,

–Lovački vjesnik – glasilo HLS-a,

Alojzije Frković, Lovačke trofeje, obrada, ocjenjivanje i vrednovanje, Zagreb 1989.,

–Drago Andrašević, Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači, Zagreb 1982.,

–Drago Andrašić, Zoologija divljači i lovna tehnologija, Zagreb 1979.,

–Više autora, Lovački priručnik, Zagreb 1967.,

–Zdenko Chavrak, Lovne scene,Zagreb 1954.,

–Ivo Čeović, Lovstvo, Zagreb 1953.,

–Zakon o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05),

–Pravilnik o lovostaji (»Narodne novine«, broj 155/05)

–Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora (»Narodne novine«, broj 11/06),

–Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (»Narodne novine«, broj 40/06),

–Stručna podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 40/06),

–Rješenje o skraćenju lovostaje za smeđeg medvjeda (»Narodne novine«, broj 48/06),

–Pravilnik o obilježavanju krupne divljači evidencijskim markicama (»Narodne novine«, broj 54/06),

–Pravilnik o uvjetima i načinu lova (»Narodne novine«, broj 62/06),

–Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (»Narodne novine«, broj 62/06),

–Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima (»Narodne novine«, broj 62/06),

–Pravilnik o načinu lova sa pticama grabljivicama (»Narodne novine«, broj 62/06),

–Pravilnik o lovočuvarskoj službi (»Narodne novine«, broj 63/06),

–Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove (»Narodne novine«, broj 63/06),

–Pravilnik o načinu lova u graničnom pojasu (»Narodne novine«, broj 67/06),

–Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije (»Narodne novine«, broj 67/06),

–Cjenik divljači (»Narodne novine«, broj 67/06),

–Odštetni cjenik za izračun naknade za štete na divljači i lovištu (»Narodne novine«, broj 67/06),

–Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (»Narodne novine«, broj 68/06),

–Zakon o oružju (»Narodne novine«, broj 46/97, 12/01. i 19/02),

–Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05),

–Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 82/94. i 128/99),

–Zakon o dobrobiti životinja (»Narodne novine«, broj 19/99),

–Zakon o udrugama (»Narodne novine«, broj 88/01. i 11/02),

–Zakon o prekršajima (»Narodne novine«, broj 88/02, 122/02, 105/04. i 127/05),

–Kazneni zakon (»Narodne novine«, broj 110/97, 27/98, 129/00, 51/01, 111/03, 105/04, 84/05. i 71/06),

–Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim(»Narodne novine«, broj 07/06.),

–Dostupna literatura iz područja lovstva.

 

PRILOG 2.

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM USAVRŠAVANJA ZA LOVOČUVARA

 

1. Izvedbeni nastavni plan usavršavanja

Red. broj

NASTAVNO ISPITNO PODRUČJE

Sati

1.

Pravni propisi (4), zaštita prirode i okoliša (2)

6 + 0

2.

Prirodoslovlje i bolesti divljači (6)

6 + 0

3.

Gospodarenje s lovištem i divljači, uređenje lovišta, prihrana i prehrana, načini lova, postupak s odstrijeljenom divljači, lovačka etika i lovački običaji, snalaženje u prirodi, prva pomoć u lovu

18 + 10

UKUPNO SATI

30 + 10

 

 

a) Cilj

Upoznavanje polaznika s zakonskim i podzakonskim propisima od značaja za lovstvo i lovočuvarsku službu te sa zaštitom prirode i okoliša.

b) Program

Zakonski i podzakonski propisi; dozvoljeno oružje; uklanjanje pasa i mačaka skitnica; kretanje lovištem s oružjem; uporaba zaštitnih sredstava i plašila za divljač; paljenje strništa i korova; ovlasti i postupanje lovočuvara; odstrjel ranjene i bolesne divljači; lovne štete; štete na divljači i od divljači; zabrana lova divljači; lovostaja za pojedine vrste divljači; uporaba lovačkih pasa u lovu; vrste i broj lovačkih pasa; nabavljanje, držanje i nošenje oružja; nužna obrana; krajnja nužda; temeljna načela zaštite prirode i okoliša; zaštita pojedinih vrsta sisavaca; zaštita pojedinih vrsta ptica; ugrožene životinjske vrste; lovna etika; lovački običaji; lovačka stručna literatura.


2.2. Prirodoslovlje i bolesti divljači

a) Cilj

Upoznavanje polaznika s osnovama biologije divljači, bolestima divljači s naglaskom na simptome bolesti i postupak s bolesnom i uginulom divljači te sa osnovama higijene lovišta.

b) Program

Prepoznavanje vrsta po spolu i dobi, bolesti divljači (zarazne bolesti dlakave divljači – bedrenica, slinavka i šap, bjesnoća, svinjska kuga, tularemija; nametničke bolesti dlakave divljači – metiljavost, šuga, nosni štrk, kožni ugrk, ehinokokoza; zarazne bolesti pernate divljači – kolera peradi, kuga peradi; nametničke bolesti peradi – singamoza ili crveni crv; nezarazne bolesti – otrovanje, nadam i proljev).

Higijena lovišta: kontrola lovišta, pretraga divljači, postupak s bolesnom i uginulom divljači, dezinfekcija, sanitarni odstrjel divljači, smanjenje broja predatora.

2.3. Gospodarenje s lovištem i divljači, načini lova, postupanje s odstrijeljenom divljači, lovački običaji i etika, snalaženje u prirodi, prva pomoć u lovu

a) Cilj

Upoznavanje polaznika s načinom uzgoja divljači, osnovama prihrane i prehrane divljači, lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima i načinima njihove izgradnje, uređenju lovišta, te štetama od divljači.

b) Program

Bonitiranje lovišta; lovnoproduktivne površine; fondovi divljači u lovištu; prebrojavanje divljači; lovnogospodarska osnova i programi zaštite divljači; zaštitne mjere; uzgojne mjere; uređenje lovišta; lovnogospodarski objekti (hranilišta, pojilišta, solišta, zimovališta za pernatu divljač, ograde, uskočnice, spremišta za hranu, lovačke kolibe, lovna pomagala); lovnotehnički objekti (zasjedi i zaklonice, lovke za hvatanje žive divljači, sanduci za transport, transport divljači; umjetni uzgoj divljači); prihvat i podivljavanje umjetno uzgojene divljači; gospodarenje pojedinim vrstama divljači; gospodarenje krupnom divljači; gospodarenje sitnom divljači; smanjivanje broja predatora; ekonomika gospodarenja u lovištu; lovna evidencija; lov­na kronika.

Lov divljači (lov krupne divljači – lov dočekom na zemlji, lov dočekom na visokom zasjedu, lov privozom kolima, lov šuljanjem, lov vabljenjem; lov sitne divljači – lov prigonom, lov pogonom, kružni lov); sokolarenje; lov žive divljači; lovac i lov-prije lova, u lovu; postupak s ustrijeljenom divljači; lovačke trofeje; ocjenjivanje lovačkih trofeja; međunarodna mjerila za vrjednovanje trofeja.

Prva pomoć pri nezgodama u lovu: povrede, rane, krvarenje i šok, ugrizi otrovnih zmija, ugrizi otrovnih kukaca, povraćanje krvi, krvarenje iz nosa, prijelomi kostiju, opekline i smrzotine, probavni poremećaji.

3. Materijalni uvjeti za izvođenje programa

– učionica koja odgovara standardima za obrazovanje,

– lovište za pokazne vježbe,

– projektor, video uređaj, grafoskop itd.

4. Literatura

Prvo ispitno područje:

–Zvonko Mustapić i suradnici, Lovstvo, Zagreb 2004.,

–Skupina autora, Zbirka pitanja za polaganje lovačkog ispita, Zagreb 1997.,

DarabušJakelić, Osnove lovstva, Zagreb 1996.,

–Josip Etinger, Hrvatski lovdžija, Zagreb, pretisak, 1994.,

Fran. Žav. Kesterčanek, »Lovstvo«, Zagreb, pretisak, 1994.,

–Lovački vjesnik – glasilo HLS-a,

–Zakon o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05),

–Zakon o oružju (»Narodne novine«, broj 46/97, 12/01. i 19/02),

–Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05),

–Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (»Narodne novine«, broj 07/06.),

Drugo i treće ispitno područje:

–Zvonko Mustapić i suradnici, Lovstvo, Zagreb 2004.,

DarabušJakelić, Osnove lovstva, Zagreb 1996.,

–Ivo Čeović, Lovstvo, Zagreb 1953.,

–Više autora, Lovački priručnik, Zagreb 1967.,

–Drago Andrašević, Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači, Zagreb 1982.,

– Drago Andrašić, Zoologija divljači i lovna tehnologija, Zagreb 1979.,

–Tomislav Hruškovec, Lovac i divljač, Zagreb 1998.,

Alojzije Frković, Lovačke trofeje, obrada, ocjenjivanje i vrednovanje, Zagreb 1989.,

–Zdenko Chavrak, Lovne scene, Zagreb 1954.,

–Lovački vjesnici, Zagreb.

 

PRILOG 3.

 

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OCJENJIVAČA TROFEJA DIVLJAČI

 

1. Izvedbeni nastavni plan

Red. Br.

NASTAVNA CJELINA

Broj sati nastave

Predavanja

Vježbe

Ukupno

1.

Povijest trofeistike

4

-

4

2.

Obrada i ocjenjivanje trofeja divljači

10

46

56

Ukupno sati

14

46

60

 

 a) Cilj

Upoznavanje polaznika s povijesnim razvojem lovstva te povijesnim kulturološko-socijalnim i uzgojno-lovnim značajem trofeja divljači, pravilnom obradom trofeja divljači i propisima kojima je regulirana lovna trofeistika.

b) Program
 

NASTAVNA CJELINA

OKVIRNI SADRŽAJI

Povijesni razvoj lovstva i lovne trofeistike

Povijesni razvoj lovstva,

Svrha i značaj trofeja kroz povijest lovstva

Povijest ocjenjivanja trofeja divljači

Najznačajnije izložbe lovačkih trofeja

Obrada i ocjenjivanje trofeja divljači

Obrada trofeja

– rogova punorožaca

– rogova šupljorožaca

– krzna krznaša

– lubanja

– kljova (vepra)

Propisi

Zakon o lovstvu

Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima

Propisi CIC-a (Međunarodni savjet za lov)

 

 

 1. 2. Ocjenjivanje trofeja divljači i vođenje prateće dokumentacije

a) Cilj

Osposobljavanje polaznika za samostalno ocjenjivanje trofeja divljači i vođenje propisane dokumentacije u svezi s ocjenjivanjem trofeja divljači.

b) Program

NASTAVNA CJELINA

OKVIRNI SADRŽAJI

Obrada trofeja, pribor za ocjenjivanje trofeja

Trofejni list, priručnik za ocjenjivanje

Postupak i način ocjenjivanja trofeja divljači

Ocjenjivanje trofeja:

jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnjaka, divokoze, muflona, kljova vepra, lubanje i krzna smeđeg medvjeda (mužjaka i ženke), lubanje i krzna divlje mačke, lubanje jazavca i lisice

Vođenje propisane dokumentacije

Ispunjavanje obrazaca trofejnih listova

Vođenje evidencija trofeja divljači na obrascu ETD

 

 2. Provjera znanja – osposobljenosti

Po završetku programa osposobljavanja polaznici pristupaju provjeri osposobljenosti pred tročlanim povjerenstvom, kojeg imenuje provoditelj ovoga programa. Način polaganja i tijek ispita propisani su Pravilnikom o osposobljavanju kadrova u lovstvu.

3. Materijalni uvjeti

–učionica,

–grafoskop, projektor i sl.,

–trofeje divljači sukladno čl. 2. Pravilnika o načinu ocjenjivanja trofeja divljači

–pribor za ocjenjivanje trofeja divljači,

–trofejni (ocjembeni) listovi i drugi propisani obrasci,

–priručnik za ocjenjivanje trofeja divljači,

–literatura:

1. Frković A.: »Lovačke trofeje. Obrada, ocjenjivanje i vrednovanje«,

HLS, Zagreb,1989.g.

2. Varičak V.: »Ocjenjivanje lovačkih trofeja«, Euroteam d.o.o., 1997.g.

 

PRILOG 4.

 



 

Prilog 5.

