Kuhada

Kuhada

Preseljenje Vukova

Petak, 17 Studeni 2006 01:00
GENERALSKI STOL - Vukovi s područja Generalskog Stola vjerojatno neće moći biti preseljeni, već će se stanovnici morati naučiti na suživot s njima – moglo se čuti na okruglom stolu Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri Ministarstva kulture o problematici vukova u ovom kraju, koji već dvije godine napadaju stoku i kućne ljubimce tamošnjeg stanovništva.

 

Donosimo čl. 13. iz Zakona o otocima 1999, iz Zakona o izmjenama zakona o otocima 2002.,  te posljednje iz Zakona o izmjenama zakona o otocima iz 2006.


ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA - ČLANAK 13. - NN 33/2006

Članak 13. mijenja se i glasi:
»(1) Na otocima se zabranjuje unošenje i uzgoj divljači koja od prirode ne obitava na otoku.
(2) Na otocima mogu obitavati sljedeće vrste sitne divljači:
– kuna bjelica (Martes foina EHR.),
– zec obični (Lepus europaeus Pall.),
– kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.),
– jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graeca Meissn.),
– jarebica kamenjarka čukar (Alectoris chucar),
– trčka skvržulja (Perdix perdix L.),
– fazan – gnjetlovi (Phasianus sp. L.),
– prepelica pućpura (Coturnix coturnix L.),
– prepelica virđinijska (Coturnix virginiana L.),
– patke divlje (sp. var.).
(3) Od krupnih vrsta divljači u otvorenim otočnim lovištima može se uzgajati srna obična (Capreolus capreolus L.), a u ograđenim lovištima i uzgajalištima divljači mogu se uzgajati jelen lopatar (Dama dama L.) i jelen aksis (Axix axis L.).
(4) Dozvolu za unos i uzgoj sitnih i krupnih vrsta divljači iz stavka 2. i 3. ovoga članka, na otočna lovišta daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva po pribavljenoj suglasnosti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.
(5) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva dužno je pri odobravanju planova gospodarenja otočnim lovištima, uzgajalištima divljači i površinama na kojima se lovište ne ustanovljava na odgovarajući način osigurati zaštitu poljoprivrednih djelatnosti, odnosno osigurati provedbu mjera za uklanjanje i smanjenje broja divljači čije je unošenje i uzgoj na otocima zabranjeno ili koja čini nerazmjerno velike štete na poljoprivrednoj proizvodnji.
(6) Odredbe iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ne odnose na na poluotok Pelješac.«


ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA - ČLANAK 13. - NN 32/2002

U članku 13. stavku 1. riječ: »prirodno« zamjenjuje se rije­čima: »od prirode«.

Stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka divljač koja od prirode ne obitava na otoku može se unositi u otočno lovište samo u skladu s programom održivog razvoja otoka, lovno-gospodarskom osnovom, Programom uzgoja divljači na otocima i Programom zaštite divljači i uz suglasnost Ministarstva, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja uz prethodno pribavljeno mišljenje ureda državne uprave nadležnog za poslove gospodarstva županije na čijem je području ustanovljeno lovište.«

Stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Ministar poljoprivrede i šumarstva i uredi državne uprave nadležni za poslove gospodarstva dužni su osigurati da se u skladu s programima iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način zaštiti poljoprivredna djelatnost na otocima.«

U stavku 5. riječi: »isključivo domaćim« brišu se.

Stavak 6. mijenja se i glasi: »(6) Fizička ili pravna osoba koja na otoku gospodari div­ljači koja tamo od prirode ne obitava, dužna je u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti gospodarenje u lovištu s uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, u protivnom će zatečena divljač biti uklonjena o njezinu trošku.«

 
ZAKON O OTOCIMA NN 34/99

IV. LOV I MALI RIBOLOV

Zabrana unošenja divljači koja prirodno ne obitava na otoku, koncesije i zakup lovišta

Članak 13.

(1) Na otocima se zabranjuje unošenje i uzgoj divljači koja prirodno ne obitava na otoku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka divljač koja ne obitavana otoku može se unositi u otočno lovište samo u skladu s programima održivog razvitka i uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, te uz prethodno mišljenje županijskog ureda za gospodarstvo županije na čijem je području ustanovljeno lovište.

(3) Ministar poljoprivrede i šumarstva dužan je osigurati da se lovnogospodarskim osnovama za lovišta na otocima, Programom uzgoja divljači na otocima i Programom zaštite divljači na otocima na odgovarajući način zaštiti poljoprivredna djelatnost na otocima i pružanje osnovnih turističkih usluga.

(4) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dužno je na zahtjev korisnika otočnog zemljišta na kojem je ustanovljeno ograđeno ili otvoreno lovište, provesti odgovarajući postupak za uklanjanje, odnosno smanjenje broja divljači koja dokazano čini štetu ili priječi razvitak poljoprivrede i turizma određen programom održivog razvitka otoka, ako ostale mjere utvrđene Zakonom o lovu ("Narodne novine", br. 10/94., 22/94. i 44/98.) nisu dovoljno učinkovite ili bi poduzimanje takvih mjera bilo gospodarski neopravdano.

(5) Koncesija na pravo lova kao i pravo zakupa lovišta na otocima može se dati isključivo domaćim fizičkim i pravnim osobama, s tim da prednost, s istim uvjetima, imaju fizičke, odnosno pravne osobe koje na otoku obavljaju poljoprivrednu djelatnost, iz članka 16. ovoga Zakona.

(6) U slučaju da fizička ili pravna osoba koja protivno odredbama ovoga članka unese na otok divljač koja tamo prirodno ne obitava, dužna je tu divljač ukloniti ili će biti uklonjena o njegovu trošku.

 



Monografija o zagrebačkim lovcima

Četvrtak, 04 Siječanj 2007 00:54

lovci_grada_zagrebaMonografija "Lovci grada Zagreba" izdana je i predstavljena u povodu 15. obljetnice osnutka Lovačkog saveza grada Zagreba i 125 godina organiziranog lovstva u gradu. S posvetom gradonačelnika Milana Bandića, člana lovačkog društva Prepelica iz Sesveta, Lovački savez grada Zagreba izdao je monografiju u kojoj je prikazana povijest i rad svih  29 lovačkih udruga na području grada Zagreba.

Izvor: Jutarnji List 3/1/2007.

Potaknuti pisanjima na našem Forumu LOVAC  ponovo donosimo ranije objavljeni članak, koji govori o tome kako se fotografirati s divljači. Nadajmo se da će ovaj tekst bar malo potaknuti lovce da prije nego stanu pred objektiv i poprave odjeću i zauzmu pozu za fotografiranje, obrate pažnju i na netom odstrijeljenu divljač u kakvom je ona stanju i da li će ona izgledati dostojanstveno na fotografiji, ili će ležati možda u blatu ili krvi...

