Zadarska županija prostire se na 3.643 km2. Prema reljefu razlikuju se dvije zasebne cjeline. Velebit dijeli županiju na sjeverni, kontinentalni dio, te na južni, priobalni dio, s bogatim i plodnim Ravnim kotarima i jadranskim akvatorijem s preko 300 otoka. Uz veće otoke - Pag, Pašman, Ugljan, Dugi otok, Iž, Molat i Silbu, posebnu vrijednost ovom području daje Nacionalni park Kornati, splet od 150 otoka, otočića i hridi, čija bijelo-siva boja kamenjara još više ističe modrinu kornatskog mora.

Prirodni nastavak Kornata je Park prirode - Telaščica, 8.200 m dugi zaljev na južnoj strani Dugog otoka, s 25 uvala, 5 otočića i Slanim jezerom,s vodom znatno slanijom od obližnje morske. Područje između najvišeg vrha Velebita (Vaganski vrh 1.757 m) i mora proglašeno je Nacionalnim parkom, s jedinstvenim kanjonima Velike i Male Paklenice, i s liticama visokim i do 400 metara. Odlikuje se bogatstvom flore i faune, s mnogim endemičnim vrstama, i rijetkim bjeloglavim supom kao posebnom atrakcijom.

Stari povijesni grad Zadar, nekad i glavni grad Dalmacije, danas je administrativno i kulturno središte županije. Grad je do danas sačuvao antički raster i rimski forum iz 1. stoljeća. Zaštitni znak grada je predromanička crkva sv. Donata (9. stoljeće), a dobro su sačuvani i najljepši primjerci romanike u Hrvatskoj: katedrala sv Stošije (13. stoljeće), crkva sv. Krševana (12. stoljeće) i zvonik sv. Marije iz 1105. godine. Očuvani su i gradski bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima (16. stoljeće), Gradska loža i Gradska straža, Trg 3 bunara i Trg 5 bunara. Zanimljivo je da je grad pod okriljem čak 4 sveca zaštitnika: sv. Šime, sv. Stošije, sv. Krševana i sv.Zoila. U svjetskoj kulturi Zadar je poznat po svojoj Stalnoj izložbi sakralne umjetnosti i već tradicionalnoj manifestaciji "Glazbene večeri u sv. Donatu".

Reljefom uvjetovana, razlikuju se staništa divljači u planinskim i u nizinskim lovištima. Uz krševite predjele južnog Velebita moguć je lov na sitnu divljač (zec, jarebica kamenjarka i šljuka), a u višim brdskim predjelima lovišta nalazimo divlju svinju, divokozu, ali i jelena i mrkog medvjeda.

 Lovišta Ravnih kotara pogodna su za lov na prepelicu, fazana i zeca, a zanimanje lovca može pobuditi i lov na prilično brojnog čaglja. Nađete li se u lovu na otoku Pagu, ne propustite kušati čuveni paški sir i pršut, a kao suvenir ponijeti svjetski poznatu pašku čipku.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ZADARSKA ŽUPANIJA

Na oranicama, livadama i bogatim pašnjacima, ispresijecanim stogodišnjim šumama poznatog slavonskog hrasta, u jugoistočnom dijelu Slavonije smjestila se, na prostoru od 2.448 km2, Vukovarsko-srijemska županija Nazvane i "Žitnicom Europe", nepregledne plodne slavonske ravnice, s prosječnom nadmorskom visinom od 78 metara, oivičene rijekama Savom i Dunavom, samo u predijelu oko Iloka prelaze u relativno nisko, vinorodno područje obronaka Fruške gore, s Ilokom, kao najistočnijim gradom Hrvatske.

 Po mnogo čemu povijesni grad, od najranije prethistorijske vučedolske kulture do najnovijih ratnih stradanja i razaranja, Vukovar je, uz atribut "grada heroja", dobio i službeni status administrativnog i kulturnog središta Vukovarsko-srijemske županije.