 

UPISNIK

 

O IZDANIM UVJERENJIMA O SPOSPOBLJENOSTI ZA LOVCA, LOVOČUVARA I OCJENJIVAČA TROFEJA

 

Redni broj

uvjerenja

Datum izdavanja

PREZIME (očevo ime)

IME KANDIDATA

DATUM I MJESTO RO ENJA

OPĆINA

DRŽAVA

Broj osobne iskaznice

UPISAO PROGRAM

Datum

ISPIT POLOŽIO

Datum

MJESTO

ŽUPANIJA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Donesao:  Na temelju članka 72. stavka 4. Zakona o lovstvu »Narodne novine«, broj 140/05.), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnogagospodarstva

PRAVILNIK ZA ISPITIVANJE I OCJENJIVANJE RADA PASA GONIČA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim pravilnikom Hrvatski kinološki savez (HKS) određuje uvjete za pojedina ispitivanja radnih sposobnosti pasa VI FCI grupe - goniči za cijelo područje Hrvatske.
Članak 2.
Ispitivanje radnih sposobnosti goniča podijeljeno je na:

A) ISPITE PRIRO ENIH OSOBINA GONIČA
B) ISPITE RADA GONIČA

II.DUŽNOSTI ORGANIZATORA

OPĆI PREDUVJETI

Članak 3.
Ispitivanje radnih sposobnos­ti goniča mogu organizirati sa­mo HKS i njegove članice.
Ispit rada državnog značaja CACT-HR i međunarodnog značaja CACIT organiziraju se na dostupnim prirodnim te­renima bogatim zečjom divljači. Ispit prirođenih osobina i ispit rada lokalnog značaja moguće je u nedostatku prirodno bogatih terena organizirati u licenciranom ograđenom prostoru (gateru) veličine minimalno 200 x 200 metara u kojem se nalazi više komada zečje divljači.

Članak 4.
Kinološke udruge koje žele or­ganizirati ispitivanje rada goni­ča, dužne su svoj plan provedbe tih priredbi za iduću godinu dos­taviti HKS-u u roku koji on od­redi radi njihovog odobrenja sukladno Pravilniku o stručnom radu HKS-a.
Plan mora sadržavati datum, mjesto održavanja i vrstu prired­be. Za državne i međunarodne priredbe to odobrenje daje HKS (FCI).

Članak 5.
Organizator ispitivanja rada goniča dužan je objaviti:

1. najmanje mjesec dana ranije koju vrstu priredbe organizira i koje kandidature i titule se mogu dodijeliti,
2. datum, mjesto i vrijeme od­ržavanja priredbe,
3. pasmine koje mogu sudjelovati,
4. najveći broj pasa koji može biti primljen,
5. krajnji datum za podnošenje prijava,
6. visinu prijavnine za sudjelovanje,
7. osigurati zdravstvenu veterinarsku službu,
8. navesti uvjete za smještaj sudionika.

Članak 6.
Organizator određuje dovo­ljan broj sudaca za ispite u do­govoru s nadležnim tijelima prema Pravilniku o stručnom ra­du HKS-a.
Ispitivanje prirođenih osobina obavlja jedan sudac, a na ostalim ispitima rada ocjenjuje najmanje dvoje sudaca za ocjenjivanje ra­da goniča.
Za ispitivanje rada goniča na kojima se dodjeljuje CACIT, or­ganizator mora angažirati trojicu sudaca iz najmanje dvije kino­loške organizacije i iz ino­zemstva u skladu s utvrđenim kriterijima u smislu Pravilnika o stručnom radu HKS-a.

Članak 7.
Organizator ispitivanja rada goniča zadržava pravo pravo­dobnog 'otkazivanja' ispita i to najmanje pet dana ranije. O tome će obavijestiti prijavljene natjecatelje i suce, a novac za prijavninu vratiti. Ako priredbu otkaže kasnije a neki natjecatelji ili suci dođu, organizator im je dužan 'nadoknaditi nastale troškove.'

Članak 8.
Organizator ispita dužan je sucima nadoknaditi troškove

A) ISPIT PRIRO ENEH OSOBINA GONIČA

Članak 16.
Cilj ovog ispita je utvrditi kod pasa goniča prirođene osobine za rad u lovu, koje su karakteristične pas­mini kojoj pripadaju.
Članak 17.
Na ispitima mogu sudjelovati psi svih starosnih dobi. Psi se ispituju pojedinačno. Ispiti se u pravilu održavaju na jesen, a mogu se održa­vati i tijekom lovne sezone. Psi se ocjenjuju sukladno odredbama članka 30. i 31. ovog pravilnika.
Članak 18.
Na ispitu prirođenih osobina ispi­tuje se sljedeće natjecateljske discipline:

  1. ponašanje na pucanj,
  2. ustrajno traženje i pronalaženje,
  3. gonjenje divljači,
  4. glas,
  5. nos-njuh,
  6. poslušnost i vodljivost.
Pozitivnu ocjenu, tj. priznanje prirođenih osobina dobit će onaj pas koji osvoji minimalno 54 boda i dobije pozitivne ocjene u svih 6 disciplina iz ovog članka pravilnika.

B) ISPIT RADA GONIČA

Članak 19.
Ispit rada obuhvaća obvezne i ne­obvezne predmete prema Pravilniku.
Članak 20.
Ispiti se održavaju na jesen i tijekom lovne sezone.
Članak 21.
Na ispitima rada ispituju se psi goniči pozitivno ocijenjenog oblika i položenog 1PO svih dobnih starosti.
Psi se ispituju pojedinačno.
Članak 22.
Ocjenjivanje rada goniča obavlja se prema odredbama članka 30. ovog pravilnika. Na ovim ispitima rada mogu se dodjeljivati kandidature CACT-HR ili CACIT, ovisno o značaju ispita rada.
Članak 23.
Ispitivanje rada pasa obavlja se pojedinačno.
Članak 24.
Pretraživanje terena traje najma­nje 20 (dvadeset) minuta, a najviše 35 (trideset pet) minuta ovisno o terenu, o brojnosti divljači i vremenskim uvjetima, ukoliko pas ne nap­ravi pogrešku prije isteka tog vremena koja ga isključuje iz daljnjeg natjecanja.
Pas može biti pozvan da ponovi rad ako u redovitom vremenu nije podigao divljač, samo ako je zadovoljio svojim radom.
Ponovljeni rad može trajati maksimalno 50 posto vremena koje je psu bilo na raspolaganju prilikom prvog pretraživanja terena.
Članak 25.
Na početku rada psima se daje 1 (jedna) minuta za zagrijavanje. Ukoliko pas u tom vremenu uspješno obavi neku radnju, taj se uspjeh uračunava u ocjenu, a ako napravi pogrešku, ona se ne uzima u obzir.
Članak 26.
Uporaba zviždaljke ili glasa treba biti svedena na najmanju mjeru.
Suci će zbog nedoličnog ponaša­nja vodiča ili radnji koje ometaju normalan tijek ispita isključiti vodi­ča iz daljnjeg natjecanja.
Članak 27.
Za vrijeme ispitivanja rada pas ne smije nositi nikakav aparat koji služi za zapovijedanje, ispravljanje i upravljanje radom psa.
Članak 28.
Suci nastoje da u granicama postojećih mogućnosti svim psima osiguraju približno jednake uvjete rada.
Članak 29.
Poslije označavanja kraja "turnusa", pas se mora najkasnije za 30 minuta vratiti na poziv vodiča.

IV. OCJENJIVANJE

Članak 30.
Pojedine natjecateljske discipline ocjenjuju se na ispitima rada goni­
ča ocjenama od 1 do 5 koje se množe s odgovarajućim faktorom.
Natjecateljske discipline:
a) Obvezne Bodovi:

  1. ponašanje na pucanj 1-5 bodova, max. 5 bodova,
  2. ustrajno traženje/pronalaženje 0-40 bodova, max. 40 bodova,
  3. gonjenje divljači 1 bod po min, max. 60 bodova,
  4. glas 0-30 bodova, max. 30 bodova,
  5. nos-njuh 0-40 bodova, max. 40 bodova,
  6. poslušnost i vodljivost 1-5 bodova, max. 5 bodova,
  7. krvni trag - povlaka 3-15 bodova, max. 15 bodova,
  8. ponašanje kod mrtve divljači 1-5 bodova, max. 5 bodova.

Ocjenjivanje:
1. Ponašanje na pucanj (koeficijent 1)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 2 boda,
dobar - 3 boda,
vrlo dobar - 4 boda,
odličan - 5 bodova.
2. Ustrajno traženje - pronalaženje (koeficijent 8)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 16 bodova,
dobar - 24 boda,
vrlo dobar - 32 boda,
odličan - 40 bodova.
3. Gonjenje
Minuta=bod 6-60 bodova

4.Glas (koeficijent 6)

nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 12 bodova,
dobar - 18 bodova,
vrlo dobar - 24 boda,
odličan - 30 bodova.

5.Nos - njuh (koeficijent 8)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan -16 bodova,
dobar - 24 boda,
vrlo dobar - 32 boda,
odličan - 40 bodova.

6. Poslušnost i vodljivost (koeficijent 1)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 2 boda,
dobar - 3 boda,
vrlo dobar - 4 boda,
odličan - 5 bodova.

7. Povlaka (koeficijent 3)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 6 bodova,
dobar - 9 bodova,
vrlo dobar - 12 bodova,
odličan - 15 bodova.

8. Ponašanje kod mrtve divljači (koeficijent I)
nedovoljan - 0 bodova,
dovoljan - 2 boda,
Dobar - 3 boda,
vrlo dobar - 4 boda,
odličan - 5 bodova.
Članak 31.
Discipline se ocjenjuju sljedećim ocjenama:
5 - odličan, 4 - vrlo dobar, 3 - do­bar, 2 - dovoljan, 1- nedovoljan.
Množenjem ocjena s određenim faktorom dobije se vrijednost re­zultata u svakoj disciplini i najzad zbroj bodova, osim u disciplini go­njenja, gdje će broj minuta gonje­nja odrediti broj bodova od najma­nje 6 do najviše 60. Međuocjene se mogu dodijeliti u svim disciplinama, osim u discip­lini gonjenja. Ukupan zbroj bodova proizlazi iz broja bodova u pojedi­nim ispitnim disciplinama. Zatim treba izvršiti odgovarajuće uvršta­vanje u nagradni razred: I., II. i III., a ovisno o rangu natjecanja dodje­ljuju se počasne nagrade, kandidature i posebne nagrade.
Članak 32.
U slučaju istog nagradnog razreda i jednakog zbroja bodova, da­je se prednost mlađem psu u odnosu na starijega, te ženki u odnosu na mužjaka!
Članak 33.
U radnu knjižicu ili rodovnicu unose se nagradni razredi i broj bodova.

www.lovac.info se ograđuje od možebitnih pogrešaka u tekstovima...

Zakon o lovstvu - NN 140/2005

Subota, 14 Listopad 2006 03:06

ZAKON O LOVSTVU

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

 

Članak 2.

 

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. Divljač – zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja.

2. Vlastito lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (u daljnjem tekstu: privatno lovište) i lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državno lovište).

3. Zajedničko lovište – lovište ustanovljeno na zemljištima raznih vlasnika, koji prema odredbama ovoga Zakona nisu mogli ustanoviti vlastito lovište.

4. Pravo lova – ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište) provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova.

5. Koncesija – pravo lova stečeno na temelju dobivene koncesije sukladno ovome Zakonu na vrijeme od 30 lovnih godina.

6. Zakup – pravo lova stečeno na temelju dobivenog zakupa sukladno ovome Zakonu na vrijeme od 10 ili 20 lovnih godina.

7. Ovlaštenik prava na zemljištu – koncesionar ili zakupnik prava gospodarskog korištenja zemljišta.

8. Lovoovlaštenik – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije i vlasnik lovišta.

9. Koncesionar – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju koncesije.

10. Lovozakupnik – korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom.

11. Vlasnik lovišta – vlasnik uzgajališta divljači – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja vlastitog lovišta, odnosno uzgajališta.

12. Fizička osoba – osoba koja je registrirana za obavljanje lova (obrtnik).

13. Korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta na kojem je ustanovljeno lovište.

14. Lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

15. Otvoreno lovište – lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači.

16. Ograđeno lovište – lovište najmanje površine od 1.000 ha, ograđeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi.

17. Uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da ne može napustiti tu površinu divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov.

18. Lovnogospodarska osnova – planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje određenom divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja i prisutnosti zaštićenih vrsta.

19. Program uzgoja divljači – planski i gospodarski akt kojim se uređuju uzgoj, zaštita i korištenje divljači u uzgajalištima.

20. Program zaštite divljači – planski akt na temelju kojeg se divljač štiti na površinama zemljišta na kojem se lovište ne smije ustanoviti.

21. Trofej divljači – divljač ili njezini dijelovi uređeni za čuvanje ili ocjenjivanje.

22. Vrhunski trofej divljači – trofej ocijenjen s većim brojem bodova od najjačeg evidentiranog trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj.

23. Uzgojno područje – životni prostor određene vrste krupne divljači na kojem postoje optimalni stanišni i drugi uvjeti potrebni za racionalno gospodarenje populacijom.

24. Naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači.

25. Lovočuvar – osoba koja ima lovački i lovočuvarski ispit, koja čuva lovište i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova.

26. Lovac – osoba koja ima položeni lovački ispit i obavlja osnovne zadaće lova: uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike.

27. Ocjenjivač trofeja divljači – osoba koja ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači.

28. Lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine.

29. C.I.C. – međunarodni savjet za očuvanje divljači i lova.

 

Članak 3.