PRAVILNIK O LOVOSTAJI NN 155/05 (30. 12. 2005.) + PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O LOVOSTAJI NN 82/06 (21.7. 2006.)
A. KRUPNA DIVLJAČ  
Jelen (Cervus elaphus L.)  

jelen

od 16. kolovoza do 14. siječnja
košuta od 1. listopada do 14. siječnja
tele od 1. listopada do 31. siječnja
Jelen lopatar (Dama dama L.)  
jelen od 16. kolovoza do 14. siječnja
košuta

d 1. listopada do 14. siječnja

tele od 1. listopada do 31. siječnja
Jelen axis (Axis axis H. Smith)  
jelen kad ima očišćene i zrele rogove
košuta i tele kad nije visoko bređa
Srna (Capreolus capreolus L.)

srnjak

od 1. svibnja do 30. rujna
srna i lane od 1. listopada do 31. siječnja
Divokoza (Rupicapra rupicapra L.) od 1. rujna do 31. prosinca
Muflon (Ovis aries musimon Pall.)  

muflon

cijelu godinu (nema lovostaje)

muflonka i janje

od 1. kolovoza do 31. prosinca
Svinja divlja (Sus scrofa L.)

vepar, nazime i prase

cijelu godinu (nema lovostaje)

krmača

od 1. srpnja do 31. siječnja
Medvjed (Ursus arctos L.) od 1. listopada do 15. prosinca i od 2. ožujka do 30. travnja
B. SITNA DIVLJAČ  
Jazavac (Meles meles L.) od 1. kolovoza do 30. studenoga
Mačka divlja (Felis silvestris Schr.) od 1. studenoga do 31. siječnja
Kuna bjelica (Martes foina EHR) cijelu godinu , osim za ženku kada je visoko bređa ili dok vodi mladunčad
Kuna zlatica (Martes martes L.) od 1. studenoga do 28. (29.) veljače
Lasica mala (Mustela nivalis L.) nema lovidbe
Dabar (Castor fiber L.) nema lovidbe
Zec (Lepus europaeus Pall.) od 1. listopada do 15. siječnja
Kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.) cijelu godinu (nema lovostaje)
Puh veliki (Myoxus glis L.) od 16. rujna do 30. studenoga
Lisica (Vulpes vulpes L.) cijelu godinu , osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
Čagalj (Canis aureus L.) cijelu godinu , osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
Tvor (Mustela putorius L.) cijelu godinu, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
Mungos (Herpestes ishneumon L.) cijelu godinu, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
Fazan-gnjetlovi (Phasianus sp. L.) od 16. rujna do 31. siječnja
dodatno od 1.rujna - 31. ožujka, u lovištima fazanerija dopušten je lov na fazansku divljač  odlukom nadležnog ministarstava
Jarebice kamenjarke:  

Grivna (Alectoris graeca Meissn.)

od 1. listopada do 14. siječnja

Čukara (Alectoris chucar)

od 1. listopada do 14. siječnja
Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) od 1. rujna do 31. prosinca
Prepelice:  

Pućpura (Coturnix coturnix L.)

od 1. kolovoza do 14. studenog

Virdžinijska (Coturnix virginiana L.)

od 1. kolovoza do 31. siječnja
Šljuke:  
Bena (Scolopax rusticola L.) Common Snipe od 1. listopada do 28. (29.) veljače
Kokošica (Gallinago gallinago L.) od 16. listopada do 31. siječnja
Golub divlji:  

Grivnjaš (Columba palumbus L.)

od 1. kolovoza do 31. siječnja

Pećinar (Columba livia Gmelin.)

od 1. kolovoza do 31. siječnja
Guske divlje:  

Glogovnjača (Anser fabalis Latham.)

od 1. studenog do 31. siječnja

Lisasta (Anser albifrons Scopoli.)

od 1. studenog do 31. siječnja
Patke divlje:  

Gluhara ( Anas platyrhynchos L.)

od 1. rujna do 31. siječnja

Glavata (Aythya ferina L.)

od 1. rujna do 31. siječnja

Krunasta (Aythya fuligula L.)

od 1. rujna do 31. siječnja

Pupčanica( Anas querquedula L.)

od 1. rujna do 31. siječnja

Kržulja ( Anas crecca L.)

od 1. rujna do 31. siječnja
Liska crna (Fulicula atra L.) od 1. rujna do 31. siječnja
Vrana siva (Corvus corone cornix L.) cijelu godinu (nema lovostaje), osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad
Vrana gačac(Corvus frugilegus L.) cijelu godinu (nema lovostaje), osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad
Čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L) cijelu godinu (nema lovostaje), osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad
Svraka (Pica pica L.) cijelu godinu (nema lovostaje), osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad
Šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.) cijelu godinu (nema lovostaje), osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad

Ažurirani pravilnik o lovostaji

Utorak, 02 Siječanj 2007 00:46

 

PRAVILNIK O LOVOSTAJI  pročišćeni tekst

PRAVILNIK O LOVOSTAJI NN 155/05 + PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O LOVOSTAJI NN 82/06 (21.7.2006.)

 

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se vrijeme zabranjenog lova – lovostaja, prema vrstama divljači ovisno o njezinim biološkim svojstvima i ekološkim uvjetima u kojima obitava.

 

Članak 2.

Biološka svojstva divljači iz članka 1. ovoga Pravilnika jesu uzgojna vrijednost, dinamika rasta trofeja divljači, migracije divljači i proces razmnožavanja.

 

Članak 3.

Ekološki uvjeti iz članka 1. ovoga Pravilnika jesu osobitosti sta­ništa u pogledu ishrane, zaklona – zaštite i mjesta pogodnih za razmnožavanje pojedinih vrsta divljači.

 

Članak 4.

Divljač u smislu ovoga Pravilnika zabranjeno je loviti:

A. KRUPNA DIVLJAČ

jelen (Cervus elaphus L.)

jelen                                 od 15. siječnja           do 15. kolovoza

košuta                              od 15. siječnja           do 30. rujna

tele                                  od 1. veljače             do 30. rujna

jelen lopatar (Dama dama L.)

jelen                                 od 15. siječnja            do 15. rujna

košuta                              od 15. siječnja            do 30. rujna

tele                                  od 1. veljače              do 30. rujna

jelen axis (Axis axis H. Smith)

jelen                                kad nema očišćene i zrele rogove

košuta i tele                      kad je visoko bređa

srna (Capreolus capreolus L.)

srnjak                              od 1. listopada             do 30. travnja

srna i lane                        od 1. veljače               do 30. rujna

divokoza (Rupicapra rupicapra L.)

                                               od 1. siječnja              do 31. kolovoza

muflon (Ovis aries musimon Pall.)

muflon nema lovostaje

muflonka i janje                 od 1. siječnja               do 31. srpnja

svinja divlja (Sus scrofa L.)

vepar, nazime i prase         nema lovostaje

krmača                            od 1. veljače                do 30. lipnja

medvjed (Ursus arctos L.)

