Kuhada

Kuhada

vukovarsko-srijemska-z-lovac

Na oranicama, livadama i bogatim pašnjacima, ispresijecanim stogodišnjim šumama poznatog slavonskog hrasta, u jugoistočnom dijelu Slavonije smjestila se, na prostoru od 2.448 km2, Vukovarsko-srijemska županija Nazvane i "Žitnicom Europe", nepregledne plodne slavonske ravnice, s prosječnom nadmorskom visinom od 78 metara, oivičene rijekama Savom i Dunavom, samo u predijelu oko Iloka prelaze u relativno nisko, vinorodno područje obronaka Fruške gore, s Ilokom, kao najistočnijim gradom Hrvatske.

 Po mnogo čemu povijesni grad, od najranije prethistorijske vučedolske kulture do najnovijih ratnih stradanja i razaranja, Vukovar je, uz atribut "grada heroja", dobio i službeni status administrativnog i kulturnog središta Vukovarsko-srijemske županije.

Kad se uspavani stoljetni hrastovi prenu iz zimskog sna, probuđeni lavežom pasa i povicima goniča, ni jedno lovačko srce ne može odoljeti tom iskonskom zovu lova na divlje svinje. Kad zvukove lovačkog roga zamijene zvuci tamburice i slavonskog bećarca, ljubazni domaćini će vam ponuditi gastronomske specijalitete ovog kraja.  

Još i danas jelen lopatar iz lovišta "Ilok" sa 209,22 CIC točke zauzima prvo mjesto među najjačim trofejima Hrvatske.

Šume bogate žirom idealno su stanište za jelene, divlje svinje i srne. Ljepotom nedirnute prirode i bogatstvom jelenske i crne divljači posebno se ističu lovišta Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci: "Spačva jug", "Spačva sjever", te ograđeno lovište "Kunjevci", koje nudi i mogućnost odstrela trofejnih primjeraka muflona i jelena lopatara.

jelen_o1srna_obicnamuflon1.jpgdivlja_svinjafazan-gnjetlovi_Phasianus_snipe_lovacZEC_Lepus_europaeus_Pall 

Lovačka društva, udružena u Lovački savez županije, nude lov na srneću divljač, te sitnu divljač (fazan, šljuka, patka, prepelica, guska i zec).

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA  ŽUPANIJA


 


viroviticko-podravska-z-lovac

Podravska magistrala, kao glavna prometna arterija na putu Zapadna Europa - Istok, podijelila je Virovitičko-podravsku županiju na dvije reljefne cjeline: šumom i poljima bogatu dravsku dolinu na sjeveru, i sjeveroistočne obronke Bilogore i Papuka na jugu županije.

Grad Virovitica središte je županije, koja se prostire na 2.021 km2.

Ljepota gotovo netaknutih šuma, polja, čistih rijeka i jezera, skriva u svojim njedrima brojnu divljač, mameći svakog lovca da iskuša dobru kob.  

Lovački savez Virovitičko-podravske županije objdinjava 35 lovačkih udruga, koje gospodare s 32 lovišta i neposredni su nosioci lovnog turizma.

Od krupne divljači, svojom brojnošću se izdvaja divlja svinja, a kvalitetom jelen i srnjak. Posebno je atraktivan ljetni lov na prepelicu.

A kad sniježni pokrivač svojom bjelinom prekrije nizinska lovišta, iskusno oko lovca prepoznat će brojne tragove sitne divljači. Doba je za lov na zeca, fazana, trčku i divlju patku.

 

 

jelen_o1srna_obicnadivlja_svinjafazan-gnjetlovi_Phasianus_snipe_lovacZEC_Lepus_europaeus_Pall 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA


pozesko-savonska-z-lovac

Državnim i zajedničkim lovištima gospodare lovačka društva i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez Požeško-slavonske županije. "Zlatna kapljica" iz kutjevačkih vinograda, živopisni pejsaži i obilje divljači osvojit će srce svakog lovca. Velika populacija divljih svinja na obroncima Papuka, Krndije i Psunja jamči vrlo uspješne skupne lovove. Pojedinačni lovovi u lovištima "Zvečevo", "Južni Papuk" i "Zapadni Papuk" na gorskog jelena, srnjaka ili trofejnog vepra pružaju nezaboravan doživljaj slobodne prirode. U lovištima "Južna Krndija" obitava jelen lopatar, dok su lisica, divlja mačka, jazavac i kuna zlatica česti stanovnici šuma Slavonsko-požeške županije.

