Temeljem članka 21. Statuta Udruge, te odluke Izvršnog odbora, u Hotelu Frankopan održana je 08. travanja 2016. redovna Izvještajna skupština LU Lovac Hrvatski dragovoljac Duga Resa. Skupštinu je otvorio predsjednik Udruge Antun Grgurić, 

U nedjelju, 03.04.2016. godine, sunčano i toplo vrijeme izmamilo je velik broj, kako izlagača tako i posjetitelja, u prostor Kinološkog centra Đakovo – Zvečaj II BB, na Nacionalnu izložbu pasa – CAC ĐAKOVO 2016

Održan 3. lov za generale Hrvatske vojske

Generalski Stol - U Generalskom Stolu održan je treći lov za generale.

Lovci iz Zlatar Bistrice kažu da nisu odgovorni za štetu jer su srne vlasništvo države. Mi ne možemo Marijanu Pavliši isplatiti novac za štetu, kažu lovci

Mogao je postaviti ogradu i strašila koja bi otjerala divljač. Mi lovci ne možemo stražariti i tjerati srne s posjeda, a niti Marijanu Pavliši isplatiti novac za počinjenu štetu, tvrdi Berislav Levar, predsjednik Lovačkog društva Šljuka.

Levar je Marijanu Pavliši (55) iz Veleškovca kod Zlatar Bistrice 17. prosinca dao i litru Repelenta, kemijskog sredstva koje odbija srne, te da je on to trebao postaviti.

- Došao sam na njivu i vidio tragove srna koje su mi počele brstiti salatu. Nazvao sam veterinara Levara, koji je ujedno i predsjednik LD-a Šljuka, a on mi je rekao da ne brinem jer ima kemijsko sredstvo koje će otjerati divljač pa će mi ga donijeti. No nije ga donio, a po noći su mi srne pojele 400 glavica salate - kazao nam je Marijan koji se godinama bavi uzgojem povrća, u čemu mu pomažu sinovi Tomislav (24) i Nikola (36). Dodaje da je ponovno zvao Levara no ovaj je rekao da ima drugog posla. Nakon što je ostao bez salate, pozvao je policiju koja je napravila zapisnik.

- Od Lovačkog društva tražim naknadu štete ili ću ih tužiti - rekao je ogorčeni Marijan.  Kaže da su srne pojele salatu jer su lovci postavili hranilicu za divljač 50 metara od zadnje kuće u selu, a blizu hranilice je i njegova njiva.

- Tom hranilicom su namamili divljač nama na njive i zbog toga ispaštamo - zaključuje Marijan. Levar kaže da su srne u vlasništvu države, a ne lovačkog društva.

 Izvor: 24sata

Životinju su odstrijelili lovci u lovištu Osoje na predjelu između Krstatica i Poljica, kraj Zagvozda. Klasična svinjska kuga je opasna bolest domaćih i divljih svinja

Prvi slučaj svinjske kuge na divljoj svinji prema nalazima pristiglim s Veterinarskog instituta iz Zagreba zabilježen je u Zabiokovlju.

Divlju svinju, kako nam je rekao lovac Anđelko Piplica, odstrijelili su u lovištu Osoje, kojim gospodari LU Zec iz Zagvozda, na predjelu između Krstatica i Poljica.

- Svinja je odstrijeljena prije tjedan dana, a kako smo po zakonu dužni meso, krv i bubreg svake odstrijeljene divlje svinje poslati na Institut u Zagreb, to smo učinili i u ovom slučaju. Nalaz na svinjsku kugu bio je pozitivan - rekao nam je Piplica. Meso divlje svinje koje je bilo zamrznuto veterinarski inspektor je izuzeo te će biti uništeno.

Klasična svinjska kuga (KSK) je osobito opasna zarazna bolest domaćih i divljih svinja. Ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi. Zadnji slučaj svinjske kuge u domaćih svinja u Republici Hrvatskoj potvrđen je u ožujku 2008. Uzročnik je virus koji je jako zarazan, a bolest se brzo širi i uzrokuje velike gospodarske štete.

- Kontinuirano se nadziru bolesti, kako u domaćih tako i u divljih svinja. U ovom konkretnom slučaju radi se o utvrđivanju protutijela u jedne divlje svinje u lovištu XVII/11 Osoje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što ne uključuje i potvrdu bolesti na navedenom području - priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede. Odredili su i dodatne mjere za to područje.

Inače, virus uzročnik je otporan prema hlađenju, pa tako preživi i u ohlađenom mesu više od 30 dana, a u zamrznutom do tri mjeseca. Ostaje živ nakon salamurenja (soljenja) i sušenja mesa. Izvori zaraze su bolesne svinje, meso i drugi tjelesni organi priklanih svinja, oboljelih od svinjske kuge, potom zagađeni predmeti, prijevozna sredstva i sve što je bilo u dodiru s bolesnim svinjama. Od svinjske kuge obolijevaju sve svinje, domaće i divlje.

Izvor: 24sata

Lovačko društvo “Belaj” obilježilo je danas u svom lovačkom domu na Kostanju u Belaju sedamdeset godina djelovanja.
Na proslavi su se okupili gotovo svi članovi društva, te gosti iz društava s područja Karlovačke županije.
-Lovačko društvo “Barilović” osnovano je 1945. godine, a kasnije je preimenovano u “Belaj”. Društvo gospodari s lovištem IV/127 Belaj i bavi se uzgojom, zaštitom, lovom i korištenjem divljači. Lovište je površine 5649 hektara, a sama lovna površina iznosi 5058 hektara. Imamo 47 članova, jednog počasnog i nekoliko zaslužnih članova, kazao je predsjednik Lovačkog društva “Belaj” Stjepan Čurilović.
Lovište je brdskog tipa i omeđeno je Mrežnicom i Koranom, te pokriva područja gradova Karlovca i Duge Rese, te općine Barilović. Za ovaj vrijedan jubilej tiskana je brošura u kojoj su svi podaci o društvu i o divljači na ovom području.
-U toj našoj maloj monografiji su svi podaci o našim članovima u sedamdeset godina, ali i o divljači. Imamo gotovo svu divljač, koja se pojavljuje u ovom dijelu Hrvatske. To su srna, divlja svinja, jelen, smeđi medvjed, patka, lisica, zec, fazan i ostala divljač. Fazane unosimo sami. Divljač pravi štetu, no mi to pokrivamo mještanima, s kojima smo u dobrim odnosima. Naš lovački dom izgrađen je 1979. godine, u ratu je devastiran, a obnovljen je uz pomoć Hrvatske vojske i donatora, te radom lovaca. U domu imamo i sedam ležajeva, a sobe se mogu iznajmiti, kazao je Čurilović.
Lovačko društvo “Belaj ” njeguje i lovno streljaštvo, a ostvareni su značajni rezultati na brojnim natjecanjima. Društvo posebnu brigu vodi o lovačkim psima, vjernim pomagačima u lovu.

Izvor: hrk.hr