 

(1) Divljač, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste:

A. Krupna divljač

jelen obični (Cervuselaphus L.)

jelen lopatar (Dama dama L.)

jelen aksis (Axis axis L.)

srna obična (Capreoluscapreolus L.)

divokoza (Rupicaprarupicapra L.)

muflon (Ovis aries musimon Pall.)

svinja divlja (Sus scrofa L.)

smeđi medvjed (Ursusarctos L.)

B. Sitna divljač

1. dlakava divljač

jazavac (Meles meles L.)

mačka divlja (Felissilvestris Schr.)

kuna bjelica (Martesfoina EHR.)

kuna zlatica (Martesmartes L.)

lasica mala (Mustelanivalis L.)

dabar (Castor fiber L.)

zec obični (Lepus europaeus Pall.)

kunić divlji (Oryctolaguscuniculus L.)

puh veliki (Myoxus glis L.)

lisica (Vulpes vulpes L.)

čagalj (Canis aureus L.)

tvor (Mustela putorius L.)

mungos (Herpestesishneumon L.)

2. pernata divljač

fazan – gnjetlovi (Phasianus sp. L.)

jarebice kamenjarke:

– grivna (Alectorisgraeca Meissn.)

čukara (Alectoris chucar)

trčka skvržulja (Perdix perdix L.)

prepelice:

pućpura (Coturnix coturnix L.)

virdžinijska (Coturnix virginiana L.)

šljuke:

– bena (Scolopax rusticola L.)

– kokošica (Gallinagogallinago L.)

golub divlji:

– grivnjaš (Columbapalumbus L.)

– pećinar (Columba livia Gmelin.)

guske divlje:

glogovnjača (Anser fabalis Latham.)

lisasta (Anser albifrons Scopoli.)

patke divlje:

– gluhara (Anas platyrhynchos L.)

– glavata (Aythya ferina L.)

– krunasta (Aythya fuligula L.)

– pupčanica (Anas querquedula L.)

kržulja (Anas crecca L.)

liska crna (Fulica atra L.)

vrana siva (Corvus corone cornix L.)

vrana gačac (Corvusfrugilegus L.)

čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.)

svraka (Pica pica L.)

šojka kreštalica (Garrulusglandarius L.)

(2) Mačka divlja (Felissilvestris Schr.) i puh veliki (Myoxus glis L.) u smislu ovoga Zakona ne smatraju se divljači na području gdje su zaštićeni propisima o zaštiti pojedinih životinjskih vrsta.

(3) Ako se na području Republike Hrvatske pojavi ili se na njega unese životinjska vrsta (introdukcija, reintrodukcija), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode, odredit će smatra li se ona divljači u smislu ovoga Zakona.

(4) Introdukcija i reintrodukcija životinjskih vrsta iz stavka 3. ovoga članka može se provesti nakon istraživanja, na temelju studije procjene rizika uvođenja na prirodu i uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode, uvažavajući iskustva drugih zemalja, i na način da se ne šteti prirodnim staništima i divljoj zavičajnoj fauni i flori.

 

Članak 4.

Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

 

Članak 5.

(1) Pravo lova stječe:

1. vlasnik, ustanovljenjem lovišta na vlastitom zemljištu,

2. druga pravna ili fizička osoba:

– koncesijom na državnom lovištu,

– zakupom državnog lovišta, zajedničkog lovišta ili privatnog lovišta.

(2) Vlasniku zemljišta bez prava lova određuje se naknada za ograničenja kojima je podvrgnut u ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom.

 

Članak 6.

(1) Pravna i fizička osoba može steći pravo lova na lovištima u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju koncesije ili zakupa na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(2) Pravo lova na lovištima u vlasništvu Republike Hrvatske i zajedničkom lovištu ne može se prenositi potkoncesijom ili podzakupom.

 

Članak 7.

(1) Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) je dobrovoljna nacionalna udruga koju čine lovački savezi županija i lovački savez Grada Zagreba, a putem njih su u HLS učlanjene lovačke udruge i lovci.

(2) HLS predstavlja svoje članove u promicanju lovstva u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

 

Članak 8.

(1) Lovoovlaštenici su dužni Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), radi vođenja središnje lovne evidencije, dostavljati ovim Zakonom propisane podatke iz lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljači i podatke o odstrjelu i trofejima divljači do 31. svibnja za proteklu lovnu godinu.

(2) Središnju lovnu evidenciju vodi Ministarstvo, prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije kojeg donosi ministar.

 

II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I POVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA

 

1. Lovišta

 

Članak 9.

(1) Lovište se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta.

(2) Zabranjeno je ustanovljenje lovišta:

1. na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov,

2. na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka,

3. u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači,

4. na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m,

5. na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

(3) Radi stručnijeg i kvalitetnijega gospodarenja jelenom običnim i divokozom, za njih će se odrediti uzgojna područja. Površinu uzgojnog područja po vrsti divljači i načinu gospodarenja u lovištima obuhvaćenim uzgojnim područjem odredit će ministar posebnim propisom.

 

Članak 10.

(1) Lovišta se mogu ustanoviti kao otvorena lovišta, ograđena lovišta i uzgajališta divljači.

(2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, otvoreno lovište može se ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veće od 500 ha.

(4) Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači, a ne može biti manje od 1.000 ha.

(5) Uzgajalište divljači je lovište površine od 100 do 2.000 ha vlastitog zemljišta na kojem se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja divljači namijenjene lovu i razmnožavanju. Uzgajalište divljači može se ustanoviti samo za vlasnike zemljišta.

(6) Iznimno od odredbe članka 9. stavka 2. točke 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima.

 

Članak 11.

(1) Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači.

(2) Ako granice lovišta nije moguće odrediti u smislu stavka 1. ovoga članka, određuju se željezničkim prugama, županijskim i lokalnim cestama, putovima, vododijelnicama, rijekama ili na drugi način.

(3) Pri utvrđivanju granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači.

(4) Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena Odlukom o ustanovljenju lovišta.

 

Članak 12.

(1) Lovoovlaštenici su dužni u lovištu omogućiti rad znanstvenoistraživačkih i znanstvenonastavnih ustanova, predviđen posebnim programom tih ustanova o njihovom trošku, na temelju dopuštenja Ministarstva, uz obvezu vidljivog obilježavanja površina na kojima se taj rad obavlja.

(2) Ustanove koje provode znanstvenoistraživački ili znanstvenonastavni rad dužne su o tom radu jednom godišnje do 31. svibnja tekuće godine podnijeti izvješće Ministarstvu za proteklu godinu.

 

2. Vrste lovišta

 

A. Vlastita lovišta

 

Članak 13.

(1) Vlastito lovište ustanovljuje se na vlastitom zemljištu pravne ili fizičke osobe (privatno lovište) ili na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (državno lovište) ako površina nije manja od 1.000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta. Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači.

(2) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog ili drugih vlasnika.

(3) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave površine manje od 1.000 ha ili poluenklave manje od 500 ha drugog vlasnika, te će se površine obuhvatiti vlastitim lovištem, osim ako na tim površinama njihov vlasnik ne namjerava uzgajati divljač u uzgajalištu divljači.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vlastito lovište može se ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veće od 500 ha.

(5) Zahtjev za uzgoj divljači, u smislu stavka 3. ovoga članka, vlasnik zemljišta pisano dostavlja upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba nadležnom za poslove lovstva prije donošenja odluke o ustanovljenju vlastitog lovišta. Ne započne li vlasnik zemljišta s uzgojem divljači u uzgajalištu u roku od godinu dana od dana dostave zahtjeva, smatrat će se da je odustao.

 

Članak 14.

(1) Za površine iz članka 13., stavka 3. ovoga Zakona, vlasnik privatnog lovišta plaća lovozakupninu u korist državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Proračun), koja se raspoređuje prema članku 27. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Visina lovozakupnine iz stavka 1. ovoga članka izračunava se tako da se najveća lovozakupnina ostvarena na javnom natječaju za davanje susjednih lovišta u zakup podijeli s brojem hektara lovišta i pomnoži s brojem hektara za koje se lovozakupnina plaća.

(3) Visinu lovozakupnine utvrđuje nadležno tijelo iz članka 16. ovoga Zakona.

 

Članak 15.

(1) Državna lovišta ustanovljuje ministar odlukom o ustanovljenju državnog lovišta ili uzgajališta divljači na prijedlog stručne komisije Ministarstva.

(2) Do stjecanja prava lova u državnom lovištu ili uzgajalištu divljači, u skladu s ovim Zakonom, Ministarstvo će povjeriti izvršavanje prava lova i/ili izvršavanje mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište u državnom vlasništvu, znanstvenoistraživačkim i znanstvenonastavnim ustanovama, odnosno pravnim osobama od interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) S pravnom osobom iz stavka 2. ovoga članka, a kojoj je povjereno izvršavanje prava lova, Ministarstvo može sklopiti ugovor direktnom pogodbom na 30 lovnih godina, na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora.

(4) S pravnom ili fizičkom osobom koje su stekle pravo lova na temelju zakupa ili koncesije, ministar sklapa ugovor, kojim će se odrediti prava i obveze između potpisnika ugovora.

(5) U uzgajalištima divljači na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona, izvršavanje prava lova Ministarstvo može povjeriti korisniku zemljišta uz naknadu koja se utvrđuje sukladno odredbama članka 22. ovoga Zakona.

 

Članak 16.

(1) Privatna lovišta i privatna uzgajališta divljači, kao i promjene granica tih lovišta i uzgajališta, ustanovljuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo), uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Ako vlasnik zemljišta iz stavka 1. ovoga članka želi koristiti pravo lova u privatnom lovištu ili privatnom uzgajalištu divljači, podnijet će pisani zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta ili uzgajališta divljači nadležnom tijelu na području na kojem se nalazi zemljište, odnosno veći dio zemljišta. Zahtjev se podnosi najkasnije do 1. veljače za narednu lovnu godinu.

(3) Uz pisani zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, prilažu se isprave kojima se dokazuje pravo vlasništva na zemljištu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 13. stavka 1., 2. i 3., članka 23. stavka 5. točke 2., 3., 4. i 5. i stavka 6. i 7. ovoga Zakona.

(4) Vlasnik zemljišta stječe pravo lova danom dobivanja suglasnosti na lovnogospodarsku osnovu privatnog lovišta ili na program uzgoja divljači u privatnom uzgajalištu divljači.

 

Članak 17.

(1) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta ili uzgajališta divljači u roku iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili odbije primiti enklave ili poluenklave pod uvjetima iz članka 13. stavka 3. i članka 14. ovoga Zakona, njegovo će se zemljište obuhvatiti državnim ili zajedničkim lovištem.

(2) Ako se privatno lovište ili uzgajalište divljači prodajom, diobom ili kojim drugim načinom izmijeni tako da više nije prirodna cjelina ili ne ispunjava uvjete propisane člankom 9. stavkom 1., člankom 10. ili člankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona, nadležno tijelo po službenoj dužnosti pripojit će njegove površine lovištu, odnosno lovištima prema odredbama članka 9. stavka 1. i članka 11. ovoga Zakona.

(3) Spajanjem dvaju ili više zemljišta raznih vlasnika ne može se ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog lovišta ili uzgajališta divljači.

 

B. Zajednička lovišta

 

Članak 18.

(1) Na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta ustanovljuju se zajednička lovišta.

(2) Zajednička lovišta ustanovljava i izmjene granica provodi odlukom o ustanovljenju zajedničkog lovišta nadležno tijelo na području kojega se nalaze površine zemljišta, na prijedlog stručne komisije i uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Stručnu komisiju osniva nadležno tijelo u koje imenuje najmanje tri člana sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom koji su ovlašteni od Komore inženjera šumarstva i drvne industrije za poslove lovstva i dva člana HLS-a.

(3) Ako se površina zemljišta na kojima se ustanovljuju zajednička lovišta nalaze na području više županija, odnosno Grada Zagreba, lovište ustanovljuje nadležno tijelo na području kojega se nalazi veći dio lovišta, na prijedlog zajedničke stručne komisije i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(4) Ustanovljena zajednička lovišta daju se u zakup na način propisan ovim Zakonom.

(5) Vlasnicima i ovlaštenicima prava na zemljištu na čijim površinama su ustanovljena zajednička lovišta, pripada naknada prema odredbi članka 27. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

 

3. Površine na kojima se ne ustanovljavaju lovišta

 

Članak 19.

Na površinama zemljišta na kojima se ne ustanovljavaju lovišta divljač je dužan zaštićivati vlasnik zemljišta, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi to zemljište.

 

III. KONCESIJA

 

Članak 20.

(1) Koncesija se može dati pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem na području Republike Hrvatske na 30 lovnih godina.

(2) Koncesija se ne može dati osobi kojoj je izrečena kazna za kazneno djelo krivolova ili prekršaj iz članka 96. ili 99. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona.

(3) Ako se koncesija daje na zaštićenom području na kojem je dopušteno ustanovljenje lovišta sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode, koncesija se daje uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode.

