Proizvođači zlatnog nakita za lovce, Zlatarna Križek ušli među najuspješnije hrvatske proizvođače

Napisao  Srijeda, 10 Prosinac 2008 10:44

Zlatarnu Križek poznaju već svi posjetitelji portala LOVAC jer ovdje na portalu prezentiramo njihovu Lovačku kolekciju zlatnog nakita za lovce i lovkinje, ali naravno Zlatarna Križek proizvodi i nekoliko kolekcija zlatnog nakita koje su u mnogočemu poznatije i priznatije. Svatko tko je i jednom ušao u nekuod njezinih trgovina u Velikoj Gorici ili Zagrebu, uvjerio se u vrlokvalitetnu ponudu, koja tu zlatarnicu čini posebnom i različitom ucijeloj Hrvatskoj. To je, među ostalim, prvi zlatarski obrt čiju jekvalitetu prepoznala Europa.

Europa prepoznala sjaj dubrovačkog zlatnog nakita

Od 15 poduzetnika, zlatari Vlado i Viktor Križek ušli su u najuži izbor za financiranje koje je, kao najuspješnije hrvatske proizvođače, prepoznao EU

Zlatarna Križek jedan je od zaštitnih i najprepoznatljivijih znakova velikogoričkog obrtništva. Svatko tko je i jednom ušao u neku od njezinih trgovina u Velikoj Gorici ili Zagrebu, uvjerio se u vrlo kvalitetnu ponudu, koja tu zlatarnicu čini posebnom i različitom u cijeloj Hrvatskoj. To je, među ostalim, prvi zlatarski obrt čiju je kvalitetu prepoznala Europa.
Zlatarna Križek potpisala je ugovor o sufinanciranju jednog od njezinih velikih projekata »Dubrovački nakit - priča o tradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita«, prema kojem će iz europskog pretpristupnog fonda PHARE 2006. dobiti oko 85.000 eura. Tim će se novcem financirati poticanje izvoza dubrovačkog nakita iz radionice Križek te ostale aktivnosti kojima će se promovirati originalan hrvatski nakit, kao i obuka ljudi u novim tehnikama i znanjima.
Jedna od prednosti potpisanog ugovora je i sudjelovanje na sajmovima zlata koji će se početkom sljedeće godine održati u Münchenu i Madridu, a upravo je Španjolska zemlja na čije tržište žele izaći Križeki, prije svega, zbog veze s Maurima, pa tako i s popularnim »morčićima«.
 

