Svake godine početak lovne sezone na divljač aktualizira i pitanje krivolova koji je, na žalost, i dalje sveprisutan na području cijele Hrvatske. Teško dokazivanje ovoga kaznenog djela, a uz to i blage kazne, dodatni su poticaj onima koji ilegalno love te na taj način, radi osobnog interesa, devastiraju životinjski fond, a materijalnu štetu nanose i lovačkim društvima, i lovozakupnicima i državi.
Osječko-baranjska županija, sa svojim bogatim lovištima, posebice na području Baranje gdje obitava visokotrofejna divljač, itekako je zanimljiva krivolovcima, no broj otkrivenih počinitelja gotovo je zanemariv.
Prema riječima Josipa Adrića, načelnika Odjela općega kriminaliteta PU osječko-baranjske, u prvih sedam mjeseci ove godine policija je na području Županije obavila 285 prismotri šuma i lovišta, 559 blokada na područjima koja su okarakterizirana kao sumnjiva, 18 zasjeda, 2237 pregleda vozila te je provjereno 3880 osoba. Iako je za svaku od tih radnji postojala određena sumnja na krivolov, sve to rezultiralo je samo jednim kaznenim djelom. Kako kažu iskusni policajci, bez ustrijeljene životinje koja je praktički u rukama počinitelja vrlo je teško dokazati postojanje kaznenog djela krivolova.
Budući da samo na području Osječko-baranjske županije postoji više od 80 lovišta površine oko 275.000 hektara, jasno je da policija ne može nadgledati baš svaki kutak. Na kraju, osnovna zadaća policije i nije čuvati lovišta, nego je to dužnost lovočuvara. No, javna je tajna da se i dio lovaca i lovočuvara bavi krivolovom, što dodatno otežava situaciju.
»Krivolov se može spriječiti samo zajedničkom akcijom policije, lovočuvara, lovačkih udruga, Državnog odvjetništva i lovozakupnika«, ističe Zlatan Mihaljević, voditelj lovstva u osječkoj podružnici Hrvatskih šuma, koje na ovom prostoru gospodare s dva lovišta na prostoru od 30.000 hektara. On tvrdi da su krivolovci jako dobro zaštićeni, te se nerijetko događa da, čak i kada ih policija otkrije, cijeli slučaj na sudu »padne u vodu« zbog nedostatka dokaza.

»Divljač predstavlja dobro od općeg interesa, poput prirodnih resursa kao što su šume ili nafta. Lovozakupci su dužni brinuti da se matična stada čuvaju i obnavljaju, te se točno zna kada se i koliko životinja smije odstrijeliti. No, krivolovci, čak i u organiziranim skupinama, sustavno uništavaju i devastiraju taj prirodni resurs«, ustvrdio je Mihaljević.
Štete od krivolova samo u Osječko-baranjskoj županiji mjere se u stotinama tisuća eura, a posebice se to odnosi na Baranju koja je oduvijek bila bogata visokotrofejnom divljači. Naime, krivolov predstavlja veliki problem iz dva razloga - njime se uništavaju matična stada, ali i zbog vrijednosti visokotrofejne divljači koje dostižu vrtoglave cijene.
Bogati lovci iz Hrvatske i iz brojnih drugih europskih zemalja spremni su dati od 5000 do 30.000 eura za lov u slavonskim šumama na jelena kapitalca sa zlatnim rogovima. Ti zlatni rogovi imaju najmanje 16 parožaka, a za to jeleni moraju doživjeti najmanje pet godina.
»Računica je jasna. Kao prvo, krivolovci devastiraju ono što mi njegujemo i u što ulažemo godinama te uništavaju matična stada. S druge strane, čine štetu i državi, jer legalni lov mora biti prijavljen i na njega se plaća PDV«, objašnjava Mihaljević dodajući kako je problem još veći jer krivolovci svoju rabotu obavljaju i u vrijeme lovostaja, pa uginućem srne ugiba i lanad, te je šteta znatno veća.
Nakon što odstrijele životinju, krivolovci najčešće zakopavaju rogove da bi prikrili tragove, a meso odnose i preprodaju te ga daju u bescjenje.