                                               od 1. svibnja do 30. rujna i od 16. prosinca

                                               do 1. ožujka

 

B. SITNA DIVLJAČ

jazavac (Meles meles L.)

                                              od 1. prosinca              do 31. srpnja

mačka divlja (Felis silvestris Schr.)

                                              od 1. veljače                do 31. listopada

kuna bjelica (Martes foina EHR)

            nema lovostaje, osim za ženku kada je visoko bređa ili dok vodi mladunčad

kuna zlatica (Martes martes L.)

                                              od 1. ožujka               do 31. listopada

lasica mala (Mustela nivalis L.)

                                              od 1. siječnja               do 31. prosinca

dabar (Castor fiber L.)

                                              od 1. siječnja              do 31. prosinca

zec (Lepus europaeus Pall.)

                                              od 16. siječnja             do 30. rujna

 

kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.) nema lovostaje

 

puh veliki (Myoxus glis L.)

                                               od 1. prosinca             do 15. rujna

lisica (Vulpes vulpes L.)

    nema lovostaje, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad

čagalj (Canis aureus L.)

     nema lovostaje, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad

tvor (Mustela putorius L.)

     nema lovostaje, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad

mungos (Herpestes ishneumon L.)

    nema lovostaje, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad

fazan-gnjetlovi (Phasianus sp. L.)

                                              od 1. veljače                do 15. rujna

jarebice kamenjarke:

– grivna (Alectoris graeca Meissn.)

                                              od 15. siječnja             do 30. rujna

– čukara (Alectoris chucar)

                                              od 15. siječnja             do 30. rujna

trčka skvržulja (Perdix perdix L.)

                                              od 1. siječnja              do 31. kolovoza

prepelice:

– pućpura (Coturnix coturnix L.)

                                              od 15. studenog           do 31. srpnja

– virdžinijska (Coturnix virginiana L.)

                                              od 1. veljače               do 31. srpnja

šljuke:

– bena (Scolopar rusticola L.)

                                              od 1. ožujka               do 30. rujna

– kokošica (Gallinago gallinago L.)

                                              od 1. veljače               do 15. listopada

– golub divlji:

– grivnjaš (Columba palumbus L.)

                                              od 1. veljače               do 31. srpnja

– pećinar (Columba livia Gmelin.)

                                              od 1. veljače               do 31. srpnja

guske divlje:

– glogovnjača (Anser fabalis Latham.)

                                              od 1. veljače               do 31. listopada

– lisasta (Anser albifrons Scopoli.)

                                              od 1. veljače               do 31. listopada

patke divlje:

– gluhara ( Anas platyrhynchos L.)

                                              od 1. veljače               do 31. kolovoza

– glavata (Aythya ferina L.)

                                              od 1. veljače               do 31. kolovoza

– krunasta (Aythya fuligula L.)

                                              od 1. veljače               do 31. kolovoza

– pupčanica ( Anas querquedula L.)

                                              od 1. veljače               do 31. kolovoza

– kržulja ( Anas crecca L.)

                                              od 1. veljače               do 31. kolovoza

liska crna (Fulicula atra L.)

                                              od 1. veljače               do 31. kolovoza

vrana siva (Corvus corone cornix L.)

    nema lovostaja, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad

vrana gačac (Corvus frugilegus L.)

    nema lovostaja, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad

čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L)

    nema lovostaja, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad

svraka (Pica pica L.)

    nema lovostaja, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad

šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.)

    nema lovostaja, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad


Članak 5.

Iznimno od odredbe članka 4. ovoga Pravilnika na temelju do­puštenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (izuzev divljih pataka), ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno ure­đe­ne površine u lovištu, dopušteno je loviti do 31. ožujka pod uvjetima utvrđenim lovnogospodarskom osnovom ili programom uzgoja divljači.

Članak 6.

Divljač iz članka 4. ovoga Pravilnika za koju nema lovostaje dopušteno je loviti samo do broja koji ne ugrožava biološku i ekološku ravnotežu prirodnih staništa divljači.

Članak 7.

Hvatanje žive divljači dopušteno je u skladu s odredbama članka 65. Zakona o lovstvu, i to:

– muških grla krupne divljači tijekom cijele godine;

– ženskih grla krupne divljači kad nisu visoko bređe ili kad ne vode sitnu mladunčad;

– sitnu divljač u razdoblju dopuštenog lova, osim u uzgajalištima divljači gdje se može hvatati cijelu godinu.

Članak 8.

Lisicu, tvora, mungosa, puha i kune dopušteno je loviti stupicama i klopkama za tu namjenu u skladu sa člankom 4. ovoga Pravilnika.

Članak 9.

Pticama grabljivicama dopušteno je loviti divljač u skladu sa člankom 4. ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o lovostaji (»Narodne novine«, br. 123/99.) i Pravilnik o izmjeni Pravilnika o lovostaji (»Narodne novine«, br. 65/01. i 127/04).

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 011-02/05-01/76

Urbroj: 525-1-05-1

Zagreb, 15. prosinca 2005.

Ministar

Petar Čobanković, v. r.

 

HRVATSKI SABOR 1496    Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O UDRUGAMA

Proglašavam Zakon o udrugama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 28. rujna 2001.

Broj: 01-081-01-3075/2
Zagreb, 5. listopada 2001.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O UDRUGAMA

I. OPĆE ODREDBE

Područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje osniva­nje, re­gistracija, pravni položaj i prestanak postoja­nja udruga sa svojstvom pravne osobe, te re­gistracija i prestanak djelova­nja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primje­njuju se na političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca.

Pojam udruge i pravna osobnost

Članak 2.

(1) Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovo­ljnog udruživa­nja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite ­njihovih probitaka ili zauzima­nja za zaštitu ­ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjere­nja i ci­ljeve, a bez namjere stjeca­nja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelova­nje toga oblika udruživa­nja.

(2) Udruga stječe svojstvo pravne osobe danom upisa u re­gistar udruga.

Udruga bez svojstva pravne osobnosti

Članak 3.

Na udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe, na odgova­rajući način se primje­njuju propisi koji se odnose na ortakluk.

Članstvo u udruzi

Članak 4.

(1) Svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba može, pod jednakim uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i statutom udruge, postati članom udruge.

(2) Osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću mogu biti članovi udruge, ali bez prava odlučiva­nja u tijelima udruge. Način ­njihova sudjelova­nja u radu tijela udruge uređuje se statutom udruge.

(3) Udruga vodi popis svojih članova.

Djelatnost udruge

Članak 5.

(1) Udruga može od osnutka obav­ljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ci­ljevi utvrđeni statutom.

(2) Uz djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, udruga može obav­ljati djelatnost kojom se stječe prihod, sukladno zakonu.

(3) Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ci­ljeva utvrđenih statutom.