d01-ruc_v »Morali smo prikupiti doista složenu dokumentaciju zbog koje, na žalost, mnogi naši poduzetnici odustaju. No, svaki posao volimo odraditi do kraja, te smo okupili stručne ljude i sretan sam što je Europa prepoznala naš napor i želju da održimo vrijednu tradiciju«, rekao nam je Viktor Križek, jedan od vlasnika zlatarnice.
U dubrovačkoj kolekciji nalazi se deset reprezentativnih komada izvornog zlatnog nakita, dok je obveza Križeka da izradi još četiri komada kako bi kolekcija bila potpuna. Naime, zajedno sa stručnjacima Etnografskog muzeja u Zagrebu, Križeki su pokušali vratiti u život vrijedan nakit koji potječe iz Dubrovnika, a koji je tako poseban da sličnu tradiciju izrade nema nijedan europski grad. Riječ je o sofisticiranoj filigranskoj izradi od zlata, kombiniranoj biserima i emajlom, a u ovladavanju tehnike zlatari Križek uložili su dvije godine rada.
Naime, izrada se bazira na upotrebi zlatnih pločica debljine manje od 0,10 milimetara, dok je, usporedbe radi, danas u zlatarstvu normalna tehnika izrade nakita s pločicama debljine 0,30 milimetara. Križeki su kolekcijom dubrovačkog nakita oživjeli bogatu dubrovačku baštinu od koje je danas ostao samo jedan primjerak zlatne ogrlice od kolarina ili peružina, koju su Križeki otkupili od jedne stare Dubrovkinje. Njezina je obitelj u svom vlasništvu ogrlicu imala više od 200 godina.
Uz dubrovački nakit, postoji još jedan projekt kojima se Križeki ponose. To je kolekcija nakita »morčići«, koji je vezan uz tradiciju Rijeke i Hrvatskog primorja. Najpoznatiji morčići svakako su naušnice, no, tu su i prsteni, broševi igle i privjesci s likom Maura, koje su još u davnoj povijesti, pa i u vrijeme turskih osvajanja, žene Primorja nosile kao amajliju. Kasnije su ih mornari i ribari, za čuvanje od zla, nosili na jednom uhu.
Braća Viktor i Vlado Križek, koji danas zajedno sa svojim potomcima vode zlatarnicu utemeljenu još 1935. godine, prepoznali su vrijednosti naše povijesne baštine, te su je željeli ukomponirati u izradu nakita koji u sebi nosi hrvatske vrijednosti.
Zbog prelijepe ručne izrade dubrovačkog, ali i ostalog nakita, vlasnici Zlatarne Križek predstavljali su Dubrovnik u Salzburgu, gradu s kojim Dubrovnik želi ostvariti prijateljske odnose. Na žalost, tu je stala i dobra suradnja između zagrebačke zlatarnice i Dubrovnika, jer, kako kaže Viktor Križek, ljudi u Dubrovniku, na žalost, još ne prepoznaju vrijednosti svoga kraja.
Razočarani u društvene strukture, kao i u organizaciju hrvatskog, a prije svega, dubrovačkog turizma, Križeki su ostali vjerni svojim kupcima, običnim ljudima, ističući kako je svaki kupac vrijedan njihova najvećeg truda.
d15-ruc_v Neprocjenjiva vrijednost u očuvanju hrvatske obrtničke tradicije
Priča o nakitu iz Dubrovnika počinje i završava riječima: »Postoji prekrasan grad na jugu Hrvatske, jednostavno nazvan - Grad«. Zadivljeni ljepotom nakita koji je nastao u tom gradu na hridi, zaintrigirani složenošću izrade, zlatari Križek napravili su kolekciju koja je dobila naziv »izvorno hrvatsko«. Kolekcija, koju je prepoznala i Europa kao nešto iznimno vrijedno, sastoji se od ogrlice od zlatnih zrna, »peružina«, zaručničkog prstena u obliku dviju spojenih ruku, prstena »zmija« i »samarac«, naušnica »rečini na bočicu« i »vežilica« te križa od filigranskih ukrasa. Sve svoje umijeće, znanje i iskustvo zlatari Križek utkali su u taj nakit čija je vrijednost, u odnosu na očuvanje hrvatske obrtničke tradicije, neprocjenjiva.

Prodavaonice u Dubrovniku Dubrovački nakit, kao i ostala vrijedna ponuda Zlatarne Križek, može se pronaći i u dubrovačkim hotelima s pet zvjezdica te u 'duty free shopovima' u zračnim lukama Zagreb, Split i Dubrovnik.
Sljedeće godine 75 godina rada
Na godinu će Zlatarna Križek obilježiti 75 godina rada, te će prirediti atraktivnu reviju dubrovačkog nakita. Zlatarna je bila sudionikom svih velikih izložbi i sajmova. Sudjelovala je na izložbi suvenira Kvarner Expo 08. u Opatiji, na Zagrebačkom velesajmu te međunarodnim sajmovima u Salzburgu, Celju, Grazu i Zenici. Ovu je godinu završila izložbom u Argentini na kojoj su nastupili najpoznatiji hrvatski znanstvenici i izvorno hrvatski proizvodi.

Izvor: Vjesnik.hr / Ana Mirenić/ Srijeda, 10. prosinca 2008.

Zadnja izmjena Utorak, 07 Travanj 2015 23:05

Srodni sadržaj (po oznakama)