Kad se uspavani stoljetni hrastovi prenu iz zimskog sna, probuđeni lavežom pasa i povicima goniča, ni jedno lovačko srce ne može odoljeti tom iskonskom zovu lova na divlje svinje. Kad zvukove lovačkog roga zamijene zvuci tamburice i slavonskog bećarca, ljubazni domaćini će vam ponuditi gastronomske specijalitete ovog kraja.  

Još i danas jelen lopatar iz lovišta "Ilok" sa 209,22 CIC točke zauzima prvo mjesto među najjačim trofejima Hrvatske.

Šume bogate žirom idealno su stanište za jelene, divlje svinje i srne. Ljepotom nedirnute prirode i bogatstvom jelenske i crne divljači posebno se ističu lovišta Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci: "Spačva jug", "Spačva sjever", te ograđeno lovište "Kunjevci", koje nudi i mogućnost odstrela trofejnih primjeraka muflona i jelena lopatara.

Lovačka društva, udružena u Lovački savez županije, nude lov na srneću divljač, te sitnu divljač (fazan, šljuka, patka, prepelica, guska i zec).

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA  ŽUPANIJA

Podravska magistrala, kao glavna prometna arterija na putu Zapadna Europa - Istok, podijelila je Virovitičko-podravsku županiju na dvije reljefne cjeline: šumom i poljima bogatu dravsku dolinu na sjeveru, i sjeveroistočne obronke Bilogore i Papuka na jugu županije.

Grad Virovitica središte je županije, koja se prostire na 2.021 km2.

Ljepota gotovo netaknutih šuma, polja, čistih rijeka i jezera, skriva u svojim njedrima brojnu divljač, mameći svakog lovca da iskuša dobru kob.  

Lovački savez Virovitičko-podravske županije objdinjava 35 lovačkih udruga, koje gospodare s 32 lovišta i neposredni su nosioci lovnog turizma.

Od krupne divljači, svojom brojnošću se izdvaja divlja svinja, a kvalitetom jelen i srnjak. Posebno je atraktivan ljetni lov na prepelicu.

A kad sniježni pokrivač svojom bjelinom prekrije nizinska lovišta, iskusno oko lovca prepoznat će brojne tragove sitne divljači. Doba je za lov na zeca, fazana, trčku i divlju patku.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Oivičena planinskim masivima Papuka, Krndije, Psunja, Požeške i Dilj gore, smjestila se Požeška kotlina, još u rimsko doba poznata kao "Zlatna dolina". Požeško-slavonska županija prostire se na površini od 1.821 km2, s Požegom kao središtem kulturnog i gospodarskog života županije.

 

Lovačka društva Požeške kotline i okoline Lipika osiguravaju dobar lov na fazana, šljuku, prepelicu i zeca.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

Karlovac, najčešće opisan kao "grad na četitri rijeke", s bogatom povijesnom i kulturnom trdicijom, administrativno je i gospodarsko središte Karlovačke županije.

Smještena na najjužnijem dijelu središnje Hrvatske, s prostornom površinom od 3.662 km2, sjecište je najvažnijih prometnica na relaciji Jadran - Podunavlje, spajajući tako Primorsku i Panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste (Karolina, Jozefina i Lousiana) danas je sijeku moderne prometnice, koje povezuju Jadran sa zemljama Srednje Europe. Karlovačka županija zemljopisno je vrlo slikovita i raznovrsna. Bogatstvo riječnog sliva Save čine bistre, ribom bogate rijeke - Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. Sa 174.967 ha lovnih površina, od čega je 118.637 ha šumskog pokrova (što je gotovo 6% ukupnog šumskog fonda Hrvatske).

Karlovačka županija ima bogatu i raznovrsnu ponudu lovnog turizma. U lovištima, na obroncima Velike i Male Kapele, moguć je odstrel mrkog medvjeda, jelena i divlje svinje.