(4) Djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka udruga ne smije obav­ljati radi stjeca­nja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obav­lja­nju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti isk­ljučivo za obav­lja­nje i unapređe­nje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju ­njeni ci­ljevi utvrđeni statutom.

Uprav­lja­nje udrugom i tijela udruge

Članak 6.

(1) Članovi uprav­ljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge, na način propisan statutom.

(2) Predstavnika pravne osobe članice udruge imenuje osoba ovlaštena za zastupa­nje pravne osobe.

(3) Unutar­nji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupa­nja i demokratskog očitova­nja vo­lje članova.

(4) Skupština je najviše tijelo udruge. Statutom se može utvrditi drukčiji naziv skupštine kao najviše­g tijela udruge.

(5) Statutom udruge se, pored skupštine, mogu utvrditi i druga tijela udruge.

(6) Udruga imenuje jednu ili više fizičkih osoba za zastupa­nje udruge.

Udruživa­nje udruga i ustrojstveni oblici udruga

Članak 7.

(1) Dvije ili više udruga mogu se udruživati i slobodno utvrđivati naziv toga oblika udruživa­nja. Takav oblik udruživa­nja može imati svojstvo pravne osobe i na ­nje­ga se na odgovarajući način primje­njuju odredbe ovoga Zakona.

(2) Udruge se mogu učlaniti u međunarodne udruge.

(3) Udruga može imati svoje ustrojstvene oblike (podružnice, ogranci, klubovi i slično), u skladu sa statutom. Ustrojstveni oblici mogu imati svojstvo pravne osobe ako je to određeno statu­tom udruge i na ­njih se na odgovarajući način primje­njuju odred­be ovoga Zakona.

Strana udruga

Članak 8.

(1) Strana udruga u smislu ovoga Zakona je udruga ili drugi oblik udruživa­nja osnovan bez namjere stjeca­nja dobiti koji ispu­njava uvjete iz ovoga Zakona, a va­ljano je osnovan na teme­lju pravnog poretka strane države.

(2) Strana udruga može obav­ljati svoju djelatnost na pod­ručju Republike Hrvatske nakon upisa u re­gistar stranih udruga što ga vodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

(3) U Republici Hrvatskoj strana udruga djeluje sukladno ovom Zakonu.

Javnost rada udruge

Članak 9.

(1) Javnost rada udruge uređuje se statutom udruge.

(2) Udruga osigurava obaviještenost svojih članova o radu udruge u skladu s općim aktima udruge.

II. OSNIVANJE UDRUGA

Osniva­nje udruge

Članak 10.

(1) Udrugu mogu osnovati najma­nje tri osnivača.

(2) Osnivač udruge, u smislu ovoga Zakona, može biti poslovno sposobna fizička osoba te pravna osoba.

Statut udruge

Članak 11.

(1) Udruga ima statut.

(2) Statut je teme­ljni opći akt udruge koji donosi skupština udruge. Ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skla­du sa statutom. Umjesto naziva statut, udruga može rabiti i drugi naziv.

(3) Statut udruge sadrži odredbe o:

- nazivu i sjedištu,

- zastupa­nju,

- ci­ljevima,

- djelatnostima kojima se ostvaruju ci­ljevi,

- članstvu te pravima i obvezama članova,

- tijelima udruge, ­njihovom sastavu, izboru, opozivu, ovlas­tima, načinu odlučiva­nja i traja­nju mandata,

- prestanku postoja­nja udruge.

(4) Statut udruge može sadržavati odredbe o:

- području na kojem udruga djeluje,

- imovini, načinu stjeca­nja imovine i korište­nju ostvarene dobiti,

- rješava­nju sporova i sukoba interesa unutar udruge,

- ste­govnoj odgovornosti članova,

- postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge,

- znaku udruge i ­nje­govom izgledu,

- drugim pita­njima od značaja za udrugu.

Naziv udruge

Članak 12.

(1) Naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Naziv udruge može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime međunarodne organizacije čija je udruga članica, ako su te riječi uobičajene u hrvatskom jeziku, ako za ­njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

(3) Udruga koja ima za ci­lj zaštitu i promica­nje interesa pripadnika nacionalne ma­njine može, uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, imati i naziv na jeziku i pismu nacionalne ma­njine.

(4) Naziv udruge može se, ako je to predviđeno statutom, upisati u re­gistar udruga i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika. Naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu mora se upisati na prvom mjestu.

(5) Uz svoj puni naziv udruga može rabiti i skraćeni naziv, koji mora sadržavati karakteristični dio naziva udruge. Skraćeni naziv upisuje se u re­gistar udruga.

(6) Naziv i skraćeni naziv udruga je dužna rabiti u obliku i sadržaju u kojem su upisani u re­gistar udruga.

(7) Ako je uz naziv ili skraćeni naziv u re­gistru udruga upisan i naziv ili skraćeni naziv u prijevodu na strani jezik, naziv ili skraćeni naziv na stranom jeziku udruga može rabiti samo zajedno s nazivom na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(8) Odbit će se zahtjev za upis u re­gistar ako se naziv udruge jasno ne razlikuje od naziva udruge upisane u re­gistar udruga.

(9) Ako se tijelu državne uprave koje vodi re­gistar udruga podnesu dva ili više zahtjeva za upis u re­gistar udruga s istim nazivom, odobrit će se upis one udruge koja je prva podnijela zahtjev.

Uporaba naziva i zname­nja Republike Hrvatske

Članak 13.

(1) Riječ »Hrvatska« na bilo kojem jeziku i ­njene izvedenice, te dijelovi grba i zastave Republike Hrvatske, kao i nazivi drugih država te nazivi jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave, dijelovi ­njihova grba i zastave te imena među­narodnih organizacija i imena fizičkih osoba, mogu biti sadržani u nazivu i znaku udruge na način kojim se ističe ­njihov ugled i dostojanstvo.

(2) Udruga koja ima za ci­lj zaštitu i promica­nje interesa pripadnika nacionalne ma­njine može u nazivu navesti i naziv nacionalne ma­njine te ­nje­gove izvedenice.

III. REGISTRACIJA UDRUGE

Upis udruge i vođe­nje re­gistra udruga

Članak 14.

(1) Upis u re­gistar udruga je dobrovo­ljan i obav­lja se na zahtjev osnivača udruge.

(2) Udruge se upisuju u Re­gistar udruga Republike Hrvatske (u da­lj­njem tekstu: re­gistar udruga).

(3) Udruge se upisuju u re­gistar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave, prema sjedištu udruge.

(4) Re­gistar udruga vode uredi državne uprave u jedinicama područne (re­gionalne) samouprave (u da­lj­njem tekstu: ured dr­žav­ne uprave).

(5) Re­gistar udruga vodi se u elektroničkom obliku jedinstveno za sve udruge u Republici Hrvatskoj.