 

Članak 21.

(1) Odluku o davanju koncesije donosi Ministarstvo na temelju provedenoga javnog natječaja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može po zahtjevu lovozakupnika državnog lovišta, tijekom trajanja zakupa, na temelju stručnog mišljenja komisije iz stavka 5. ovoga članka, dati lovište u koncesiju na vrijeme do isteka tridesete lovne godine, ubrajajući godine zakupa, pod istim uvjetima, ako je:

– prema propisima lovnogospodarske osnove u lovištu izgradio lovnotehničke i lovnogospodarske objekte koji se ne mogu amortizirati tijekom dvadesetogodišnjega gospodarenja,

– postigao propisano brojno stanje krupne divljači jelena običnog, medvjeda smeđeg ili divokoze planirane dobne, spolne i trofejne strukture, postigao važne rezultate na očuvanju i unapređenju prirodnih staništa divljači i drugih životinjskih vrsta,

– u proteklom razdoblju izvršavao sve propise lovnogospodarske osnove, pravodobno izvršavao ugovorne obveze te poštivao zakonske i podzakonske propise,

– u proteklom razdoblju surađivao s ostalim ovlaštenicima prava na području lovišta i inspekcijskim službama te mu nisu izricane kazne,

– uspješno provodio mjere zaštite divljači od krivolova i bolesti te surađivao u sprječavanju krivolova,

– uspješno sprječavao štete i otklanjao štetne posljedice od divljači na poljoprivrednim i šumskim površinama,

– pridonosio unapređenju i promicanju lovstva, lovne etike i običaja.

(3) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za davanje koncesije donosi Ministarstvo.

(4) Uz ponudu za dobivanje koncesije, ponuditelj ponude prilaže Program razvoja lovnoga gospodarenja, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 20. stavka 1., članka 23. stavka 6. i članka 29. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Postupak javnog natječaja za davanje koncesije i davanja stručnog mišljenja o promjeni zakupa u koncesiju provodi komisija od pet članova i tajnik koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

(6) Komisija iz stavka 5. ovoga članka daje Ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za koncesiju na temelju vrjednovanja programa razvoja lovnog gospodarstva, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i ponuđene godišnje naknade za koncesiju.

(7) U slučaju pretvaranja zakupa u koncesiju komisija iz stavka 5. ovoga članka daje Ministarstvu prijedlog odluke o pretvaranju zakupa u koncesiju na temelju vrjednovanja programa razvoja lovnoga gospodarstva, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te nalaza i mišljenja lovne inspekcije.

 

Članak 22.

(1) Početni iznos naknade za koncesiju preko javnog natječaja određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrjela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove obračunate po cjeniku koji propisuje ministar (u daljnjem tekstu: cjenik).

(2) U slučajevima kad nema lovnogospodarske osnove, početni iznos naknade za koncesiju određuje se u vrijednosti od 50 % godišnjeg odstrjela divljači, planiranog prema mogućem broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunate po cjeniku.

 

Članak 23.

(1) Na temelju odluke o davanju koncesije, ministar i najpovoljniji ponuditelj (u daljnjem tekstu: koncesionar), sklapaju ugovor o koncesiji na vrijeme do isteka tridesete lovne godine.

(2) Ugovor o koncesiji sadrži osobito odredbe o:

– položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija,

– vrsti i mogućem broju divljači koja se uzgaja u lovištu,

– načinu i uvjetima služenja pravom lova u provedbi lovnogospodarske osnove,

– trajanju koncesije,

– obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju,

– mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije,

– pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji,

– obvezama plaćanja naknade u slučaju raskida ugovora o koncesiji,

– dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije,

– naknadi za negativnu razliku divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon isteka trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji,

– drugim obvezama utvrđenim propisima o lovu.

(3) Program razvoja lovnoga gospodarstva uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, vrjednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova koja se prilaže ugovoru nakon odobrenja Ministarstva, sastavni su dio ugovora o koncesiji.

(4) Ugovor o koncesiji mora sadržavati mjere i uvjete zaštite prirode koji su u interesu očuvanja prirodnih staništa i divlje flore i faune te zaštite biološke raznolikosti, sukladno posebnim propisima.

(5) Koncesionar je obvezan:

1. za uredno izvršenje koncesije osiguravati financijska sredstva u dvostrukom iznosu godišnje naknade za koncesiju prava lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom),

2. imati stručnu službu, odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove,

3. imati organiziranu lovočuvarsku službu,

4. imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje uzima u koncesiju, a koji su registrirani kod Hrvatskoga kinološkog saveza i imaju položen ispit prirođenih osobina (IPO),

5. imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim ispitom ako u lovištu koje uzima u koncesiju ima predviđen odstrjel krupne divljači.

(6) Osim uvjeta iz stavka 5. ovoga članka, koncesionar obvezno prilaže ispravu iz koje je vidljivo kako je registriran za obavljanje lova (lov i stupičarenje).

(7) Koncesionar je obvezatan donijeti lovnogospodarsku osnovu u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o koncesiji, uz odobrenje Ministarstva.

(8) Ministar će propisati način utvrđivanja naknade za negativnu razliku divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon isteka trajanja koncesije i zakupa, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji i zakupu.

(9) Naknada za koncesiju raspoređuje se prema članku 27. ovoga Zakona.

 

Članak 24.

(1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji, Ministarstvo je obvezatno dostaviti nacrt ugovora s odlukom o koncesiji na prethodno mišljenje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o davanju koncesije.

(2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske obvezno je dati svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka. U protivnom, smatra se kako je potvrdno njegovo mišljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora o koncesiji.

(3) Sklopljeni ugovor o koncesiji dostavlja se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Ministarstvu financija radi upisa u Registar koncesija.

 

Članak 25.

(1) Koncesionar je obvezatan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za koncesiju za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade zaključno do 30. rujna tekuće godine.

(2) Ako koncesionar ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka, smatrat će se kako je ugovor o koncesiji jednostrano raskinut.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, objavit će se javni natječaj u roku od 45 dana od dana raskida ugovora.

(4) Za sve uplate dugova za koncesiju nakon proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat će se zatezne kamate prema propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava za Proračun.

 

Članak 26.

(1) Ministarstvo može i prije isteka vremena koncesije otkazati koncesionaru ugovor o koncesiji bez otkaznog roka u sljedećim slučajevima:

1. ako se služi pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji,

2. ako unese u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti,

3. ako se utvrdi kako je propustima u provedbi lovnogospodarske osnove, bez opravdanih razloga, umanjen fond divljači ispod najmanjeg broja utvrđenog lovnogospodarskom osnovom za tekuću godinu,

4. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz članka 23. stavka 5. točke 1., 2. i 3., odnosno stavka 6. ovoga Zakona,

5. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %,

6. ako ne provodi mjere i radnje utvrđene propisima o lovstvu,

7. ako gospodari suprotno uvjetima zaštite prirode,

8. ako pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno Nacionalnom planu gospodarenja za tu vrstu.

(2) U slučajevima da koncesionar ili davatelj koncesije raskine ugovor, odnosno nakon isteka vremena na koje je ugovor o koncesiji sklopljen, stanje lovišta i provedbe lovnogospodarske osnove utvrđuje stručna komisija koju osniva ministar.

(3) U slučaju raskida ugovora iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga članka, koncesionar gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje koncesije iz članka 23. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

 

Članak 27.

(1) Sredstva naknade za koncesiju raspoređuju se na način:

1. 50 % sredstava za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištima za koja se uplaćuje lovozakupnina, preko proračuna županija i Grada Zagreba na čijem području je ustanovljeno lovište,

2. 30 % sredstava u Proračun,

3. 10 % sredstava na poseban račun Ministarstva za provedbu Zakona,

4. 10 % sredstava na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona.

(2) Sredstva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, koja u roku od godine dana nisu potraživali vlasnici zemljišta bez prava lova, koristit će se u županijama i Gradu Zagrebu za razvoj i unapređenje lovstva. Kad vlasnici bez prava lova na području lovišta zatraže naknadu i dokažu pravo vlasništva, županije i Grad Zagreb dužne su isplatiti naknadu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se:

– zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom,

– štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom,

– provedba natječaja za državna lovišta,

– promidžba i informiranje iz područja lovstva,

– razvoj informatike u funkciji kontrole i provedbe ovoga Zakona.

(4) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se:

– zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom,

– štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom,

– provedba natječaja za zajednička lovišta,

– promidžba i informiranje iz područja lovstva.

(5) Županije i Grad Zagreb dužne su ministarstvu jednom godišnje podnijeti izvješće o utrošenim sredstvima iz stavka 1. točke 1. i 4. ovoga članka.

 

Članak 28.

U slučaju stečaja ili likvidacije pravne osobe koja ima lovište u koncesiji, za lovište se odmah nakon proglašenja stečaja ili likvidacije raspisuje javni natječaj sa stanjem divljači utvrđenim lovnogospodarskom osnovom za tu lovnu godinu.

 

IV. DAVANJE LOVIŠTA U ZAKUP

 

Članak 29.

(1) Zajedničko lovište može se dati u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem na području Republike Hrvatske na 10 lovnih godina putem javnog natječaja.

(2) Zajedničko lovište ne može se dati osobi koja je kažnjavana za kazneno djelo nezakonitog lova ili za prekršaj iz članka 96. ili 99. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona.

(3) Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka provodi komisija nadležnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba koje je ustanovilo zajedničko lovište. Komisiju za provedbu javnog natječaja osniva i njezine članove imenuje nadležno tijelo.

(4) Jamčevina koju polaže ponuditelj na natječaju iznosi 50 % od početne cijene lovozakupnine. Početna cijena lovozakupnine određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrjela divljači u desetoj godini lovnogospodarske osnove, obračunate po cjeniku.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka u slučajevima kad nema lovnogospodarske osnove, početna cijena lovozakupnine određuje se u visinivrijednosti od 50 % odstrjela divljači, planiranog prema broju divljači iz Odluke o ustanovljenju lovišta, obračunate po cjeniku.

(6) Komisija iz stavka 3. ovoga članka daje nadležnom tijelu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup lovišta. Najpovoljnija ponuda je ona kojom je ponuđena najviša lovozakupnina.

(7) Odluku o davanju lovišta u zakup donosi nadležno tijelo.

(8) Nadležno tijelo propisat će postupak i uvjete javnog natječaja, kriterije vrjednovanja ponuda za davanje zajedničkih lovišta u zakup te vrijeme za sklapanje ugovora o zakupu zajedničkog lovišta.

 

Članak 30.

(1) S najpovoljnijim ponuditeljem (u daljnjem tekstu: lovozakupnik) župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, sklapa ugovor o zakupu zajedničkog lovišta na 10 lovnih godina.

(2) Odredbe članka 23. stavka 2., 3., 4. i 5. točke 2., 3., 4. i 5. i stavka 6., 7. i 8. te članka 24. stavka 1. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na zakup zajedničkih lovišta.

(3) Za uredno izvršenje zakupa lovozakupnik je dužan osiguravati financijska sredstva u visini iznosa godišnje lovozakupnine (garancijom banke ili avaliranom mjenicom).

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se na zahtjev lovozakupnika produljiti najranije u predzadnjoj lovnoj godini, a najkasnije u roku od 90 dana prije isteka vremena zakupa i to jednokratno, za isto razdoblje, ako je lovozakupnik provodio mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva na podneseni zahtjev.

 

Članak 31.

(1) Lovozakupnik je obvezatan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje lovozakupnine za iduću lovnu godinu, a preostali iznos zaključno do 30. rujna tekuće godine.

(2) Uplaćivanje lovozakupnine, obračun zateznih kamata i raskid ugovora obavljaju se na način propisan člankom 25. stavkom 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Do zakupa zajedničkog lovišta zabranjen je lov divljači, a na tim površinama mjere uzgoja i zaštite divljači provodi pravna ili fizička osoba po rješenju nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba.

 

Članak 32.

U slučaju stečaja ili likvidacije pravne osobe koja ima lovište u zakupu, nadležno tijelo dužno je postupiti sukladno članku 28. te provesti odgovarajući postupak iz članka 29. ovoga Zakona.

 

Članak 33.

(1) Lovozakupnik može u pisanom obliku otkazati ugovor o zakupu zajedničkog lovišta najkasnije tri mjeseca prije isteka lovne godine, ne navodeći razloge.

(2) Župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba otkazat će ili raskinuti ugovor o zakupu zajedničkog lovišta u slučajevima iz članka 26. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. i stavka 2. i 3., odnosno ako lovozakupnik ne ispunjava obveze iz članka 23. stavka 5. točke 2. i 3. i stavka 6. ovoga Zakona, koji se odgovarajuće primjenjuju.

(3) U slučaju otkaza ili raskida ugovora, lovozakupnik gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje zakupa iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 26. stavka 1., točke 5. ovoga Zakona.

