Proljeće i vrijeme sadnje za mnoge je poljoprivrednike na Rovinjštini prava mora. U poljima se, naime, namnožilo toliko divljih svinja da napadaju nasade već nakon sadnje te brzo vade iz zemlje tek posađene krumpire. Česta su im meta i posađene masline jer ih privlači miris stajskog gnojiva koje se stavlja u rupe za sadnju.

Zbog divljih svinja sve je više zapuštenih polja. Naime, poljoprivrednici se i ne usude saditi jer im uništavaju nasade. Divlje su svinje u potrazi za hranom počele zalaziti sve do naselja pa više nisu sigurni ni vrtovi uz kuće.

Poljoprivrednici više ne znaju kako se obraniti pa se stalno obraćaju Lovačkom društvu Rovinj tražeći pomoć. No, i u društvu su nemoćni jer mogu loviti samo onoliko koliko im dopusti lovno-gospodarska osnova, koja se mijenja svakih deset godina.

Prilikom posljednjeg brojanja divljači utvrđeno je da na području koje pokriva društvo živi tek 20-ak divljih svinja pa ih se može ustrijeliti tek minimalan broj, a u protivnom se gubi koncesija nad lovištem. Postupak ulova je strog: lovačka društva dobivaju markere za određeni broj svinja koje se mogu uloviti, a s njima se obavlja i veterinarski pregled ulova.

Kad je riječ o zaštiti od divljih svinja, lovačko društvo potiče postavljenje električnih pastira, strujnih čuvara - žica pod niskim naponom akumulatora koje se postavljaju oko usjeva. Preko njihove udruge mogu se nabaviti i topovi čijih se udara svinje plaše. No sredstva koja su se dosad koristila nisu se pokazala povoljnima jer su od otvornih mamaca i mirisa stradavali i psi.

Mnogi poljoprivrednici da bi sačuvali usjeve ograđuju polja visokom žičanom ogradom. Međutim, ograde su skupe te estetski ne zadovoljavaju mnoge, iako su efikasnije od suhozida koje svinje s lakoćom preskaču. 

Izvor: www.glasistre.hr | 19.03.2012 | A. POKRAJAC