 Nizinska lovišta u dolinama rijeka nude odstrel srneće divljači, te lov na sitnu divljač (šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec). Najatraktivniji skupni lovovi na divlje svinje organiziraju se u lovištima Petrove gore, Slunja, Pokupskog bazena, Bosiljeva. Karlovačka županija ulaže značajna sredstva i napore u razvoj i proširenje turističke ponude (jelolasica, razvijanje ruralnog turizma, zdravstveno - rekreativnog turizma, sportskog, zimskog, lovnog i ribolovnog turizma), od čega su najznačajnije turističke aktivnosti splavarenje, veslanje i kupanje u čistim vodama, zatim skijanje, planinarenje i rekreiranje planinskim područjem.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Premda je Zagrebačka županija, kao administrativna cjelina pod nazivom Comitatus Zagrabiensis, postojala već u 18.stoljeću, svoj današnji status i izgled dobila je tek 1997.godine. Iako administrativna "cjelina", postoje velike razlike između visoko urbanog gradskog područja i ruralnih naselja njegove okoline. 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

STATUS

TIP

BROJ

IME

KONTAKT

državno

Uzgajalište

VII/1

BLATNICA

državno

Otvoreno lovište

VII/2

BJELOVARSKA BILOGORA

državno

Otvoreno lovište

VII/3

DUGAČKI GAJ

državno

Otvoreno lovište

VII/4

GARJEVICA

državno

Otvoreno lovište

VII/5

GRADINA - KRNJAČA

državno

Otvoreno lovište

VII/6

JASENOVA

državno

Otvoreno lovište

VII/7

JAVORNIK

državno

Uzgajalište

VII/8

KONČANICA

državno

Otvoreno lovište

VII/9

OBROVI

državno

Uzgajalište

VII/10

NARTA

državno

Otvoreno lovište

VII/11

PISANIČKA BILOGORA

državno

Uzgajalište

VII/12

SISČANI

državno

Otvoreno lovište

VII/13

VIROVITIČKA BILOGORA

državno

Otvoreno lovište

VII/14

VRANI KAMEN

državno

Otvoreno lovište

VII/15

ZAPADNA GARJEVICA

državno

Otvoreno lovište

VII/16

ZDENAČKI GAJ

državno

Otvoreno lovište

VII/17

ŽABLJAČKI LUG - ČESMA

državno

Otvoreno lovište

VII/18

TRUPINSKI - PAŠIJANSKI GAJ

državno

Otvoreno lovište

VII/19

VELIKI JANTAK

državno

Otvoreno lovište

VII/20

KRIVAJA

državno

Uzgajalište

VII/21

GAREŠNICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/101

ROVIŠĆE - VELIKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/102

ROVIŠĆE - KONJSKA RIJEKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/103

ZRINSKI TOPOLOVAC - CIGANICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/104

MOSTI - ZDELJA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/105

KAPELA - BILOGORA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/106

BJELOVAR - BEDENIK

županijsko

Zajedničko lovište

VII/107

BJELOVAR - PLAVNICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/108

TROJSTVO - DOBROVITA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/109

BJELOVAR - JASIK

županijsko

Zajedničko lovište

VII/110

BJELOVACKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/111

CIGLENSKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/112

RAVNEŠKA KOSA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/113

SEVERINSKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/114

DABRAVINE

županijsko

Zajedničko lovište

VII/115

GAJ

županijsko

Zajedničko lovište

VII/116

JASENOVA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/117

SELIŠTE - BABINČIĆ

županijsko

Zajedničko lovište

VII/201

ŠTEFANJE - NARTA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/202

KOMUŠEVAČKI LUG - BUKOVINA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/203