(4) U slučajevima otkaza ili raskida ugovora o zakupu lovišta, zajedničko lovište daje se u zakup putem natječaja. Novi ugovor o zakupu lovišta sklapa se na 10 lovnih godina.

 

Članak 34.

(1) U slučaju otkaza ili raskida ugovora o zakupu lovišta, stanje lovišta i provođenja lovnogospodarske osnove utvrđuje stručna komisija koju imenuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba.

(2) Na temelju utvrđenog stanja, u slučajevima iz članka 25. stavka 2. i članka 26. ovoga Zakona, dosadašnji lovozakupnik obvezatan je nadoknaditi negativne razlike divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata prema cjeniku i nema pravo sudjelovati na ponovnom natječaju.

 

Članak 35.

(1) Vlasnik lovišta može svoje pravo lova u lovištu ili dijelu lovišta kojem površina nije manja od površine određene člankom 10. stavkom 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, dati u zakup pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 23. stavka 5. točke 2., 3., 4. i 5. i stavka 6. te članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik lovišta obavještava nadležno tijelo o davanju tog lovišta u zakup.

 

Članak 36.

Sredstva uplaćena u Proračun po osnovi lovozakupa za zajednička lovišta iz članka 31. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, obračunavaju se i raspoređuju sukladno članku 27. stavku 1. i 2. ovoga Zakona.

 

Članak 37.

(1) Državno lovište se može dati u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem na području Republike Hrvatske na 10 lovnih godina.

(2) Lovište se ne može dati u zakup osobi koja je kažnjavana za kazneno djelo krivolova ili za prekršaj iz članka 96. ili 99. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona.

(3) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za davanje državnog lovišta u zakup donosi Ministarstvo.

 

Članak 38.

(1) Odluku o davanju državnog lovišta u zakup donosi Ministarstvo.

(2) Postupak javnog natječaja za davanje državnog lovišta u zakup provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova i tajnik koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

(3) Najpovoljnija je ponuda ona kojom je ponuđena najviša lovozakupnina.

(4) Ako dva ili više ponuditelja ponude istu lovozakupninu, smatrat će se povoljnijom ponuda ponuditelja koji ima sjedište na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi veći dio lovišta.

(5) U slučajevima kad nema lovnogospodarske osnove, početna cijena lovozakupnine određuje se u vrijednosti od 50 % godišnjeg odstrjela divljači, planiranog prema mogućem broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunate po cjeniku.

 

Članak 39.

(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude, ministar i lovozakupnik sklapaju ugovor o zakupu državnog lovišta u pisanom obliku.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se na zahtjev lovozakupnika produljiti najranije u predzadnjoj lovnoj godini, a najkasnije u roku od 90 dana prije isteka ugovora i to jednokratno, za isto razdoblje ako je lovozakupnik provodio mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom.

(3) Iznimno u slučajevima investicijskih ulaganja u lovnotehničke i lovnogospodarske objekte na državnom zemljištu i u državnom lovištu u skladu s lovnogospodarskom osnovom, koje lovoovlaštenik ne može amortizirati za vrijeme važenja ugovora, Ministarstvo može na zahtjev lovoovlaštenika izmijeniti ugovorni odnos zakupa državnog lovišta u koncesiju, na način opisan u članku 21. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Sva investicijska ulaganja iz stavka 3. ovoga članka u državnom lovištu postaju vlasništvo Republike Hrvatske nakon prestanka koncesije, odnosno zakupa po bilo kojoj osnovi.

(5) Odredbe članka 23., stavka 2., 4. i stavka 5. točke 2., 3., 4. i 5., članka 24., 25. i 29. stavka 2. i 3., članka 30., 31., 32., 33. i 34. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju na zakup državnih lovišta.

 

Članak 40.

Sredstva uplaćena u Proračun po osnovi lovozakupa za državna lovišta raspoređuju se u skladu s člankom 27. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona.

 

V. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA, PROGRAM UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAM ZAŠTITE DIVLJAČI

 

Članak 41.

(1) Pravo lova u lovištu izvršava se kao pravo i dužnosti provedbe lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači i sklopljenog ugovora o zakupu, odnosno koncesiji.

(2) Bez odobrene lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači i ugovora o zakupu, odnosno koncesiji, ne može se izvršavati pravo lova.

 

Članak 42.

(1) Lovnogospodarska osnova jest desetogodišnji planski akt za gospodarenje lovištem kojim se utvrđuje gospodarenje za razdoblje od dana davanja suglasnosti na lovnogospodarsku osnovu do 31. ožujka desete lovne godine.

(2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti zaštićene faune, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama.

(3) Brojno stanje divljači i struktura populacije koja se uzgaja, odnosno može uzgajati u lovištu, mora se postići u roku utvrđenom lovnogospodarskom osnovom, koji ne može biti duži od pet godina za sitnu, a deset godina za krupnu divljač.

(4) Planiranje odstrjela divljači mora biti u skladu s brojnim stanjem, dobnom i spolnom strukturom divljači u lovištu i potrebama za opstanak zaštićene faune.

(5) Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga članka, u slučajevima kada se za uzgoj, zaštitu i korištenje pojedinih vrsta divljači donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja, s tim vrstama divljači gospodarit će se u skladu s navedenim planovima bez obzira na propis važećih lovnogospodarskih osnova.

 

Članak 43.

(1) Lovnogospodarska osnova donosi se nakon potpisivanja ugovora o zakupu ili koncesiji.

(2) Ako se na području lovišta nalaze šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske prije stjecanja prava lova lovoovlaštenik i Hrvatske šume d.o.o. dužni su potpisati ugovor o međusobnim pravima i obvezama. Sadržaj ugovora propisuje ministar.

(3) Lovoovlaštenik u zajedničkom i državnom lovištu donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište uz odobrenje Ministarstva, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o koncesiji, odnosno ugovora o zakupu lovišta.

(4) U slučaju produženja ugovora, do odobrenja lovnogospodarske osnove lovištem će se u idućoj godini gospodariti isto kao u zadnjoj godini važenja lovnogospodarske osnove. Gospodarenje u toj godini smatra se prvom godinom izvršenja lovnogospodarske osnove za iduće razdoblje.

 

Članak 44.

(1) Divljač u uzgajalištu uzgaja se u skladu s programom uzgoja divljači.

(2) Za programe iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 42. i 43. ovoga Zakona.

 

Članak 45.

(1) Divljač na površinama izvan lovišta i na površinama iz članka 9. stavka 2., točke 2. 3. i 5. ovoga Zakona, zaštićuje se i lovi u skladu s programom zaštite divljači.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, uz suglasnost Ministarstva.

(3) Sanitarni i redukcijski odstrjel na površinama iz stavka 1. ovoga članka obavlja pravna ili fizička osoba koja provodi program zaštite divljači, a ukoliko nije registrirana za obavljanje lova, isti će povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (lov i stupičarenje).

(4) Pravna ili fizička osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je donijeti program zaštite divljači u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno od dana utvrđivanja promjene na površinama iz članka 9. stavka 2. točke 2., 3. i 5. ovoga Zakona.

 

Članak 46.

(1) Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači i program zaštite divljači moraju biti u skladu s osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama i programima za gospodarenje šumama, uvjetima i načinom iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, vodoprivrednom osnovom, dokumentima prostornog uređenja, odnosno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša i potpisanim međunarodnim ugovorima iz područja lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divljači te odredbama propisa o zaštiti prirode.

(2) Provedba lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači obveza je lovoovlaštenika prava lova, odnosno pravnih i fizičkih osoba koje zaštićuju divljač na površinama izvan lovišta.

(3) Sadržaj, način izrade i postupak donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači propisuje ministar uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu prirode.

 

Članak 47.

Izrada lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači ili programa zaštite divljači te njihove revizije može se povjeriti pravnoj osobi koja je registrirana za tu djelatnost i ima zaposlenog djelatnika sa završenim šumarskim fakultetom šumarskog smjera, agronomskim i veterinarskim fakultetom s položenim kolegijem iz lovstva ili fizičkoj osobi s navedenom stručnom spremom s položenim stručnim ispitom te koji je ovlašten za poslove lovstva.

 

Članak 48.

(1) Revizija lovnogospodarske osnove, program uzgoja divljači i programa zaštite divljači obavlja se kad su se trajno ili bitno izmijenili uvjeti i okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači ili program zaštite divljači.

(2) Revizija lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači obavlja se po postupku propisanom za njihovo donošenje.

(3) Troškove revizije lovnogospodarske osnove snosi prouzročitelj izmjene uvjeta na kojima se temelji lovnogospodarska osnova.

 

VI. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI

 

Članak 49.

(1) Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskom osnovom, programom uzgoja divljači ili programom zaštite divljači te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima.

(2) Zabranjen je uzgoj divljači u broju kojim se narušavaju prirodni odnosi staništa i divljači, osim u uzgajalištima divljači i ograđenom lovištu.

 

Članak 50.

(1) Nove vrste divljači mogu se unositi u lovište ili na površine izvan lovišta samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti središnjega tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.

(2) Unošenje novih vrsta iz stavka 1. ovoga članka ne smije štetiti prirodnim staništima niti divljoj zavičajnoj flori i fauni.

 

Članak 51.

Uzgoj i zaštita divljači obuhvaćaju:

1. lovostaj za određene vrste divljači,

2. privremenu zabranu lova divljači,

3. provedbu radnji koje osiguravaju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski živi u lovištu te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa,

4. održavanje utvrđene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti populacije divljači koja se uzgaja,

5. osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i vođenje mladunčadi,

6. unošenje i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja,

7. osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite divljači,

8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj te uklanjanje pasa i mačaka skitnica,

9. spašavanje divljači od elementarnih nepogoda,

10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode,

11. podizanje i održavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata,

12. poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) pri obavljanju poljoprivrednih i drugih radova te upotrebu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima,

13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani način i poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenju strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl.,

14. korištenje određenih pasmina lovačkih pasa s ispitom prirođenih osobina,

15. čuvanje lovišta,

16. suzbijanje krivolova.

 

Članak 52.

(1) Zabranjeno je loviti i uznemiravati ženku dlakave divljači kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad te pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad; za vrijeme hibernacije; uništavanje i prisvajanje mladunčadi te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka lovoovlaštenik može dopustiti za potrebe znanosti, nastave, lovne obuke ptica grabljivica, zooloških vrtova, muzeja te sokolarskih i kinoloških priredbi, uz prethodno dopuštenje Ministarstva, u granicama tih potreba, lov divljači i njihove mladunčadi u vrijeme kad je lov zabranjen, oštećivanje legla i gnijezda te sakupljanje jaja.

 

Članak 53.

Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te znakova granice lovišta.

 

Članak 54.

(1) Bez dopuštenja lovoovlaštenika zabranjeno je kretanje lovištem s oružjem.

(2) Kretanje državnim, županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama u lovištu dopušteno je samo s praznim oružjem u navlaci ili zaštitnoj kutiji.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na službene osobe za vrijeme obavljanja službe.

 

Članak 55.

(1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado.

(2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada.

(3) Lovoovlaštenik ima pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem protivno odredbi stavka 2. ovoga članka, bez naknade vlasniku psa i mačke.

(4) Nije dopušteno ukloniti pse koji u organiziranom lovu, na ispitima ili utakmicama pasa u gonjenju divljači prijeđu u drugo lovište.

 

Članak 56.

(1) Sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) smiju se upotrebljavati samo na način koji nije štetan za zdravlje divljači te na način kojim se ne ugrožava i ne onečišćava okoliš.

(2) Pravna ili fizička osoba koja namjerava paliti strnište, kukuruzište, tršćake ili sl. dužna je o tome prije obavijestiti lovoovlaštenika najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači i/ili okoliša.

(3) Poljoprivredni strojevi pri obavljanju radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač, moraju imati u funkciji uređaj za plašenje divljači.

(4) Pravna ili fizička osoba koja upotrebljava sredstva za zaštitu bilja na nepropisan način, pali strništa, kukuruzišta ili tršćake ili upotrijebi stroj suprotno odredbama stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka, dužna je nadoknaditi štetu nastalu na divljači upotrebom tih sredstava, strojeva ili paljenjem.

 

Članak 57.

(1) Lovoovlaštenik je dužan organizirati lovočuvarsku službu te stručnu službu za provedbu lovnogospodarske osnove ili imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove.

(2) Poslove stručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove može obavljati osoba koja je tijekom srednjeg ili visokoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz lovstva.

(3) Poslove lovočuvarske službe obavlja lovočuvar.

(4) Poslove lovočuvara može obavljati osoba koja je osposobljena za obavljanje lovočuvarske službe, a udovoljavaju uvjetima za nošenje oružja.

(5) Osposobljavanje za obavljanje poslova lovočuvarske službe provode HLS i druge pravne osobe koje za to ovlasti Ministarstvo.

 

Članak 58.