Oivičena planinskim masivima Papuka, Krndije, Psunja, Požeške i Dilj gore, smjestila se Požeška kotlina, još u rimsko doba poznata kao "Zlatna dolina". Požeško-slavonska županija prostire se na površini od 1.821 km2, s Požegom kao središtem kulturnog i gospodarskog života županije.

 

Lovačka društva Požeške kotline i okoline Lipika osiguravaju dobar lov na fazana, šljuku, prepelicu i zeca.

fazan-gnjetlovi_Phasianus_ZEC_Lepus_europaeus_Pall 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA



karlovacka-z-lovac

Karlovac, najčešće opisan kao "grad na četitri rijeke", s bogatom povijesnom i kulturnom trdicijom, administrativno je i gospodarsko središte Karlovačke županije.

Smještena na najjužnijem dijelu središnje Hrvatske, s prostornom površinom od 3.662 km2, sjecište je najvažnijih prometnica na relaciji Jadran - Podunavlje, spajajući tako Primorsku i Panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste (Karolina, Jozefina i Lousiana) danas je sijeku moderne prometnice, koje povezuju Jadran sa zemljama Srednje Europe. Karlovačka županija zemljopisno je vrlo slikovita i raznovrsna. Bogatstvo riječnog sliva Save čine bistre, ribom bogate rijeke - Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. Sa 174.967 ha lovnih površina, od čega je 118.637 ha šumskog pokrova (što je gotovo 6% ukupnog šumskog fonda Hrvatske).

Karlovačka županija ima bogatu i raznovrsnu ponudu lovnog turizma. U lovištima, na obroncima Velike i Male Kapele, moguć je odstrel mrkog medvjeda, jelena i divlje svinje.

 Nizinska lovišta u dolinama rijeka nude odstrel srneće divljači, te lov na sitnu divljač (šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec). Najatraktivniji skupni lovovi na divlje svinje organiziraju se u lovištima Petrove gore, Slunja, Pokupskog bazena, Bosiljeva. Karlovačka županija ulaže značajna sredstva i napore u razvoj i proširenje turističke ponude (jelolasica, razvijanje ruralnog turizma, zdravstveno - rekreativnog turizma, sportskog, zimskog, lovnog i ribolovnog turizma), od čega su najznačajnije turističke aktivnosti splavarenje, veslanje i kupanje u čistim vodama, zatim skijanje, planinarenje i rekreiranje planinskim područjem.

jelen_o1srna_obicnamuflon1.jpgdivlja_svinjafazan-gnjetlovi_Phasianus_snipe_lovacZEC_Lepus_europaeus_Pall 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA KARLOVAČKA ŽUPANIJA


 