(6) Re­gistar udruga i re­gistar stranih udruga su javni.

(7) Ministar nadležan za poslove opće uprave propisat će pravilnikom sadržaj re­gistra udruga i re­gistra stranih udruga te ­njihov način vođe­nja, kao i obrasce zahtjeva za upis u re­gistar udruga i re­gistar stranih udruga te zahtjeva za upis promjena u rečene re­gistre.

Upis u re­gistar udruga

Članak 15.

(1) Zahtjevu za upis u re­gistar udruga prilažu se:

- zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine,

- odluka o pokreta­nju postupka za upis u re­gistar udruga,

- statut,

- popis osnivača,

- osobna imena osoba ovlaštenih za zastupa­nje,

- izvod iz sudskog ili drugog re­gistra za pravnu osobu - osnivača udruge,

- suglasnost ili odobre­nje nadležnog tijela državne uprave za obav­lja­nje određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge,

- preslika osobne iskaznice osnivača i osoba ovlaštenih za zastupa­nje.

(2) Zahtjev za upis u re­gistar udruga ne može se podnijeti nakon isteka roka od tri mjeseca od dana donoše­nja odluke o pokreta­nju postupka za upis udruge u re­gistar. Zahtjev podnesen nakon toga roka odbacit će se zak­ljučkom protiv koje­g je dopuštena žalba.

(3) Zahtjev za upis u re­gistar, u ime osnivača, podnosi osoba ovlaštena za zastupa­nje udruge.

Postupak u povodu zahtjeva za upis

Članak 16.

(1) Ured državne uprave dužan je donijeti rješe­nje o zahtjevu za upis u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis.

(2) Ako ured državne uprave utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom, ili ako zahtjevu nisu priloženi odgovarajući dokazi navedeni u članku 15. stavku 1. ovoga Zakona, zak­ljučkom će podnosite­lju zahtjeva za upis u re­gistar udruga odrediti  rok za usklađiva­nje statuta, odnosno dostavu dokaza, koji ne može biti kraći od 15 dana niti du­lji od 30 dana. Protiv navedenog zak­ljučka nije dopuštena žalba.

(3) Rješe­nje o upisu u re­gistar udruga mora sadržavati: naziv, sjedište, datum upisa udruge, re­gistarski broj upisa, osnovni sadržaj djelatnosti udruge, utvrđe­nje da udruga upisom u re­gistar stječe svojstvo pravne osobe, te imena osoba ovlaštenih za zastupa­nje udruge.

(4) Žalba protiv rješe­nja o upisu u re­gistar udruga ne odgađa izvrše­nje rješe­nja.

(5) Ured državne uprave dužan je rješe­nje o upisu u re­gistar udruga dostaviti udruzi, nadležnom tijelu državne uprave u čiji djelokrug s obzirom na ci­ljeve osniva­nja spada djelatnost udruge, ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave i tijelu državne uprave nadležnom za nadzor javnih prihoda.

(6) Statut udruge ured državne uprave ovjerava i dostav­lja udruzi.

Predm­njeva o upisu

Članak 17.

(1) Ako ured državne uprave ne donese rješe­nje o upisu u re­gistar udruga u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva, smatrat će se da je udruga upisana u re­gistar iduće­g dana nakon proteka toga roka.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primje­njuje se u slučaju iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ured državne uprave dužan je, na zahtjev udruge, u roku od osam dana od dana ponov­ljenog zahtjeva, donijeti rješe­nje o upisu u re­gistar udruga iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona.

Odbija­nje upisa

Članak 18.

Zahtjev za upis u re­gistar udruga odbit će se ako su statutom utvrđeni ci­ljevi i djelatnosti udruge u suprotnosti s Ustavom ili zakonom, ili podnosite­lj u roku ne postupi po zak­ljučku iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.

Promjene podataka

Članak 19.

(1) Osoba ovlaštena za zastupa­nje udruge podnosi uredu državne uprave zahtjev za upis promjena u re­gistar udruga koje se odnose na:

- statut,

- naziv,

- adresu sjedišta (ulica i kućni broj),

- izbor osoba ovlaštenih za zastupa­nje,

- prestanak udruge.

(2) Zahtjevu se prilažu zapisnik o radu tijela udruge koje je po statutu nadležno za donoše­nje odluke zbog koje se traži upis promjene u re­gistar udruga, odluka o promjeni, novi statut ili ­nje­gove izmjene i dopune te preslika osobne iskaznice osoba ovlaštenih za zastupa­nje.

(3) O upisu promjena u re­gistar udruga donosi se rješe­nje, na koje se na odgovarajući način primje­njuju odredbe članka 16. stav­ka 3. i 4. ovoga Zakona.

(4) Uz rješe­nje iz stavka 3. ovoga članka, udruzi će se dostaviti i primjerak ovjerenoga novog statuta ili izmjena i dopuna statuta, ako je predmet upisa bila promjena statuta.

(5) Udruga ne smije u pravnom prometu postupati po promjenama niti rabiti podatke o promjenama iz stavka 1. ovoga članka prije ne­go što su upisani u re­gistar udruga.

Upis u re­gistar stranih udruga

Članak 20.

(1) Zahtjevu za upis u re­gistar stranih udruga prilažu se:

- izvadak iz re­gistra u kojem je u zem­lji sjedišta strana udruga upisana, ne stariji od šest mjeseci, iz koje­ga je vid­ljivo tko je ovlašten zastupati stranu udrugu, te za obav­lja­nje kojih djelatnosti je ona re­gistrirana,

- odluka o osniva­nju strane udruge ovjerena od javnog bi­lježnika, ako prema zakonu zem­lje po kojem je osnovana nije propisan upis u re­gistar,

- odluka o imenova­nju osobe ovlaštene za zastupa­nje strane udruge u Republici Hrvatskoj,

- ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu statuta ili drugog akta iz koje­g je vid­ljivo koje djelatnosti strana udruga obav­lja,

- ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu dokumenata iz podstavka 1., 2. i 3. ovoga stavka,

- preslika isprave o identitetu osobe ovlaštene za zastupa­nje strane udruge u Republici Hrvatskoj,

- drugi dokazi ako su posebnim zakonom propisani posebni uvjeti za upis u re­gistar stranih udruga u Republici Hrvatskoj.

(2) Zahtjev za upis u re­gistar stranih udruga podnosi osoba ovlaštena za zastupa­nje strane udruge u Republici Hrvatskoj.

(3) Na strane udruge se na odgovarajući način primje­njuju odredbe članka 16. stavka 1. i 2., članka 17., članka 18. i članka 19. ovoga Zakona.

(4) Rješe­nje o upisu u re­gistar stranih udruga mora sadržavati: naziv, sjedište strane udruge, datum upisa u re­gistar stranih udruga, re­gistarski broj upisa, osnovni sadržaj djelatnosti strane udruge, te imena osoba ovlaštenih za zastupa­nje u Republici Hrvatskoj.