(1) Lovočuvar je u obavljanju svoje službe ovlašten:

1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljač ili se kreće u lovištu sa sredstvima prikladnim za lov divljači,

2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divljač i njezine dijelove ako je lov ili kretanje u lovištu izvršeno protivno odredbama ovoga Zakona,

3. sprječavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezine mladunčadi te oštećivanje njezinih legla, gnijezda i jaja,

4. sprječavati lov divljači na nedopušten način, nedopuštenim sredstvima i korištenjem pasa s kojima lov nije dopušten,

5. nadzirati držanje i prenošenje divljači i njezinih dijelova u lovištu.

(2) Lovočuvar je u obavljanju svoje službe obvezan:

1. obavijestiti bez odgađanja lovoovlaštenika i veterinarsku službu o pojavi bolesti i uginuća divljači i drugih životinjskih vrsta i o neposrednoj opasnosti od elementarnih nepogoda (poplave, snježnih nanosa, poledice, požara i dr.),

2. prikupljati obavještenja i podatke o lovu obavljenom suprotno odredbama ovoga Zakona i o tome obavijestiti lovoovlaštenika, lovnu inspekciju i policiju,

3. izvijestiti inspekciju nadležnu za zaštitu prirode i policiju o nezakonitom odstrjelu, odnosno stradanju zaštićenih vrsta.

(3) Propis o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove, lovočuvarskoj službi, obrascu iskaznice i znački lovočuvara, načinu njihova izdavanja i vraćanja, dužnostima i pravima lovočuvara te o načinu upotrebe vatrenog oružja pri obavljanju lovočuvarske službe donosi ministar.

 

VII. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA

 

Članak 59.

(1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju lova, vabljenje, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači.

(2) Lov divljači u lovištu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom ili programom uzgoja divljači, a na površinama izvan lovišta u skladu s programom zaštite divljači i namjenom tih površina, sukladno odredbama ovog Zakona, poštujući lovačku etiku i običaje.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, lov smeđeg medvjeda obavlja se na temelju Akcijskog plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj za pojedinu godinu, koji donosi i provodi Ministarstvo na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za izradu Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i praćenje populacije velikih zvijeri.

(4) Zabranjeno je loviti divljač za vrijeme lovostaja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom.

(5) Lovostaj po vrstama divljači, ovisno o njihovim svojstvima i uvjetima u kojim ona obitava, propisuje ministar po prethodnom mišljenju središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode.

 

Članak 60.

Divljač koja se uzgaja u uzgajalištu može se loviti cijele godine isključivo u svrhu razmnožavanja i napučivanja lovišta, a odstrjeljivati u skladu s propisom iz članka 59. stavka 5. ovoga Zakona.

 

Članak 61.

(1) Ranjenu i bolesnu divljač kojoj nije moguće pružiti veterinarsku pomoć dopušteno je odstrjeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači.

(2) Odstrjel, u smislu stavka 1. ovoga članka, lovoolaštenik je dužan bez odgode prijaviti lovnom inspektoru, uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe da je odstrjeljena divljač bila ranjena ili bolesna.

 

Članak 62.

Ministarstvo je ovlašteno:

1. skratiti lovostaj ako to treba radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne, šumske kulture ili akvakulture te ako zbog vremenskih nepogoda nije bilo moguće izvršiti planirani odstrjel divljači,

2. dopustiti lov za vrijeme lovostaja ako to zahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zooloških vrtova, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači,

3. zabraniti lov pojedine vrste divljači radi zaštite zdravlja ljudi i stoke, zaštite njezina brojnog stanja, pojave kemijskog, biološkog ili radiološkog zagađivanja te otklanjanja posljedica ratnog djelovanja i razaranja,

4. dok lovište nije u zakupu ovlastiti HLS, odnosno Lovački savez županije ili drugu pravnu ili fizičku osobu osposobljenu za lov, za izvršenje sanitarnog odstrjela, redukcijskog odstrjela, ili izlovljavanja divljači s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima prema drugim propisima ne smiju obitavati (otoci, zračne luke i sl). Rješenjem za obavljanje lova propisat će se visina odstrjela i raspolaganje s odstrjeljenom divljači i njezinim dijelovima.

 

Članak 63.

Upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove lovstva ovlašteno je u zajedničkom lovištu:

1. produljiti lovostaj ili zabraniti lov pojedine vrste divljači za određeno vrijeme kad je to potrebno radi zaštite njezina brojnog stanja,

2. zabraniti lov divljači na poljoprivrednim zemljištima zasijanim ili zasađenim poljoprivrednim kulturama u vrijeme kad bi to štetilo tim kulturama.

 

Članak 64.

(1) Zabranjeno je loviti divljač:

1. načinima i sredstvima kojima se ona masovno uništava,

2. u pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima,

3. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja,

4. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov, osim za svrhu iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona i točke 3. ovoga stavka, ali ne otrovom,

5. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike, električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom,

6. gaženjem i lovljenjem motornim vozilima ili čamcima na motorni pogon te letjelicama svih vrsta,

7. hrtovima i ostalim psima koji nisu lovački te lovačkim psima koji nemaju položen ispit prirođenih osobina,

8. zvijerima,

9. samostrijelom i sličnim napravama ako posebnim propisom nije drukčije regulirano,

10. zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja,

11. primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, osim divlje svinje, medvjeda, lisice, čaglja, kune, tvora i mungosa na mečilištima.

(2) U pojedinačnom lovu na jelena, srnjaka, lisicu i šojku kreštalicu dopuštena je upotreba rikalica, vabaka i pisaka kao pomoćnih sredstava u lovu.

(3) Lisicu, tvora, mungosa, puha velikog i kune dopušteno je loviti stupicama i klopkama za tu namjenu, u skladu s lovnogospodarskom osnovom.

(4) Osobi koja ima položen sokolarski i lovački ispit dopušten je lov pticama grabljivicama iz umjetnog uzgoja, upisanim u upisniku koji vodi Hrvatski sokolarski savez, na temelju dopuštenja središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite prirode i ovlaštenika prava lova.

(5) Sokolarski ispit polaže se pred povjerenstvom koje imenuje ministar.

(6) Program o polaganju sokolarskog ispita i propis o načinu lova s pticama grabljivicama (sokolarenje) donosi ministar.

 

Članak 65.

Lovoovlaštenik ili osoba kojoj dopusti lovoovlaštenik može, radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divljač primamljivati hranom i vodom te hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa.

 

Članak 66.

(1) Divljač je dopušteno odstrjeljivati samo lovačkim oružjem i lovačkim nabojima koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi.

(2) Lovačko oružje jesu lovačke puške, pištolji i revolveri.

(3) Krupnu divljač dopušteno je odstrjeljivati samo zrnom iz dugačkoga lovačkog oružja s užlijebljenim cijevima, a divlje svinje i zrnom iz lovačkog oružja s glatkim cijevima kalibra 10., 12., 16. ili 20.

(4) Zabranjeno je odstrjeljivati divljač automatskim oružjem, a poluautomatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima ako nabojnik može sadržavati više od dva naboja.

(5) Za lovačko oružje može se izdati odobrenje za nabavu oružja uz predočenje dokaza o položenom lovačkom ispitu i uz lovačku iskaznicu.

(6) Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, pogonom ili psima.

(7) Dopušteno je oglašavanje prodaje i nabave lovačkog oružja u javnim medijima.

(8) Uporabu lovačkoga oružja i naboja propisuje ministar.

 

Članak 67.

(1) U lovu se smiju koristiti lovački psi koji udovoljavaju uvjetima iz članka 23. stavka 5. točke 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim područjima smije se koristiti samo odgovarajuća vrsta pasa.

(3) Vrstu, broj i način korištenja pasa za lov u određenom području na pojedinu vrstu divljači te davanje uvjerenja o položenom ispitu prirođenih osobina i osposobljenosti za praćenje krvnog traga za lovačke pse iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

 

Članak 68.

(1) Divljač smije loviti osoba koja je položila lovački ispit i posjeduje lovačku iskaznicu, uz prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika.

(2) Lovačku iskaznicu izdaje HLS.

(3) Pravne i fizičke osobe koje se bave lovnim turizmom obvezatne su pojedinca ili vođu grupe obavijestiti o obvezama i zabranama iz članka 67. i 69. ovoga Zakona.

(4) Strani državljanin smije loviti u Republici Hrvatskoj ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, a pri ulasku u Republiku Hrvatsku mora imati pisani poziv lovoovlaštenika.

(5) Uvjete i načine lova i nošenje lovačkog oružja, obrazac lovačke iskaznice, te način izdavanja lovačke iskaznice, dopuštenja za lov i evidencije o obavljenom lovu propisuje ministar.

 

Članak 69.

(1) Divljač je zabranjeno loviti, te postavljati lovnogospodarske objekte u pojasu 300 m od granice posebno zaštićenih dijelova prirode iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona i prolaza koji služe za migraciju divljači preko i ispod autocesta.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka divljač je dopušteno loviti uz granicu lovišta kad je granica lovišta određena rijekom ili drugom vodenom površinom.

(3) Lov divljači na zemljištima koja se nalaze u graničnom pojasu uređuje se posebnim propisom koji će donijeti ministar.

 

Članak 70.

(1) Trofeji divljači, koji podliježu vrjednovanju sukladno propisu koji donosi ministar, moraju se ocijeniti.

(2) Evidenciju trofeja divljači vodi lovoovlaštenik.

(3) Trofeje divljači iz stavka 1. ovoga članka ocjenjuje komisija sastavljena od ovlaštenih ocjenjivača koji imaju položen ispit za ocjenjivača trofeja.

(4) Trofeje divljači stečene u državnom lovištu ocjenjuje komisija lovoovlaštenika.

(5) Trofeje divljači stečene u ostalim lovištima ocjenjuje komisija sastavljena od ovlaštenih ocjenjivača koji imaju položen ispit za ocjenjivača trofeja, a koju imenuje nadležno upravno tijelo čije je nadležno tijelo ustanovilo lovište.

(6) Stalno nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izložbe C.I.C. – a pri HLS-u potvrđuje vrhunske trofeje divljači i rješava prigovore na ocjenu trofeja komisije iz stavka 4. i 5. ovoga članka.

(7) O ocijenjenim trofejima komisije iz stavka 4. i 5. ovoga članka izvještavaju HLS koji vodi evidenciju o ocijenjenim trofejima divljači. Izvješća se daju do 31. svibnja svake godine za trofeje stečene u protekloj lovnoj godini.

(8) HLS organizira izložbe trofeja divljači te utvrđuje sadržaj, opseg i vrstu trofeja za izlaganje na nacionalnim i međunarodnim izložbama.

(9) Trofeje divljači iz lovišta ili Republike Hrvatske dopušteno je iznositi uz propisani trofejni list koji izdaju komisije iz stavka 4. i 5. ovoga članka. Trofeji divljači koji se nalaze u skupini pet točaka manjoj od nacionalnog prvaka mogu se iznositi iz Republike Hrvatske ako su ocjenjeni od strane Stalnoga nacionalnog povjerenstva za ocjenu trofeja i izložbe C.I.C.-a.

(10) Propis o načinu ocjenjivanja, vođenju evidencije o trofejima divljači te obrazac trofejnog lista i izvješća o ocijenjenim trofejima donosi ministar.

 

Članak 71.

(1) Vrhunski trofej divljači zabranjeno je trajno iznijeti u inozemstvo.

(2) Vrhunski trofej otkupljuje Republika Hrvatska, a čuva se u muzeju HLS-a.

 

Članak 72.

(1) Lovački ispit, ispit za lovočuvara i ispit za ocjenjivača trofeja divljači polažu se kod HLS-a i drugih pravnih osoba koje za to ovlasti Ministarstvo.

(2) Osobama koje su tijekom višeg ili visokoškolskog obrazovanja završile odgovarajući nastavni program iz lovstva, HLS će izdati uvjerenje o položenom lovačkom ispitu.

(3) Lovačke ispite iz stavka 1. ovoga članka može polagati osoba s navršenih 18 godina života, odnosno mogu se priznati ti ispiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka osobi s navršenih 18 godina života.

(4) Program osposobljavanja za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja, način polaganja lovačkog ispita, ispita za ocjenjivača trofeja i ispita za lovočuvara, način izdavanja uvjerenja, oblik uvjerenja, oblik, sadržaj i način vođenja upisnika o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja propisuje ministar.

 

Članak 73.

(1) Ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi pripadaju lovoovlašteniku, ako prema lovnogospodarskoj osnovi uzgaja tu vrstu divljači u lovištu, a na površinama izvan lovišta pripada osobi koja provodi zaštitu divljači na tim površinama.

(2) Lovoovlašteniku pripada divljač i njezini dijelovi iz stavka 1. ovoga članka, iako takvu divljač ne uzgaja, dok drugi lovoovlaštenik prava lova ne dokaže svoje pravo na tu divljač ili njezine dijelove.