zagrebacka-z-lovac

Zagrebačka županija, popularno nazvana i "zagrebački prsten", prostire se na 3.078 km2, od čega 640 km2 zauzima sam grad Zagreb, administrativno, kulturno i gospodarsko središte, ne samo županije nego i cijele Hrvatske. Grad podno Medvednice, nikao još u srednjem vijeku na sjevernoj obali Save, istovremeno kao biskupski Kaptol i obrtnički i trgovački Gradec, koji je "Zlatnom bulom" kralja Bele IV. iz 1242. godine proglašen Slobodnim kraljevskim gradom, spojio se tek 1850. u jedinstvenu gradsku cjelinu - Zagreb. Tek sredinom 50-tih godina 20. stoljeća, Zagreb se "preselio" i na južnu obalu Save, stvarajući potpuno novu urbanu cjelinu, često s pravom nazivanu "najvećom gradskom spavaonicom".
Premda je Zagrebačka županija, kao administrativna cjelina pod nazivom Comitatus Zagrabiensis, postojala već u 18.stoljeću, svoj današnji status i izgled dobila je tek 1997.godine. Iako administrativna "cjelina", postoje velike razlike između visoko urbanog gradskog područja i ruralnih naselja njegove okoline. 
Upravo u tom dijelu sve više se razvija lovni turizam. Od krupne divljači lovišta u Žumberačkom gorju nude lov na divlju svinju i srnjaka. Nizinska lovišta u Turopolju i okolici Ivanić Grada, ispresijecana vodenim tokom Save i njenih pritoka, bogata su staništa divljih svinja, srnjaka, te na sitne divljači (fazan, šljuka, prepelica, patka, trčka i zec). U lovištu "Česma-Bolčanski lug", uz kvalitetan smještaj, pruža se mogućnost atraktivnog lova na jelena lopatara, jelena običnog, divlju svinju i srnjaka.

 

jelen_lopatar4.jpgjelen_o1divlja_svinjasrna_obicnafazan_gnjetlovi_Phasianus_skunic_Oryctolagus_cuniculus.jpg 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

lovni_turizam-bbz U srcu Hrvatske, na 2.638 km2, omeđeni šumovitim obroncima Bilogore na sjeveru, Moslavačke gore na jugu i Papuka na jugoistoku, prostiru se blagi brežuljci, polja i šume Bjelovarsko-bilogorske županije. Na svom putu prema rijeci Savi, planinski potoci Bilogore pretvaraju se u lijene rijeke Česmu i Ilovu, napajajući na svom putu niz ribnjaka.

Bjelovar, nekad jako vojno uporište iz vremena Marije Terezije, i danas je kulturno, gospodarsko i administrativno središte županije.

Sklonjena od glavnih prometnih pravaca, s idealnim staništima za sve vrste divljači, Bjelovarsko - bilogorska županija danas je jedna od vodećih županija u lovnom turizmu. Na 225.912 ha lovišta ustanovljena su 44 zajednička lovišta, te 14 državnih, od kojih su 2 ("Pisanička Bilogora" i "Žabljački lug-Česma") povjereni na gospodarenje Hrvatskim šumama - Uprava šuma Bjelovar. Ostalim lovištima gospodare lovačke udruge i privatni lovozakupnici udruženi u Lovački savez županije.

Visoko trofejna grla srnjaka, te skupni i pojedinačni lovovi na divlje svinje dio su bogate ponude županijskih lovišta. U ograđenom dijelu lovišta "Gradina-Krnjača" moguć je lov na jelena lopatara i muflona. Kvalitetna ponuda sitne divljači (fazan, patka, prepelica, šljuka, trčka i zec), u živopisnom kraju gostoljubivih domaćina, osigurat će vam nezaboravan užitak.

 

jelen_o1srna_obicnajelen_lopatar4divlja_svinja muflon1.jpg fazan-gnjetlovi_Phasianus_ trcka_Perdix_perdix ZEC_Lepus_europaeus_Pall  

Lovište "Garjevica", kojim gospodari Lovno gospodarstvo "Moslavina", uz kvalitetu staništa, veliku ljubav prema lovstvu, stručan rad i ulaganja, omogućilo je vlasniku-lovcu, Ivici Todoriću, u 2000. godini, stjecanje trofeja običnog jelena od 250,86 CIC točaka - novog hrvatskog rekordera. Danas se u lovištu uzgaja, osim jelena, i divlja svinja, muflon, srna i jelen lopatar. Zbog natprosječnih rezultata u gospodarenju lovištem, uzgoju divljači i brizi za okoliš, Skupština CIC-a dodijelila je lovištu "Garjevica" prestižnu nagradu "Edmond Blanc 2001." za najbolje lovište na svijetu.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA BJELOVARSKO BILOGORSKE ŽUPANIJE 