Pravni lijekovi

Članak 21.

(1) O žalbi protiv rješe­nja ureda državne uprave odlučuje ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

(2) Protiv rješe­nja ministarstva iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

IV. IMOVINA I ODGOVORNOST UDRUGE ZA OBVEZE

Imovina udruge

Članak 22.

Imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovo­ljnim prilozima i darovima, obav­lja­njem ­njenih djelatnosti, dotacijama iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave te fondova, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, ­njene nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava.

Proračunske dotacije

Članak 23.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na osnovi provedenog natje­čaja, dodje­ljuje dotaciju iz državnog proračuna udrugama za projekt ili program koji je od osobitog interesa za opće/javno dobro u Republici Hrvatskoj.

(2) Visina sredstava za dotaciju iz državnog proračuna određuje se udrugama svake godine u državnom proračunu. Sukladno usvojenom Programu surad­nje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj, Hrvatski sabor donijet će na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvariva­nje financijske potpore programima i projektima udruga.

(3) Za dodjelu dotacije iz državnog proračuna mogu se natjecati samo udruge upisane u re­gistar udruga.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primje­njuju na dodjelu dotacije iz proračuna jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave.

Odgovornost za obveze

Članak 24.

(1) Za svoje obveze udruga odgovara svojom cjelokupnom imovinom.

(2) Nad udrugom se može provesti stečaj.

Financijsko poslova­nje udruge

Članak 25.

Udruge su dužne voditi poslovne k­njige i sastav­ljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođe­nja računovodstva neprofitnih organizacija.

V. NADZOR

Nadležnost za obav­lja­nje nadzora

Članak 26.

(1) Članovi udruge nadziru rad udruge. Ako član udruge utvrdi nepravilnosti u provedbi statuta, ovlašten je na to upozoriti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo. Ako se upozore­nje ne razmotri na sjednici statutom određenog tijela udruge, odnosno skupštine u roku od 30 dana od dostav­ljenoga pisanog upozore­nja i nepravil­nosti ne otklone, član ima pravo podnijeti tužbu županijskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge radi zaštite svojih prava propisanih statutom udruge.

(2) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na teme­lju ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

(3) Inspekcijski nadzor nad radom udruge, u smislu ovoga Zakona, obav­lja ured državne uprave.

Postupak provođe­nja inspekcijskog nadzora

Članak 27.

(1) Ako državni službenik ovlašten za provedbu inspekcij­skog nadzora nad radom udruge utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ovlašten je poduzeti s­ljedeće mjere:

1. narediti otkla­nja­nje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku,

2. podnijeti prijavu za pokreta­nje prekršajnog postupka.

(2) O mjerama iz stavka 1. ovoga članka, državni službenik ureda državne uprave, dužan je odmah obavijestiti tijelo državne uprave u čiji djelokrug, s obzirom na ci­ljeve osniva­nja, spada djelatnost udruge. Ako službenik tijela državne uprave, u čiji djelokrug s obzirom na ci­ljeve osniva­nja spada djelatnost udruge, poduzme mjere iz djelokruga toga tijela, odnosno podnese prekr­šajnu prijavu, dužan je o tome odmah obavijestiti ured državne uprave.

VI. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

Razlozi za prestanak postoja­nja udruge

Članak 28.

(1) Razlozi za prestanak postoja­nja udruge su:

1. odluka nadležnog tijela udruge o prestanku postoja­nja udruge,

2. prestanak djelova­nja udruge,

3. pravomoćna odluka suda kojom je zabra­njeno djelova­nje udruge,

4. stečaj.

(2) Smatra se da je udruga prestala djelovati ako se broj članova udruge sma­nji ispod broja određenog za osniva­nje udruge ili ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena predviđenog statutom za održava­nje sjednice skupštine, a ona nije održana.

(3) Či­njenice iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka, na prijedlog nadležnog tijela udruge, članova udruge ili drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba ili na vlastiti poticaj, utvrđuje rješe­njem ured državne uprave, u postupku po službenoj dužnosti.

(4) Ured državne uprave donosi rješe­nje o prestanku udruge zbog razloga navedenih u stavku 1. točki 1. i 2. ovoga članka i dostav­lja to rješe­nje nadležnom sudu, radi provedbe stečaja.

(5) Na teme­lju pravomoćne presude suda kojom je zabra­njeno djelova­nje udruge i rješe­nja ureda državne uprave iz stavka 4. ovoga članka, nadležni sud otvorit će stečajni postupak po službenoj dužnosti, bez provedbe prethodnog postupka.

Likvidacija udruge

Članak 29.

(1) Odlukom nadležnog tijela udruge o prestanku postoja­nja udruge određuje se:

- način provođe­nja likvidacijskog postupka,

- osoba ovlaštena za provedbu postupka likvidacije (likvidator),

- visina naknade za likvidatora,

- način izvješćiva­nja nadležnog tijela udruge o provođe­nju postupka likvidacije.

(2) Likvidator je dužan o svom radu podnositi polugodiš­nje izvješće nadležnom tijelu udruge i uredu državne uprave nadležnom po mjestu sjedišta udruge.

(3) Po provedbi postupka likvidacije likvidator podnosi završ­ni račun nadležnom tijelu udruge i uredu državne uprave nadležnom po mjestu sjedišta udruge te daje prijedlog o raspodjeli preostale imovine u skladu s odredbom članka 34. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Nakon raspodjele preostale imovine u skladu sa stavkom 3. ovoga članka ured državne uprave nadležan po mjestu sjedišta udruge donosi rješe­nje o prestanku udruge i briše je iz re­gistra udruga.

Članak 30.

Do donoše­nja završnog računa iz članka 29. stavka 3. ovoga Zakona nadležno tijelo udruge može donijeti odluku o prestanku provođe­nja likvidacijskog postupka. U tom slučaju ured državne uprave nadležan po mjestu sjedišta udruge donosi rješe­nje o obustavi likvidacijskog postupka.

Članak 31.

(1) Ured državne uprave nadležan po mjestu sjedišta udruge u rješe­nju o pokreta­nju likvidacijskog postupka iz razloga navedenog u članku 28. stavak 1. točka 2. ovoga Zakona uređuje:

- način provođe­nja likvidacijskog postupka,

- osobu ovlaštenu za provedbu postupka likvidacije (likvidator),

- visinu naknade za likvidatora,

- način izvješćiva­nja ureda državne uprave o provođe­nju postupka likvidacije.

(2) Likvidator provodi postupak i podnosi završni račun uredu državne uprave nadležnom po mjestu sjedišta udruge u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Po provedbi postupka likvidacije likvidator podnosi završni račun uredu državne uprave nadležnom po mjestu sjedišta udruge te daje prijedlog o raspodjeli preostale imovine u skladu s odredbom članka 34. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Nakon raspodjele preostale imovine u skladu sa stavkom 3. ovoga članka ured državne uprave nadležan po mjestu sjedišta udruge donosi rješe­nje o prestanku udruge i briše je iz re­gistra udruga.