Drago Vračević, upravitelj Hrvatskih šuma u Osijeku, upozorava na činjenicu da mnogi krivolovci prodaju meso divljači restoranima te tako i jedni i drugi zarađuju kršeći propise i zakon.
»Ako se zna da mnogi ugostiteljski objekti nude specijalitete od divljači, tada bi jedna od mjera trebala biti provjera od koga su nabavili meso«, ustvrdio je Vračević.
Meso jelena, kako doznajemo, krivolovci prodaju »na crno« po 15 do 50 kuna po kilogramu. Usporedbe radi, jeleni kapitalci imaju oko 250 kilograma, pa iako se njihova vrijednost zbog rogova penje i do 30.000 eura, krivolovci će ga ubiti zbog preprodaje mesa kojom će zaraditi oko 4000 kuna.

Za vepra lovostaja nema
Prema pravilniku o lovostaju, kada je krupna divljač u pitanju, jelen obični i jelen lopatar smije se loviti samo u vremenu od 16. kolovoza do 14. siječnja, dok se košute smiju loviti od 1. listopada do 14. siječnja. Jelen axis smije se loviti samo kada ima zrele rogove, vrijeme lova na srnjake je od 1. svibnja do 30. rujna, a na srne i lanad od 1. listopada do 31. siječnja. Za vepra lovostaja nema, dok se krmače smije loviti samo od 1. srpnja do 31. siječnja.

Najviše godina zatvora
Kazne za krivolov su preniske, što dodatno ohrabruje krivolovce. Prema Zakonu o lovstvu, kazna za krivolov može biti novčana i to u iznosu do 300 dnevnih dohodaka ili zatvorska do najviše jedne godine. Ti preblagi kriteriji ne predstavljaju dovoljan rizik za krivolovce, štoviše, uz sudske poteškoće u procesima dokazivanja kaznenog djela, djeluju gotovo stimulirajuće.

Porcija jelenjeg buta 80 kuna
U mnogim baranjskim restoranima možete pojesti specijalitete od divljači. Za porciju mesa buta jelena ili vepra, u kojoj se prema normativu dobije 250 grama mesa, platit ćete 80 kuna. Zanimljivo je kako se svi, pa čak i u vrijeme lovostaja, reklamiraju ponudom svježeg mesa divljači.

U zatvor će četvorica krivolovaca
Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u Hrvatskoj ima 319 državnih lovišta ukupne površine 1.612.000 hektara te 746 zajedničkih lovišta površine 3.751.000 hektara. Načelnik sektora lovstva u tom ministarstvu Davor Zec kao svijetli primjer u borbi protiv krivolovaca navodi Koprivničko-križevačku županiju. Tamo je početkom kolovoza otkriven i kazneno prijavljen krivolovac koji je radi prodaje mesa ubio dva trofejna jelena. Time je Lovačkoj udruzi »Sveti Hubert« - Križevci pričinjena materijalna šteta od 239.227 kuna, jer su to bila dva visokotrofejna jelena sa zlatnim rogovima, starosti između osam i 12 godina, od kojih je svaki imao oko 250 kilograma. Rogove i glave jelena zakopao je u šumi, a meso je prodao većem broju građana. Ta je županija poznata i po tome što su nedavno postale pravomoćne presude Županijskog suda u Koprivnici koji je prvi, otkako je Hrvatska samostalna država, za krivolov izrekao bezuvjetne zatvorske kazne. U zatvor će četvorica muškaraca, od kojih je jedan član lovačkog društva, a ustrijelio je bređu srnu u vrijeme lovostaja. Njemu je određena kazna zatvora od godinu dana, dvojica njegovih kompanjona osuđeni su na svaki po 11 mjeseci, dok je četvrti član te grupe zaradio sedam mjeseci zatvora.

Izvor: Vjesnik on line / Maja Sajler Garmaz / 4. rujna 2008.