(3) Osoba koja je uočila mrtvu, ozlijeđenu ili bolesnu divljač ili napuštenu ozlijeđenu, odnosno bolesnu mladunčad dužna je bez premještanja divljači o tome odmah obavijestiti lovoovlaštenika koji će pozvati ovlaštenog veterinara. Ovlašteni veterinar dužan je zapisnički utvrditi uzrok uginuća, odnosno zdravstveno stanje ozlijeđene ili bolesne divljači. Svako premještanje (prenošenje, prevoženje) divljači ili dijelova divljači bez zapisnika, odnosno potvrde o podrijetlu divljači smatrat će se krivolovom.

(4) Nakon zdravstvenog pregleda ozlijeđene ili bolesne divljači iz stavka 3. ovoga članka, lovoovlaštenik je dužan skrbiti se o njoj i osigurati joj odgovarajuću veterinarsku njegu, odnosno odrediti pravnu ili fizičku osobu kojoj će tu skrb i njegu povjeriti, a mrtvu divljač dužan je dobro zakopati tako da druge životinje ne mogu doći do nje ili njezinih dijelova.

 

Članak 74.

(1) Divljač i njezini dijelovi mogu se držati, prevoziti ili prenositi izvan lovišta ili površina iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona do veterinarsko-sanitarnog pregleda, samo uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, a nakon pregleda i obrade mogu se skladištiti i pohranjivati, prodavati i kupovati, doraditi i preraditi te izvoziti i uvoziti s oznakama i potvrdama propisanim Zakonom o veterinarstvu i uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova.

(2) Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova iz stavka 1. ovoga članka izdaje lovoovlaštenik, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi površine izvan lovišta (površine iz članka 9. stavka 2.).

(3) Odstrijeljena i na drugi način stečena krupna divljač može se držati ili stavljati u promet samo ako je označena odgovarajućom oznakom.

(4) Na uvoz i izvoz divljači i dijelova divljači primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa.

(5) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju promet divljači i/ili njezinih dijelova dužne su voditi evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljači i njezinih dijelova i dostavljati je Ministarstvu do desetog u mjesecu za protekli mjesec.

(6) Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova, način označavanja krupne divljači iz stavka 3. ovoga članka, način izdavanja i razduživanja markica za obilježavanje krupne divljači te obrasce evidencije iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar.

 

VIII. SPRJEČAVANJE ŠTETE I NAKNADA ŠTETE

 

1. Štete od divljači

 

Članak 75.

(1) Mjere za sprječavanje štete od divljači jesu: smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu, osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu, čuvanje usjeva i nasada, izgon divljači s ugroženog zemljišta, ograđivanje zemljišta te uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači.

(2) Nadležno tijelo utvrđuje uobičajene mjere iz stavka 1. ovoga članka za područje županije, odnosno Grada Zagreba.

 

Članak 76.

(1) Odlukom o ustanovljenju lovišta propisuju se mjere za sprječavanje štete od divljači koje je dužan poduzimati lovoovlaštenik, a naročito:

1. donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama i sl.),

2. nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana iz točke 1. ovoga stavka (mehaničkih ili kemijskih repelenata),

3. pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu.

(2) Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka ne primjenjuje se na ograđivanje voćaka, kultura, plantažnih i sličnih nasada korisnika zemljišta, radi sprječavanja štete od divljači.

(3) Za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka, korisnik zemljišta dužan je lovoovlašteniku dati na uvid vlasnički ili posjedovni list, odnosno ugovor o zakupu zemljišta te na zahtjev lovoovlaštenika omogućiti utvrđivanje položaja zemljišta.

 

Članak 77.

(1) Lovoovlaštenik je obvezatan poduzimati određene mjere za sprječavanje štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište.

(2) Korisnici zemljišta dužni su za sprječavanje štete od divljači poduzimati propisane mjere.

 

Članak 78.

U uzgajalištima divljači i ograđenom lovištu lovoovlaštenik je dužan na svoj trošak zaštititi neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajućim mehaničkim ili kemijskim sredstvima.

 

Članak 79.

Korisnici zemljišta imaju pravo i dužnost:

1. odgovarajućim sredstvima poduzimati mjere radi sprječavanja štete od divljači u svojim rasadnicima, voćnim nasadima i na usjevima te surađivati u poduzimanju mjera za sprječavanje štete od divljači na svom zemljištu sredstvima dobivenim od lovoovlaštenika prema njegovim uputama,

2. priopćivati, bez odgađanja, lovoovlašteniku okolnosti koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje štete koju može nanijeti divljač na njihovu zemljištu, a i obavijestiti ga o započetoj šteti,

3. omogućiti lovoovlašteniku da na njihovu zemljištu poduzima mjere za sprječavanje štete od divljači,

4. ukloniti poljoprivredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehničkog vremena za berbu ili žetvu uroda.

 

Članak 80.

Korisnici zemljišta imaju pravo zahtijevati provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači od nadležnog upravnog tijela, ako smatraju da lovoovlaštenik prava lova ne postupa u smislu odredbi članka 75., 76. i članka 77. stavka 1. ovoga Zakona.

 

Članak 81.

Ministarstvo može donijeti naredbu o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači ili čini drugu štetu, a na zahtjev korisnika zemljišta donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja čini veliku štetu ako mjere predviđene u članku 75., 76. i 77. ovoga Zakona nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.

 

Članak 82.

(1) Radi zdravstvene zaštite ljudi i životinja, županija, odnosno Grad Zagreb, lovoovlaštenik, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva dužne su organizirati smanjivanje broja divljači na ugroženim područjima na podnošljiv broj, odnosno sudjelovati u tome.

(2) U lovištu i na površini izvan lovišta na kojoj je proglašena zarazna bolest ili se može očekivati njezina pojava, lovoovlaštenik ili osoba koja zaštićuje divljač obvezatna je osigurati provedbu mjera u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja, uz obavještavanje nadležne veterinarske službe, dok takva zaraza ili opasnost od njezina širenja traje.

 

Članak 83.

(1) Za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, koje je u smislu ovoga Zakona bio obvezatan poduzeti.

(2) Smatra se da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta, ako lovoovlaštenik u tom lovištu ne dokaže protivno.

(3) Za štetu koju počini divljač koja u lovištu stalno ne živi, odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta počinjena, ali ima pravo na odstrjel te divljači. Pravo na odstrjel ostvaruje se na temelju dokaza o nadoknađenoj šteti oštećeniku i odobrenja nadležnog upravnog tijela uz suglasnost ministarstva, odnosno odobrenja ministarstva kada je šteta počinjena u državnom lovištu.

(4) Odstrjel divljači iz stavka 3. ovoga članka može se odobriti do visine nadoknađene štete, računajući vrijednost mesa i trofeja prema odštetnom cjeniku.

(5) Ne nadoknađuje se šteta koju medvjed počini stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke.

 

Članak 84.

Ako je šteta koju počini divljač na istoj poljoprivrednoj kulturi ponovljena, vrijednost pojedinačnih šteta ne može biti veća od vrijednosti očekivanog prinosa kulture.

 

Članak 85.

Za sporove glede naknade štete koju počini divljač nadležan je redovni mjesno nadležni sud na području kojega je lovište ustanovljeno.

 

2. Šteta na divljači

 

Članak 86.

(1) Osoba koja nanese štetu divljači u lovištu bespravnim lovom ili na drugi način obvezatna je nadoknaditi štetu lovoovlašteniku, a izvan lovišta osobi iz članka 19. ovoga Zakona.

(2) Oštećena osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje naknadu štete nanesene divljači u postupku pred redovnim sudom prema mjestu nastanka štete, ako u roku od mjesec dana od dana nastale štete ne postignu sporazum o visini naknade sa štetnikom i ako naknada u tom roku ne bude isplaćena.

(3) Odgovornost za nastalu štetu na divljači snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, odnosno da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u protivnom lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta nastala.

(4) Odštetni cjenik za štete na divljači te mjerila i kriterije za naknadu štete na divljači i lovištu donosi Ministarstvo.

 

IX. NADZOR

 

Članak 87.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

 

Članak 88.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja lovna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: lovna inspekcija).

(2) Poslove lovne inspekcije u prvom stupnju provode lovni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva (u daljnjem tekstu: lovni inspektori), a u drugom stupnju državni lovni inspektori Ministarstva (u daljnjem tekstu: državni lovni inspektori).

(3) Inspekcijski nadzor u prvom stupnju može obavljati i šumarski inspektor na temelju posebnog rješenja ministra.

(4) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, koji se odnosi na prodaju i kupnju divljači i njezinih dijelova, obavljaju inspektori Državnog inspektorata, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima.

 

Članak 89.

Broj i sjedište ispostava područnih jedinica, kao i okvirni broj inspektora i namještenika uredit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske i Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

 

Članak 90.

(1) Poslove lovnog inspektora provodi osoba koja ima završen šumarski fakultet šumarskog smjera, agronomski ili veterinarski fakultet s položenim kolegijem iz lovstva, položen državni stručni ispit za lovnog inspektora i najmanje 5 godina radnog staža u struci.

(2) Poslove državnoga lovnog inspektora provodi osoba koja ima završen šumarski fakultet šumarskog smjera, agronomski ili veterinarski fakultet s položenim kolegijem iz lovstva, položen državni stručni ispit za lovnog inspektora i najmanje 10 godina radnog staža u struci.

(3) Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.

 

Članak 91.

(1) Lovni inspektor i državni lovni inspektor imaju službenu iskaznicu i značku kojom dokazuju svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice i izgled značke iz stavka 1. ovoga članka i način njezina izdavanja propisuje ministar.

 

Članak 92.

Pravne i fizičke osobe čiji rad podliježe nadzoru lovnog inspektora dužne su mu omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i pružiti potrebne podatke i obavijesti.

 

Članak 93.

Lovni inspektor u područnoj jedinici Ministarstva obavlja sljedeće poslove:

1. provodi izravan uvid u lovnogospodarske osnove, programe uzgoja divljači, programe zaštite divljači, opće i pojedinačne akte ovlaštenika prava lova, propisane evidencije i isprave koje se odnose na divljač i njezine dijelove,

2. provodi pregled lovišta, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata i način obilježavanja granica lovišta te površina zemljišta izvan lovišta gdje divljač obitava,

3. nadzire provedbu posebnih nacionalnih i akcijskih planova gospodarenja pojedinim vrstama divljači iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona,

4. nadzire ispunjava li lovoovlaštenik uvjete propisane ovim Zakonom,

5. nadzire provedbu lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači,

6. nadzire provodi li se odstrjel divljači i stjecanje divljači i njezinih dijelova te ocjenjivanje trofeja divljači u skladu s odredbama ovoga Zakona, kao i isprave koje se odnose na odstrjel i stjecanje divljači i njezinih dijelova i ocijenjenih trofeja,

7. nadzire kako se lov obavlja, upotrebljavaju li se lovačke puške i naboji, odnosno lovački psi i lovne ptice u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega,

8. nadzire provedbu mjera zaštite kultura od divljači,

9. privremeno oduzima, u skladu s posebnim propisima, nezakonito ulovljenu divljač i prisvojenu uginulu divljač ili njezine dijelove, predmete kojima su izvršene nezakonite radnje te divljač i njezine dijelove od trenutačnog posjednika ako ne posjeduje potvrdu kako su stečeni na način određen ovim Zakonom,

10. naređuje privremenu zabranu lova divljači i drugih radnji ako nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega,

11. naređuje privremene mjere za sprječavanje štete na divljači i u lovištu,

12. obavještava nadležna tijela o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje ako nije sam ovlašten izravno postupiti,

13. poduzima i druge mjere i radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

 

Članak 94.

Državni lovni inspektor obavlja sljedeće poslove:

1. nadzire provedbu posebnog programa u lovištima iz članka 12., stavka 1. ovoga Zakona,

2. nadzire provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora i konvencija iz područja lova,

3. po potrebi provoditi prvostupanjski nadzor po službenoj dužnosti i s ovlastima lovnog  inspektora iz članka 93. ovoga Zakona te kontrolno-instruktivni nadzor,

4. obavlja prvostupanjski nadzor po ovlaštenju nadređenog.

 

Članak 95.

(1) Ako lovni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi kako je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom vremenu.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka lovni inspektor donosi bez odgađanja, a najkasnije u roku od 7 dana od dana završetka nadzora.

(3) Lovni inspektor donijet će usmeno rješenje i odmah narediti njegovo izvršenje u slučajevima kad utvrdi kako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost suprotno izvršnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekršajnom postupku.

(4) Protiv rješenja lovnog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Ministarstvu.

(5) Žalbu protiv rješenja inspektora rješava posebna komisija Ministarstva koju imenuje ministar.

(6) Žalba protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.

(7) Ako lovni inspektor utvrdi kako je povredom propisa učinjen prekršaj ili kazneno djelo, uz zapisnik ili rješenje za donošenje kojega je ovlašten, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana sastavljanja zapisnika ili donošenja rješenja, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili podnijeti kaznenu prijavu zbog kaznenog djela.

