MAKARSKA- Šetao sam psa u Velikom Brdu (zaseok na zapadnom dijelu Makarske) ispod groblja, 150 metara od kuća, kad ugledam kako nam ususret ide krdo od 15-ak divljih svinja. Zaletjeli su se i stali napadati moga psa, a on pobjegao meni u noge. Divlji gudani za njim, ravno na mene. Budući sam lovac znam da im se moram brzo skloniti s puta. Prvo što mi je naišlo kao sklonište bio je obližnji bor, uzverao sam se i objesio na granu. Krdo je došlo ispod stabla, roktalo, njušilo. Najblaže rečeno vrlo neugodan doživljaj. Mladi lovački pas je pobjegao tako daleko da sam ga nakon odlaska svinja još pola sata tražio. Razmišljao sam što bi se dogodilo da sam dijete vodio sobom.
Mnogi turisti šetaju protupožarnim putovima kroz šumu, a divlje svinje su se tako razmnožile da ih je svuda okolo - ispričao je bliski susret s divljim svinjama Matko Čaljkušić.
Ljubo Matko Čaljkušić iz Makarske koji se od krda divljih svinja spasio bijegom na stablo smo par stotina metara
od naselja Veliko Brdo / Foto: Ivo Ravlić / CROPIX 
Jadranka Grgasović uspjela je pobjeći u kuću kada je
ugledala kako prema njoj ide pozamašna krmača, a za njom mladunčad, dok
je zalijevala vrt u Kotišini.
- Ničega se ne boje. Slasno se hrane voćem i povrćem iz vrtala, lude su
za smokvama, maslinama, jabukama. Ova divlja životinja ždere sve
povrtnice, iskopaju korijen mrkve, oberu pamidore, ciklu, luk, ljutiku,
priča Jadranka.
Ali neće tikvu, kaže Ljubo Lalić koji je o
nemogućnosti da primorci bilo što zasade i imaju u svojim škrapama, jer
im divlje svinje sve potaracaju, slome stabla i oberu.
Marko Kozlica se ustaje i dežura noću od 2 do 4,30
sati kada im je najdraže vrijeme za traženje hrane i tjera ih iz
dvorišta pred kućom u zaseoku Lalići.
U Makarskoj su viđeni u šumi poluotoka Osejava. Prelaze jadransku
cestu, šunjaju oko kuća u potrazi za vodom i hranom. Nikakva ograda i
međa nije im prepreka.
- Građani su postali ljuti, napadaju lovce jer ne ubijaju divlje svinje, kaže Marko Raos, predsjednik LU Biokovo u Makarskoj. Divlja svinja ne spada u zaštićenu divljač, ali je lovci ne smiju bez dozvole županijskog odjela za gospodarstvo ustrijeliti. Nema je naime u popisu lovnog fonda. Divlji gudani su se na Biokovu i u primorju pojavili tek u ratu i užasno se brzo razmnožavaju. Treba rješavati problem i to razini države, zaključuje Raos.
Izvor: Slobodna dalmacija / 15.09.2008. / Ana Dragičević / EPEHA