CERIK - GLOGOVNICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/204

ČAZMA - MATATINKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/206

MARTINSKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/207

BEREČKA KOSA - KRIVAJA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/301

BRŠLJANICA - ROGOŽA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/302

ZOBIKOVAC - ILOVSKI LUG

županijsko

Zajedničko lovište

VII/303

MLINSKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/304

PETKOVAČA - ME UVODE

županijsko

Zajedničko lovište

VII/305

RADMENOVAČA - TOMAŠICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/401

GR EVICA - KOVAČICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/402

PRESPINJAČA - BARNA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/403

IVANOVO SELO - ILOVA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/404

ZDENCI - ŠOVARNICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/405

DRAŽICA - KOSJEROVICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/501

KONČANICA - UR IČKA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/502

DONJI DARUVAR - MAMINOVAC

županijsko

Zajedničko lovište

VII/503

BASTAJI - KRIVAJA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/504

ULOVAC - KLISA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/505

DARUVAR - DOLOVI

županijsko

Zajedničko lovište

VII/506

DARUVAR - DABROVICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/507

KONČANICA - TOPLICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/508

DEŽANOVAC - MALO BILO

županijsko

Zajedničko lovište

VII/509

ULJANIK - ČAVLOVICA

županijsko

Zajedničko lovište

VII/510

POLJODAR - SOVJAK

Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Panonske nizine u istočnom području Hrvatske, zvanom Slavonija, a prostire se na 2.027 km2. Omeđena je na sjeveru planinom Psunj, Požeškim i Diljskim gorjem, a na jugu rijekom Savom, koja je ujedno i 165km duga granica s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Prosječna nadmorska visina županije je 90 m, s najnižom kotom od 83m u području Gundinaca, dok je najviši vrh Brezovo polje na Psunju sa 985 m nadmorske visine.

Industrijski najrazvijeniji grad, Slavonski Brod, ujedno je i administrativno središte županije. Kao organizirano naselje spominje se još u rimsko doba pod nazivom Marsonia. Ime Brod javlja se prvi put u XIII stoljeću.

Glavna cestovna prometnica na pravcu zapad - istok, dijeli lovišta županije na dvije prirodne cjeline. Sjeverno, na šumom obraslim obroncima gorja, ispresijecanim brzim planinskim potocima,smjestila su se lovišta: "Psunj", "Gradiška brda", "Bratljevci-Sjeverni Dilj" i "Južna Babja gora", bogata krupnom divljači (jelen, divlja svinja, srnjak, muflon). Južno, na području između autoceste i rijeke Save, prostire se pojas ratarskih površina, ispresijecanih pašnjacima i šumama jasena i hrasta lužnjaka. U središnjem dijelu Jelas polja smjestilo se lovište "Migalovci", a prema zapadu, tridesetak kilometara od Nove Gradiške, lovište Hrvatskih šuma - "Radinje".

U ponudi lovnog turizma najzastupljeniji je skupni lov na divlje svinje, te pojedinačni lov na jelena, srnjaka i muflona. Od sitne divljači najviše se lovi fazan, divlja patka, crna liska, divlja guska, šljuka, prepelica i zec.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA

Bogata povijest Sisačko-moslavačke županije, koja se sa svojih 4.448 km2 prostrla duž obje obale rijeke Save, seže još u doba prethistorijske japodske kulture. Dolinom Save prolazila je i rimska cesta, uz koju su otkriveni i logori rimskih legionara, koji su u ovaj kraj donijeli i prvu vinovu lozu. Od početka osmanlijske najezde prema Srednjoj Europi, to je kraj krvavih sukoba, koji će zbog svoje povijesne uloge dobiti naziv "predziđe kršćanstva".

 

Danas je na području županije ustanovljeno 45 zajedničkih i 35 državnih lovišta, kojima gospodari 48 lovačkih društava, te privatni lovozakupnici, udruženi u Lovački savez županije. Hrvatske šume - Uprava šuma Sisak upravlja lovištima: "Brezovica" i "Posavske šume".

Isprepletenost šumskih, riječnih i brdskih krajolika, stvorilo je idealna staništa za brojne vrste divljači. Dominantna krupna divljač ovih prostora je jelen, divlja svinja i srnjak.

Uputite se u ova lovišta želite li steći kvalitetan trofej i uživati u slikovitosti moslavačkih pejsaža. A kad u jutarnja svitanja lepet krila divlje patke probudi lovački treptaj u vašem srcu Ne manji užitak jutarnjih svitanja pružit će vam lov na sitnu divljač (patka, šljuka, fazan, prepelica, trčka i zec).

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA SISAČKO - MOSLAVAČKA  ŽUPANIJA