STATUS

TIP

BROJ

IME

KONTAKT

državno

Uzgajalište

VII/1

BLATNICA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/2

BJELOVARSKA BILOGORA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/3

DUGAČKI GAJ

 

državno

Otvoreno lovište

VII/4

GARJEVICA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/5

GRADINA - KRNJAČA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/6

JASENOVA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/7

JAVORNIK

 

državno

Uzgajalište

VII/8

KONČANICA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/9

OBROVI

 

državno

Uzgajalište

VII/10

NARTA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/11

PISANIČKA BILOGORA

 

državno

Uzgajalište

VII/12

SISČANI

 

državno

Otvoreno lovište

VII/13

VIROVITIČKA BILOGORA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/14

VRANI KAMEN

 

državno

Otvoreno lovište

VII/15

ZAPADNA GARJEVICA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/16

ZDENAČKI GAJ

 

državno

Otvoreno lovište

VII/17

ŽABLJAČKI LUG - ČESMA

 

državno

Otvoreno lovište

VII/18

TRUPINSKI - PAŠIJANSKI GAJ

 

državno

Otvoreno lovište

VII/19

VELIKI JANTAK

 

državno

Otvoreno lovište

VII/20

KRIVAJA

 

državno

Uzgajalište

VII/21

GAREŠNICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/101

ROVIŠĆE - VELIKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/102

ROVIŠĆE - KONJSKA RIJEKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/103

ZRINSKI TOPOLOVAC - CIGANICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/104

MOSTI - ZDELJA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/105

KAPELA - BILOGORA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/106

BJELOVAR - BEDENIK

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/107

BJELOVAR - PLAVNICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/108

TROJSTVO - DOBROVITA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/109

BJELOVAR - JASIK

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/110

BJELOVACKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/111

CIGLENSKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/112

RAVNEŠKA KOSA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/113

SEVERINSKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/114

DABRAVINE

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/115

GAJ

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/116

JASENOVA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/117

SELIŠTE - BABINČIĆ

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/201

ŠTEFANJE - NARTA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/202

KOMUŠEVAČKI LUG - BUKOVINA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/203

CERIK - GLOGOVNICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/204

ČAZMA - MATATINKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/206

MARTINSKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/207

BEREČKA KOSA - KRIVAJA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/301

BRŠLJANICA - ROGOŽA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/302

ZOBIKOVAC - ILOVSKI LUG

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/303

MLINSKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/304

PETKOVAČA - ME UVODE

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/305

RADMENOVAČA - TOMAŠICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/401

GR EVICA - KOVAČICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/402

PRESPINJAČA - BARNA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/403

IVANOVO SELO - ILOVA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/404

ZDENCI - ŠOVARNICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/405

DRAŽICA - KOSJEROVICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/501

KONČANICA - UR IČKA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/502

DONJI DARUVAR - MAMINOVAC

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/503

BASTAJI - KRIVAJA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/504

ULOVAC - KLISA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/505

DARUVAR - DOLOVI

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/506

DARUVAR - DABROVICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/507

KONČANICA - TOPLICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/508

DEŽANOVAC - MALO BILO

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/509

ULJANIK - ČAVLOVICA

 

županijsko

Zajedničko lovište

VII/510

POLJODAR - SOVJAK

 

brodsko-posavska-z-lovacBrodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Panonske nizine u istočnom području Hrvatske, zvanom Slavonija, a prostire se na 2.027 km2. Omeđena je na sjeveru planinom Psunj, Požeškim i Diljskim gorjem, a na jugu rijekom Savom, koja je ujedno i 165km duga granica s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Prosječna nadmorska visina županije je 90 m, s najnižom kotom od 83m u području Gundinaca, dok je najviši vrh Brezovo polje na Psunju sa 985 m nadmorske visine.

Industrijski najrazvijeniji grad, Slavonski Brod, ujedno je i administrativno središte županije. Kao organizirano naselje spominje se još u rimsko doba pod nazivom Marsonia. Ime Brod javlja se prvi put u XIII stoljeću.

