Mještani Prilišća zadnjih su godina izloženi pravoj najezdi divljih svinja, a sve pripisuju autoputu koji je presjekao godinama utabane staze ovih životinja. Tako divlje svinje sve više uništavaju njihova polja i oranice, kradu urod, a zadnjih mjeseci situacija je postala gotovo alarmantna. Veprovi, krmače i sve brojniji mladi kao svoju "samoposlugu" koriste obrađena polja i urode, ostavljajući poljoprivrednike bez rezultata napornog rada i nanoseći im ogromne štete. Polja i šume oko Prilišća idealan su im dom jer uz hranu koju trebaju blizu imaju i vodu, odnosno rijeku Kupu. Često se dogodi da krdo divljih svinja prelazi Kupu i sa slovenske strane dolazi na hrvatsku, te obrnuto.

Mještani su očajni. Postalo je gotovo svakodnevna pojava da se tijekom dana posadi krumpir ili kukuruz kojeg onda, tijekom iste noći, divlje svinje izruju i pojedu.Čak se ne uspije staviti niti ograda, iako i od nje malo koristi pred svinjskom najezdom, govore mještani.

Dubravko Boljkovac iz Prilišća kaže nam kako je gotovo nevjerojatno da "čim posade kukuruz, on nestane". Štetu koju tad ne dovrše, divlje svinje učine najesen kad dozori klip, objašnjava i pokazuje kako divlje svinje u pravilnom nizu "tamane" polje na koje stižu već utabanim stazama. - Tada sadimo ispočetka, ponovno sjeme, umjetno gnojivo, troškovi su veliki, a onda dođe jesen i nemamo što brati, pripovijeda.

Tamane ječam, pšenicu, kukuruz, krumpir...

Na pravim mukama je i vlasnik OPG-a Željko Habajac. Poljoprivreda je njegova egzistencija, a divlje svinje samo su mu prošle godine napravile štetu od 10 tisuća kuna. - Živim od poljoprivrede, to mi je egzistencija. - Imam štetu i na ječmu, pšenici. Što da vam kažem, jednu njivu s ječmom su mi do zadnjeg kvadrata "očistili".

S istim problemima kao i u Prilišću susreću se i slovenski poljoprivrednici preko Kupe. No kod Slovenaca je ipak situacija drugačija,organiziranija. Imaju uglavnom električne pastire, ali i što je puno važnije, osobu kojoj mogu prijaviti nastalu štetu, nakon čega dobivaju odštetu te se vodi evidencija štete.

Razočarani nečinjenjem lovačkog društva

Prilišćanci o tome mogu samo sanjati. Razočarani su s lokalnim lovačkim društvom kojem su se obratili, no rješenja nema ni blizu. - Nitko ne pomaže riješiti nas tolikih svinja, pucati se ne smije jer je granica blizu, krmaču s mladima ne smije se ubijati, a odstrijelite li kao lovac više, dobijete kaznu, nižu svoje kritike mještani. Svinje su u njihovom kraju, imaju barem takav osjećaj, zaštićenije od ljudi. Čini im se, dodaju nam, da je tu na djelu  "uzgoj" divljih svinja, na račun sela i mještana koji ih "hrane".

A da krda svinja više uopće ne biraju ni polje, ni njivu dokazuje i slučaj kad su došli čak i preko ceste, ali i u dvorišta kuća pa "isprevrtali" sve dječje igračke.

Jedan od onih koji je dvaput sadio je i sugovornik Branko. Tek što je posadio, zabio stupiće da ogradi njivu, nestalo je sve iz zemlje. Pa opet ispočetka, kaže nam.

Polja ograđena ogradama, pa čak i smrdljive spužve koje bi trebale "tjerati" svinje ne daju rezultat jer divlje svinje postaju sve hrabrije, zauzimaju sve više terena i reći će vam u Prilišću sad već kroz šalu, "bezobrazne su k'o svinje".  No, šala neće pomoći u rješavanju problema. Lovačko društvo, općina i mještani trebali bi konačno sjesti za stol i problem riješiti, a ne o njemu pričati, stavljati "pod tepih" i govoriti o kaznama.

Prilišće je već dovoljno kažnjeno sa sve manjim brojem stanovnika, a zbog ovog mještani zapuštaju i donedavno obrađivana polja. Nekad mjesto koje je prednjačilo po razvitku, imalo godišnji sajam, ciglanu, stolarsku radionicu,  u kojeg je pošta stigla početkom 20. stoljeća, ali i u kojem su kažnjavali prijestupnike, u 21. stoljeću muku muči s divljim svinjama koje polako, ali sigurno osvajaju ovaj teritorij.

Izvor: radio-mreznica.hr