(8) Protiv rješenja državnog lovnog inspektora nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.

 

X. KAZNENE ODREDBE

 

Članak 96.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako pravo lova u lovištu ili dijelu lovišta dade u potkoncesiju, zakup ili podzakup suprotno odredbi članka 6. stavka 2. i članka 20. stavka 2. ovoga Zakona,

2. ako izvršava pravo lova bez odobrene lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači i ugovora o zakupu, odnosno koncesiji (članak 41. stavak 2.),

3. ako gospodari s divljači suprotno odredbama nacionalnog i akcijskog plana gospodarenja s pojedinim vrstama divljači (članak 42. stavak 5.),

4. ako ne donese lovnogospodarsku osnovu ili program uzgoja div­ljači u propisanom roku (članak 43. stavak 3. i članak 44. stavak 2.),

5. ako ne provodi lovnogospodarsku osnovu, program uzgoja divljači ili program zaštite divljači (46. stavak 2.),

6. ako povjeri izradu lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači ili programa zaštite divljači te njihove revizije pravnoj ili fizičkoj osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 47.),

7. ako ne obavi reviziju lovnogospodarske osnove, programa zaštite divljači sukladno Zakonu ako je revizija potrebna (članak 48. stavak 1.),

8. ako uzgaja divljač u broju kojim se narušavaju prirodni odnosi staništa i divljači (članak 49. stavak 2.),

9. ako nema organiziranu stručnu ili lovočuvarsku službu ili nema stručnu osobu ili lovočuvara (članak 57. stavak 1. i 3.),

10. ako lovi divljač u lovištu suprotno lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljači, odnosno na površinama izvan lovišta suprotno programu zaštite divljači ili lovi za vrijeme lovostaja (članak 59. stavak 2. i 4.),

11. ako lovi divljač zabranjenim načinima i sredstvima (članak 64. stavak 1.),

12. ako lovi, te postavlja lovnogospodarske objekte u pojasu 300 m od granice posebno zaštićenih dijelova prirode i prolaza koji služe za migraciju divljači preko ili ispod autoceste (članak 69. stavak 1.),

13. ako ne zaštiti na svoj trošak neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajućim mehaničkim ili kemijskim sredstvima (članak 78.),

14. ako ne izvrši naredbu ili rješenje o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači ili čini drugu štetu (članak 81.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

 

Članak 97.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako novu vrstu divljači unosi u lovište bez dopuštenja Ministarstva (članak 50. stavak 1.),

2. ako lovi ili uznemirava ženku dlakave divljači kada je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad ili pernatu divljač kad sjedi na jajima ili dok hrani mladunčad, za vrijeme hibernacije te uništava ili dopusti uništavanje ili prisvajanje mladunčadi, uništavanje ili oštećivanje legla, gnijezda ili jaja divljači ili ako lovi, odnosno dopusti lov divljači i njihove mladunčadi bez prethodnog dopuštenja Ministarstva (članak 52.),

3. ako primamljuje ili hvata živu divljač, osim u svrhe propisane odredbom članka 65.;

4. ako lovi divljač lovačkim oružjem ili lovačkim nabojima koji ne odgovaraju snazi ili otpornosti pojedine vrste divljači ili drugim nedopuštenim lovačkim oružjem ili zabranjenim nabojima ili lovi divljač na drugi zabranjen način (članak 66. stavak 1., 2., 3., 4., 5. i 6.),

5. ako dopusti lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja lovnog turizma ne postupi na propisan način (članak 68., stavak 1., 3. i 4.),

6. ako iznosi, omogući ili dopusti iznijeti trofej divljači iz lovišta ili zemlje bez propisanog trofejnog lista (članak 70. stavak 9.),

7. ako ne poduzima određene mjere za sprječavanje šteta od divljači (članak 77. stavak 1.),

8. ako ne organizira smanjivanje broja divljači na ugroženim područjima ili ne sudjeluje u tome ili ako u lovištu i na površini izvan lovišta na kojoj je proglašena zarazna bolest ne osigura provedbu mjera o zdravstvenoj zaštiti životinja dok takva zaraza ili opasnost od njezina širenja traje (članak 82.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 7.000,00 do 12.000,00 kuna.

 

Članak 98.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako u propisanom roku ne dostavi podatke za Središnju lovnu evidenciju (članak 8. stavak 1.),

2. ako vidljivo na određenim mjestima ne obilježi granice lovišta ili ne omogući u lovištu znanstvenoistraživački rad ili to omogući bez dopuštenja Ministarstva ili vidno ne obilježi površine za znanstvenonastavni rad (članak 11. stavak 4. i članak 12. stavak 1.),

3. ako oštećuje ili uništava lovnogospodarske ili lovnotehničke objekte ili znakove granica lovišta (članak 53.) ili ih iznosi iz lovišta suprotno odredbi članka 39. stavka 4. ovoga Zakona,

4. ako pastirskog psa pušta u lovište bez nadzora ili daleko od stada, odnosno ako pse ili mačke njihovi vlasnici puštaju u lovište bez nadzora (članak 55. stavak 1. i 2.),

5. ako sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) upotrijebi na način koji je štetan za divljač te na način kojim se ugrožava i onečišćava okoliš ili pali strnište, kukuruzište, tršćake ili slično bez prethodne obavijesti lovoovlaštenika u određenom roku ili ako pri obavljanju radova poljoprivrednim strojem nema u funkciji uređaj za plašenje divljači (članak 56. stavak 1., 2. i 3.),

6. ako bez odgode ne prijavi lovnom inspektoru odstrjel ranjene ili bolesne divljači uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe (članak 61. stavak 2.),

7. ako lovi divljač pticama grabljivicama, a nema sokolarski ispit, odnosno nema dopuštenje lovoolaštenika (članak 64. stavak 4.),

8. ako lovi ili dopusti lov psom koji ne udovoljava propisanim uvjetima ili lovi pojedinu divljač u određenim područjima bez odgovarajuće vrste psa (članak 67. stavak 1. i 2.),

9. ako ne ocijeni trofej divljači, ne vodi propisanu evidenciju ili ako ne dostavi izvješće HLS-u u određenom roku (članak 70. stavak 1., 2. i 7.),

10. ako vrhunski trofej divljači trajno iznese u inozemstvo (članak 71. stavak 1.),

11. ako divljač ili njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi izvan lovišta ili površina iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona, skladišti ili pohranjuje, prodaje ili kupuje, dorađuje ili prerađuje te izvozi ili uvozi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova ili ako nije označena odgovarajućom oznakom ili ne vodi evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljači i njezinih dijelova (članak 74. stavak 1., 2., 3. i 5.),

12. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 92.),

13. ako ne postupi po rješenju lovnog inspektora (članak 95. stavak 1. i 3.),

14. ako u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega (članak 104.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 8.000,00 kuna.

 

Članak 99.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba:

1. ako lovi ili dopusti lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja lovnog turizma ne postupi na propisan način (članak 68. stavak 1., 3. i 4.),

2. ako vrhunski trofej divljači iznese u inozemstvo (članak 71. stavak 1.),

3. ako ne izvrši naredbu ili rješenje o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači ili čini drugu štetu (članak 81.),

4. ako počini koju od radnji iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona,

5. ako počini koju od radnji iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona.

 

Članak 100.

Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja nije lovoovlaštenik:

1. ako se kreće državnim, županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama u lovištu s oružjem, bez dopuštenja lovoovlaštenika ili s neispražnjenim oružjem bez navlake ili zaštitne kutije (članak 54. stavak 1. i 2.),

2. ako ne izvršava obveze iz članka 58. stavka 2. ovoga Zakona,

3. ako lovi divljač bez položenog lovačkog ispita i bez pisanog dopuštenja (članak 68. stavak 1.)

4. ako postupi suprotno odredbi članka 73. stavka 3. ovoga Zakona;

5. ako na svom zemljištu ne omogući lovoovlašteniku poduzimanje mjera za sprječavanje štete od divljači (članak 79. točka 3.),

6. ako počini koju od radnji iz članka 96. stavka 1. točke 11. i 12., članka 97. stavka 1. točke 2., 4. i 6. i članka 98. stavka 1. točke 3., 4,. 5., 7., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona.

 

Članak 101.

(1) Za prekršaj iz članka 96. stavka 1. točke 2., 3., 10., 11. i 12., članka 97. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 6., članka 98. stavka 1. točke 6., 7., 8., 10. i 11., članka 99. točke 1. i 2. ovoga Zakona uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera oduzimanje predmeta.

(2) Za prekršaj iz članka 96. stavka 1. točke 11. i 12., članka 97. stavka 1. točke 2. i 3., članka 99. točke 1. ovoga Zakona uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane lova od jedne do dvije godine.

(3) U slučaju prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka privremeno će se oduzeti divljač, dijelovi divljači i drugi predmeti. Kvarljivi predmeti čuvat će se na primjereni način do okončanja prekršajnog postupka a najdulje 60 dana nakon čega će se uništiti ili vratiti vlasniku.

(4) U slučaju kada je okrivljenik oslobođen odgovornosti za prekršaj a kvarljivi predmet uništen sukladno stavku 3. ovoga članka, vlasnik ima pravo na naknadu štete.

 

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 102.

(1) Propise za koje je ovim Zakonom ovlašten, ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, primjenjivat će se provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o lovu. (»Narodne novine«, br. 10/94., 29/99., 76/99., 14/01. i 4/02.).

 

Članak 103.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

 

Članak 104.

Pravne i fizičke osobe koje se služe pravom lova u postojećim lovištima dužne su svoje poslovanje, odnosno opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 105.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona:

1. prestaje važiti Zakon o lovu (»Narodne novine«, br. 10/94., 29/99., 76/99., 14/01. i 4/02.),

2. u Zakonu o državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 76/99., 96/03., 191/03., 160/04. i 33/05.) u članku 2. stavku 1. riječi: »i lovstvu« brišu se, u članku 3. u uvodnoj rečenici riječ: »lovstva« i podstavak 24. brišu se i u članku 12. stavku 1. riječi »lovstva« briše se.

 

Članak 106.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 323-01/05-01/01

Zagreb, 17. studenoga 2005.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.

SAJAM LOVA - JAGD MESSE - HUNTING FAIR

OSIJEK 4. SALORI -  Sajam lova, ribolova i seoskog turizma 29.03.- 01.04.2007.

SPLIT 4. GUŠTI - Međunarodni sajam lova i ribolova   * 2007.

ZAGREB 4. LORING - Međunarodni sajam lova i ribolova 11.-16. 09. 2007.

VARAŽDIN 12. međunarodni sajam lova i ribolova i turizma *4.- 7. 10. 2007.

RIJEKA 9. međunarodni sajam lova i ribolova 17.- 21. 10. 2007.


DORTMUND 25. Jagd und Hund - Specialized hunting fair, NJEMAČKA -  30. 1.– 4. 2. 2007

SALZBURG Die Hohe Jagd & Fischerei - Exhibition Centre, Salzburg, AUSTRIA - 09. - 11. 2. 2007

WIEN Jaspowa & Fischerei & Offroad - Reed Messe, Wien, AUSTRIA - 22. - 25. 2. 2007

BUDAPEST FeHoVa - HUNGEXPO Budapesti Vásárközpont, MAÐARSKA - 28. 2.– 4. 3. 2007

NüRNBERG IWA & OutdoorClassics, Nürnberg, Germany, NJEMAČKA - 09. 03. - 12. 03. 2007

PLOVDIV NATURE, HUNTING, FISHING The International Exhibition, BUGARSKA - 21.3. - 25. 3. 2007

MüNCHEN 13. Internationale Ausstellung für Jäger und Fischer,  28. 03. 07 - 01. 04. 2007

BRESCIA - 26. EXA -International Sporting arms and outdoor show. ITALIJA - 14.- 17. 4. 2007

GORNJA RADGONA
The 5th International Fair for Hunting, Fishing, Tourism and Outdoor Activities, 20.- 22. 4. 2007

LYSA NAD LABEM NATURA VIVA 13. mezinárodní výstava všeho... ČEŠKA 23. – 27. 5. 2007 

NOVI SAD 40. LORIST međunarodni sajam lova, ribolova i sporta, SRBIJA  9 - 14. 10. 2007.

HANNOVER - Pferd & Jagd  - Weitere Messen in „Hannover“, NJEMAČKA  29.11. - 02.12.2007

KLAGENFURT WEIDWERK & FISCHWEID - Exhibition grounds Klagenfurt, 18. - 20. 1. 2008

K2 Items

PROMOCIJE

K24 Web H 05 F Z8i 300x250 ani CRO

K24 Web H 05 F Z8i 300x250 ani CRO

HELIA RSRange Campaign 300x250px CRO
4
3
fanzoj-lovac-info.jpg

lovac kuhada reklama banner veliki2023