Članak 32.

(1) Ured državne uprave nadležan po mjestu sjedišta udruge odmah po primitku pravomoćne presude o zabrani djelova­nja udruge iz članka 37. ovoga Zakona donosi rješe­nje o pokreta­nju likvidacijskog postupka.

(2) U rješe­nju iz stavka 1. ovoga članka ured državne uprave nadležan po mjestu sjedišta udruge određuje:

- način provedbe likvidacijskog postupka,

- osobu ovlaštenu za provedbu likvidacijskog postupka,

- visinu naknade za rad likvidatora.

(3) Likvidator je dužan o svom radu podnijeti polugodiš­nje izvješće uredu državne uprave nadležnom po mjestu sjedišta udruge.

(4) Po provedbenom postupku likvidator podnosi završni račun uredu državne uprave nadležnom po mjestu sjedišta udruge.

(5) Likvidator je vezan odlukom suda o raspodjeli preostale imovine.

(6) Nakon raspodjele preostale imovine ured državne uprave donosi rješe­nje o prestanku udruge i briše je iz re­gistra udruga.

Brisa­nje iz re­gistra

Članak 33.

(1) Ured državne uprave brisat će udrugu iz re­gistra na teme­lju pravomoćnog rješe­nja o zak­ljuče­nju stečajnog postupka.

(2) Brisa­njem iz re­gistra udruga prestaje postojati.

Raspolaga­nje s imovinom udruge u slučaju prestanka postoja­nja udruge

Članak 34.

(1) U slučaju prestanka postoja­nja udruge imovina se, nakon namire­nja vjerovnika i troškova sudskog i drugih postupaka, predaje pravnoj ili fizičkoj osobi određenoj statutom udruge.

(2) Udruga koja je primila dotaciju u smislu odredbi članka 23. stavka 1. i 4. ovoga Zakona, u slučaju prestanka postoja­nja ostatak sredstava dotacije vratit će u proračun iz koje­ga je dotacija dana.

(3) Ako udruga statutom ne odredi postupak s imovinom udruge u slučaju prestanka postoja­nja udruge, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge.

(4) Ako je djelova­nje udruge zabra­njeno sud može, ako za to postoje opravdani razlozi s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti da se imovina udruge preda određenoj ustanovi, zakladi, fundaciji ili udruzi koja ima iste ili slične djelatnosti i ci­ljeve kao i udruga čiji je rad zabra­njen.

VII. ZABRANA DJELOVANJA UDRUGE

Razlozi za zabranu

Članak 35.

Djelova­nje udruge zabranit će se:

1. ako udruga svojim djelova­njem nasilno ugrožava demokratski ustavni poredak, te neovisnost, jedinstvenost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,

2. ako je usmjereno na druge aktivnosti koje su zabra­njene Ustavom ili zakonom,

3. ako udruga obav­lja djelatnosti koje nisu u skladu s ci­ljevima utvrđenim statutom (članak 5. stavak 1.),

4. ako je to potrebno radi zaštite sloboda i prava drugih osoba,

5. ako je to potrebno radi zaštite zdrav­lja i javnog morala.

Pokreta­nje postupka pred sudom

Članak 36.

(1) Svatko može podnijeti prijavu o postoja­nju razloga za zabranu djelova­nja udruge županijskom državnom odvjetniku nadležnom prema sjedištu udruge.

(2) Ako nadležni županijski državni odvjetnik na teme­lju podnesene prijave ili po službenoj dužnosti ocijeni da postoje razlozi iz članka 35. ovoga Zakona, podnijet će prijedlog za zabranu djelova­nja udruge županijskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge.

(3) Postupak zabrane djelova­nja udruge vodi se, ako to ovim Zakonom nije drukčije određeno, prema odredbama Zakona o parničnom postupku. Postupak za zabranu djelova­nja je hitan.

Postupak pred sudom prvog stup­nja

Članak 37.

(1) Sud će bez odgode prijedlog za zabranu djelova­nja iz članka 36. stavka 2. ovoga Zakona, dostaviti osobi koja je u vrijeme podnoše­nja prijedloga za zabranu djelova­nja udruge bila ovlaštena zastupati udrugu, odnosno, ako se toj osobi dostava ne može izvršiti ili je ona spriječena uredno zastupati udrugu sud će postaviti privremenog zastupnika između odvjetnika na području toga suda.

(2) Raspravu o prijedlogu za zabranu djelova­nja udruge sud je dužan održati u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga zastupniku udruge u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka. Vrijeme i mjesto održava­nja ročišta sud je dužan objaviti putem dnevnog tiska najma­nje tri dana prije održava­nja ročišta.

(3) Svaki član udruge ovlašten je umiješati se u postupak na strani udruge. Ako sudjelova­nje u postupku prijavi više od dva člana udruge, ti su članovi dužni odrediti svog zajedničkog zastupnika u roku koji će im odrediti sud. Ako se u tome ne slože, predsjednik vijeća odredit će im zajedničkog zastupnika između odvjetnika na području toga suda, na ­njihov trošak.

(4) Sud može održati raspravu te donijeti odluku i ako uredno pozvane osobe ne dođu na ročište, na što će se one u pozivu za raspravu izričito upozoriti.

(5) Na teme­lju održane rasprave sud presudom izriče zabranu djelova­nja ili odbija prijedlog.

(6) Sud izriče i javno objav­ljuje presudu na raspravi.

(7) U obrazlože­nju presude o zabrani djelova­nja udruge moraju se navesti razlozi zbog kojih je djelova­nje udruge zabra­njeno.

(8) Presudom kojom zabra­njuje djelova­nje udruge sud mora odlučiti i o imovini udruge.

(9) Presuda se mora izraditi u pisanom obliku i ­njezin ovjereni prijepis otpremiti strankama i nadležnom sudu radi provedbe stečaja u roku od tri dana od dana objave.

(10) Izreka pravomoćne presude o zabrani djelova­nja udruge objavit će se u »Narodnim novinama«.

(11) Troškovi postupka predujm­ljuju se iz sredstava pro­računa suda i naplatit će se po službenoj dužnosti u stečajnom pos­tupku iz imovine udruge ako bude zabra­njen ­njen rad.

Žalba

Članak 38.

(1) Protiv presude suda kojom je odlučeno o prijedlogu za zabranu rada udruge, državni odvjetnik, osoba ovlaštena za zastupa­nje udruge, odnosno osoba koja je zamje­njuje, te svaki član udruge koji je prijavio svoje sudjelova­nje u prvostupa­nj­skom postupku do zak­ljuče­nja rasprave, mogu podnijeti žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, u roku od osam dana od dana dostave presude.