Glavna cestovna prometnica na pravcu zapad - istok, dijeli lovišta županije na dvije prirodne cjeline. Sjeverno, na šumom obraslim obroncima gorja, ispresijecanim brzim planinskim potocima,smjestila su se lovišta: "Psunj", "Gradiška brda", "Bratljevci-Sjeverni Dilj" i "Južna Babja gora", bogata krupnom divljači (jelen, divlja svinja, srnjak, muflon). Južno, na području između autoceste i rijeke Save, prostire se pojas ratarskih površina, ispresijecanih pašnjacima i šumama jasena i hrasta lužnjaka. U središnjem dijelu Jelas polja smjestilo se lovište "Migalovci", a prema zapadu, tridesetak kilometara od Nove Gradiške, lovište Hrvatskih šuma - "Radinje".

jelen_o1srna_obicnamuflon1.jpgdivlja_svinjafazan-gnjetlovi_Phasianus_snipe_lovacZEC_Lepus_europaeus_Pall 

U ponudi lovnog turizma najzastupljeniji je skupni lov na divlje svinje, te pojedinačni lov na jelena, srnjaka i muflona. Od sitne divljači najviše se lovi fazan, divlja patka, crna liska, divlja guska, šljuka, prepelica i zec.

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA

sisacko-moslavacka-z-lovac

Povijesni grad Sisak je administrativno, premda ne i jedino kulturno i gospodarsko središte županije. Županija je na sjeveru omeđena južnim padinama Moslavačke gore, na zapadu obroncima Petrove gore, a na jugu obuhvaća Zrin goru. Reljefnoj raznolikosti doprinosi bogati riječni sliv Save, koji jednim svojim dijelom stvara Lonjsko polje, najveće plavno, zaštićeno područje u Europi, u kome se još može pronaći orao štekavac i orao zmijar, čaplja i niz močvarica, pa i danas vrlo rijetka i zaštićena vidra. Zahvaljujući raznolikosti i bogatstvu životinjskog svijeta, lovstvo u ovoj županiji ima tisućljetnu tradiciju.

Bogata povijest Sisačko-moslavačke županije, koja se sa svojih 4.448 km2 prostrla duž obje obale rijeke Save, seže još u doba prethistorijske japodske kulture. Dolinom Save prolazila je i rimska cesta, uz koju su otkriveni i logori rimskih legionara, koji su u ovaj kraj donijeli i prvu vinovu lozu. Od početka osmanlijske najezde prema Srednjoj Europi, to je kraj krvavih sukoba, koji će zbog svoje povijesne uloge dobiti naziv "predziđe kršćanstva".

 

Danas je na području županije ustanovljeno 45 zajedničkih i 35 državnih lovišta, kojima gospodari 48 lovačkih društava, te privatni lovozakupnici, udruženi u Lovački savez županije. Hrvatske šume - Uprava šuma Sisak upravlja lovištima: "Brezovica" i "Posavske šume".

Isprepletenost šumskih, riječnih i brdskih krajolika, stvorilo je idealna staništa za brojne vrste divljači. Dominantna krupna divljač ovih prostora je jelen, divlja svinja i srnjak.

Uputite se u ova lovišta želite li steći kvalitetan trofej i uživati u slikovitosti moslavačkih pejsaža. A kad u jutarnja svitanja lepet krila divlje patke probudi lovački treptaj u vašem srcu Ne manji užitak jutarnjih svitanja pružit će vam lov na sitnu divljač (patka, šljuka, fazan, prepelica, trčka i zec).

 

 

 

Izvor: HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

LOVIŠTA SISAČKO - MOSLAVAČKA  ŽUPANIJA


 

 

Promocija portala WWW.LOVAC.INFO

Četvrtak, 09 Studeni 2006 21:37

 

Izrađen je promotivni materijal (vizit karta)

 

Na LOVAC.INFO predstavlja svoje radove i radinost Željko Pejaković.

Majstor kada je u pitanju izrada ukrasnih predmeta u drvetu.

PROMOCIJE

NL Pure 32 300x250ani CRO
fanzoj-lovac-info.jpg
lovac kuhada reklama banner veliki2023