U Baranji lovci do veljače popunili sve kapacitete
Od lovaca prevladavaju Talijani, Austrijanci, Slovenci i Nijemci, no u Baranji očekuju i domaće goste na blagdan Sv. Vinka
Da nema Baranje, najsvjetlije točke kontinentalnog turizma države, odnosno nekoliko jakih baranjskih destinacija, hrvatski bi kontinent, poput priobalnih županija, prespavao zimski san. Baranja je, međutim, svjetionik još nedefiniranoga i godinama zapostavljanoga kontinenta - krajnji istok dokazuje da se veliki trud može isplatiti.
»Naša su lovišta trenutačno puna. Do kraja veljače gotovo da i nema slobodnoga kreveta u turističkim seljačkim gospodarstvima naslonjenima na baranjska lovišta. Baranjski turizam živi i zimi jednim dijelom zahvaljujući i poticajima koje smo dobili od ministarstava turizma i poljoprivrede«, kaže Janja Čeliković, dugogodišnja voditeljica turističkog ureda Belog Manastira, koja je, uz županijske vlasti, najzaslužnija za procvat baranjskog turizma.
Dodaje da su vlasnici turističkih gospodarstava voljni raditi zimi, odnosno kako za blagdane imaju mnogo posla.
»Stalno nešto kapa; sada imamo domjenke, pa dolazi novogodišnje
slavlje, a nakon Nove godine počinju tradicijski blagdani poput Sv.
Vinka, koji ponovo dobro napune baranjske kapacitete«, ističe Janja
Čeliković.
Zanimljivo je da su Mađari najbrojniji jednodnevni gosti. U Baranju dolaze na fiš-paprikaš i slične specijalitete, obilaze vinske ceste ili samo uživaju u šetnjama.
Kod lovaca prevladavaju Talijani, Austrijanci, Slovenci i Nijemci. Od hrvatskih građana, ističe sugovornica, lovom se najradije bave Dalmatinci. Osječko-baranjska županija ima najviše registriranih turističkih seljačkih gospodarstava, njih 56, dok je Zagrebačka županija na drugome mjestu s 30 registriranih objekata.
U Hrvatskoj, rekla nam je Dijana Katica, predsjednica Uprave »Hrvatskog
farmera«, ima 359 registriranih turističkih seljačkih gospodarstava.
Međutim, izuzmemo li Baranju, kontinentalni turizam daleko je od
maksimalne iskoristivosti koja bi se jednog dana mogla postići s
obzirom na potencijal.
»Kontinent radi i zimi, objekti će oživjeti pred Novu godinu, a onda
slijedi zatišje do proljeća. Proljeće i jesen najjača su godišnja doba
za kontinentalni turizam. Izuzetak je Baranja, gdje cijela destinacija
živi s turizmom i za turizam, što daje sjajne rezultate«, tvrdi Katica.
Cilj je, naravno, da kontinent, kada već obala to ne može ili ne želi,
radi cijelu godinu. Poznato je da se kontinentalni turizam dosad
zanemarivalo, a posljedica toga je da u ukupnom turističkom prometu
sudjeluje s jadnih pet posto. Ministar turizma Damir Bajs u više je
navrata istaknuo da će mu razvoj kontinenta biti jedan od prioriteta.
I Dijana Katica, koja je poznata upravo po tome što se više od
desetljeća bori da i unutrašnjost dobije pravo glasa, naglašava kako
kontinentalni turizam zahtijeva jaču promidžbu, odnosno nove vidove
potpore....
Izvor: Vjesnik.hr / 26. 12. 08. / Autor: Davor Verković
Vezani članak:
Lov i Lovni Turizam u Osječko-baranjskoj županiji