(2) Žalba protiv presude o zabrani djelova­nja udruge ne zadržava ­njeno izvrše­nje.

(3) Žalba se dostav­lja na odgovor. Rok za odgovor na žalbu je osam dana.

(4) Pravovremenu i dopuštenu žalbu sud će dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zajedno sa svim spisima u roku od tri dana od dana primitka odgovara na žalbu, odnosno isteka roka za ­nje­govo podnoše­nje.

(5) Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od osam dana od dana primitka žalbe sa spisima.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Prekršaji

Članak 39.

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj udruga koja:

1. ne vodi popis članova udruge (članak 4. stavak 3.),

2. obav­lja djelatnosti koje nisu u skladu s ci­ljevima utvrđenim statutom (članak 5. stavak 1.),

3. ne rabi naziv i skraćeni naziv udruge u obliku i sadržaju u kojem su upisani u re­gistar udruga (članak 12. stavak 6. i 7.),

4. rabi u pravom prometu podatke o promjenama ili postupa po promjenama prije ne­go što su upisane u re­gistar udruga (članak 19. stavak 5.),

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba udruge.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađiva­nje s odredbama ovoga Zakona

Članak 40.

(1) Danom primjene ovoga Zakona udruge nastav­ljaju djelovati pod uvjetima utvrđenim svojim statutom i ovim Zakonom.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave dostavit će zbirke isprava udruga koje su upisane u Re­gistar udruga Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana primjene ovoga Zakona, nadležnim uredima državne uprave.

(3) Ured državne uprave u roku od 90 dana od preuzima­nja zbirke isprava udruga, po službenoj dužnosti će izvršiti upis preuzetih udruga u re­gistar udruga.

(4) Danom primjene ovoga zakona ministarstvo nadležno za poslove opće uprave prestaje voditi Re­gistar udruga Republike Hrvatske prema odredbi članka 15. stavka 1. podstavka 2. Zakona o udrugama (»Narodne novine«, br. 70/97., 106/97. i 20/00.).

Pravilnik o re­gistru udruga

Članak 41.

Ministar nadležan za poslove opće uprave donijet će pravilnik iz članka 14. stavka 7. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana primjene ovoga Zakona.

Postupci koji nisu okončani

Članak 42.

(1) Zahtjevi za upis u re­gistar udruga, odnosno postupci pokrenuti na teme­lju Zakona o udrugama (»Narodne novine«, br. 70/97., 106/97. i 20/00.), koji nisu okončani do dana primjene ovoga Zakona, bit će okončani po odredbama ovoga Zakona.

(2) Udruge i udruže­nja građana koja nisu uskladila svoje statute sa Zakonom o udrugama (»Narodne novine«, br. 70/97., 106/97. i 20/00.) do dana primjene ovoga Zakona, smatrat će se brisanima iz re­gistra s tim datumom.

(3) Strane udruge koje se nisu uskladile sa Zakonom o udrugama (»Narodne novine«, br. 70/97., 106/97. i 20/00.) do dana primjene ovoga Zakona, smatrat će se brisanima iz re­gistra s tim datumom.

Članak 43.

(1) Imovina na kojoj je udruga imala pravo raspolaga­nja ili pravo korište­nja do donoše­nja Zakona o udrugama (»Narodne novine« br. 70/97., 106/97. i 20/00.), osim imovine sindikalnih udruga na koje se primje­njuju odredbe članka 38. stavka 3. i 4. Zakona o udrugama (»Narodne novine«, br. 70/97., 106/97. i 20/00.), danom primjene ovoga Zakona postaje vlasništvo udruge koja je ­njezin pravni sljednik.

(2) Imovina udruga koje su prestale postojati, a koje nemaju udrugu koja je ­njihov pravni sljednik, danom primjene ovoga Zakona postaju vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem je području bilo sjedište udruge.

(3) Na zahtjev zainteresiranih jedinica lokalne samouprave o pravu na imovinu udruge iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Ured državne uprave za imovinsko pravne poslove koji svoju odluku dostav­lja nadležnom državnom odvjetniku radi podnoše­nja zahtjeva za prijenos te imovine u vlasništvo jedinica lokalne samouprave.

Propisi koji prestaju važiti

Članak 44.

(1) Danom primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o udrugama (»Narodne novine«, br. 70/97., 106/97. i 20/00.).

(2) Propisi doneseni na teme­lju Zakona o udrugama (»Narodne novine«, br. 70/97., 106/97. i 20/00.) ostaju na snazi do donoše­nja propisa iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.

Stupa­nje na snagu Zakona

Članak 45.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primje­njuje se od 1. siječ­nja 2002.

Klasa: 230-01/01-01/01
Zagreb, 28. rujna 2001.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.

 




Nakon izvršenog uspoređiva­nja s izvornim tekstom utvrđene su pogreške u Zakonu o udrugama objav­ljenom u »Narodnim novinama« broj 88 od 11. listopada 2001., te se daje
 

 

ISPRAVAK   ZAKONA O UDRUGAMA

U članku 40. stavku 4. umjesto riječi: »zakona« treba stajati riječ: »Zakona«. U članku 43. stavku 3. umjesto riječi: »Ured« treba stajati riječ: »ured«. U članku 44. stavku 2. umjesto riječi: »stavka 8.« trebaju stajati riječi: »stavka 7.«. Klasa: 230-01/01-01/01
Zagreb, 29. siječ­nja 2002.

Tajnica
Hrvatskoga sabora
Danica Orčić, dipl. iur., v. r.

 

 

IMOTSKI - Lovačka udruga "Imotska krajina" iz Imotskog, inače jedna od najagilnijih u Krajini, zabranila je lov na svu divljač, osim na preletnu šljuku. I pored lovostaja, članovi ove udruge jako su aktivni. Nedavno su u svoje lovište pustili šezdesetak odraslih zečeva, za koje su platili nešto više od 30 tisuća kuna.

Nezakonit lov u lovištu Velika Kapela

Četvrtak, 28 Prosinac 2006 23:30

OGULIN - U vremenu od 22.-26.12.2006.g. u lovištu kojim gospodari Uprava šuma Ogulin, u GJ Josipovac, nepoznati počinitelji odstrijelili su i otuđili  2 komada srneće divljači, a materijalna šteta biti će poznata po dostavi odštetnog zahtijeva. Izvor: PU Karlovačka

 

lovstvo_prakticna_enciklopedija_140
    • Grupa autora: Georges Cortay, Jean-Pierre Denuc,
    • Claude Deschryver, Pascal Durantel, Claude Rossignol
    • Izdanje: 287 stranica, tvrdi uvez
    • Izdavač: LEO COMMERCE, RIJEKA (2006 godine)
    • ISBN: 953-218-141-5
    • Dimenzije: 21,5 x 28 cm
    • Cijena : 399,00 Kn 319 kn
    • Napomena : više od 350 fotografija u boji, hrvatski jezik