ࡱ>  $& !"#%` bjbj.F ̟̟....l.}8111111113h1111111711111,1 ]l.K]M0}1n11 1111111v 111}1111$).. ZASTUPNI KI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Z A K O N O VLASNI`TVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA Dio prvi OPE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA Vlasniatvo i druga stvarna prava lanak 1. (1) Svaka fizi ka i pravna osoba mo~e biti nositeljem prava vlasniatva, a i drugih stvarnih prava: prava slu~nosti, prava iz stvarnoga tereta, prava graenja i zalo~noga prava na svemu ato mo~e biti objektom tih prava, ako zakonom nije druk ije odreeno. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasniatva. (3) Pravo vlasniatva i drugih stvarnih prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograni iti samo pod pretpostavkama i na na in odreen zakonom. (4) Kad vlasnik mora neato trpjeti ili propustiti glede svoje stvari, treba to i ovlaatenik drugoga stvarnoga prava na istoj stvari koji svoje pravo izvodi iz njegova, ako nije ato drugo odreeno zakonom. (5) Ovaj Zakon uspostavlja ope ureenje pripadanja stvari osobama; pravila ovoga Zakona primjenjivat e se i na pripadanje stvari koje su podvrgnute nekom posebnom pravnom ureenju, ako nisu s tim ureenjem u suprotnosti. (6) `to god je zakonom odreeno za pravo vlasniatva i vlasnike, vrijedi na odgovarajui na in i za sva druga stvarna prava, ako za njih nije ato posebno odreeno zakonom niti proizlazi iz njihove pravne naravi. Predmet vlasniatva i drugih stvarnih prava lanak 2. (1) Predmet prava vlasniatva i drugih stvarnih prava mo~e biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne. (2) Stvari su u smislu ovoga Zakona tjelesni dijelovi prirode, razli iti od ljudi, koji slu~e ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo ato je zakonom s njima izjedna eno. (3) Nekretnine su estice zemljine povraine, zajedno sa svime ato je sa zemljiatem trajno spojeno na povraini ili ispod nje, ako zakonom nije druk ije odreeno. (4) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjedna uje s nekretninama. (5) Prirodne sile su stvari u smislu ovoga Zakona ako su podlo~ne ljudskoj vlasti. (6) Zakonom mogu neke vrste prava ili bilo ato drugo biti izjedna eno sa stvarima; u takvu se to slu aju ubraja u pokretne stvari, a u nekretnine samo ako je spojeno s vlasniatvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglaaeno nekretninom. (7) U sumnji je li ato pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna. Sposobnost stvari lanak 3. (1) Sposobne biti objektom prava vlasniatva i drugih stvarnih prava jesu sve stvari, osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe prije e da pripadaju pojedincu. (2) Nisu sposobni biti objektom prava vlasniatva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizi ke ili pravne osobe pojedina no, nego su na uporabi svih, kao ato su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opa dobra). (3) O opim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije druk ije odreeno. (4) Pravno nisu dijelovi opega dobra one zgrade i druge graevine koje su na njemu izgraene na temelju koncesije, pa one tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje. Stvari od interesa za Republiku Hrvatsku lanak 4. (1) Stvari za koje je na temelju Ustava Republike Hrvatske posebnim zakonom odreeno da su dobra od interesa za nju pa imaju njezinu osobitu zaatitu, a nisu opa dobra, sposobne su biti objektom prava vlasniatva i drugih stvarnih prava. (2) Vlasnici i ovlaatenici drugih prava na stvarima iz stavka 1. ovoga lanka smiju se slu~iti tim svojim pravima u skladu sa zakonom odreenim na inom uporabe i iskoriatavanja tih stvari, a za ograni enja kojima su time podvrgnuti, pripada im pravo na naknadu odreenu zakonom. Stvar i njezine pripadnosti lanak 5. (1) Objekt prava vlasniatva je pojedina no odreena stvar. (2) Tko ima pravo vlasniatva ili koje od drugih stvarnih prava na nekoj stvari, ima ga time i na svim njezinim pripadnostima, ako zakonom nije druk ije odreeno. (3) Pripadnost stvari je svaki njezin dio, sve ato se s njom razmjerno trajno spoji (prirast) i svaki njezin plod, sve dok se od nje ne odvoji. Pripadnost stvari je i sve ono ato je njezin pripadak (pertinencija). Dijelovi stvari lanak 6. (1) Dio stvari koji se ne mo~e od nje fizi ki odvojiti, a da ne bude time uniaten on ili sama stvar (bitni dio), ne mo~e biti samostalnim objektom stvarnih prava, ako zakonom nije ato drugo odreeno. (2) Na dijelovima stvari koji nisu bitni (odvojivi dijelovi) postoje ona ista prava kao i na cijeloj stvari, osim ako na takvu dijelu postoji na posebnom pravnom temelju neko pravo u korist neke druge osobe. Tko tvrdi da takvo pravo postoji na nekom odvojivom dijelu, treba to i dokazati. (3) Bila stvar fizi ki djeljiva ili ne, nju se mo~e pravno razdijeliti na sadr~ajno jednake dijelove kojima je veli ina ra unski odreena njihovim razmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije ato drugo odreeno. Svaki idealni dio stvari njezin je odvojeni dio. (4) Stjecatelj cijele stvari ili stvarnih prava na njoj koji nije znao niti je morao znati da na njezinu odvojivom dijelu postoji ne ije pravo razli ito od prava na cijeloj stvari, stekao je cijelu stvar, odnosno pravo na njoj bez obzira na to pravo druge osobe. U takvu slu aju to je njezino pravo prestalo, a da li e ona moi za to tra~iti naknadu od otuivatelja, prosuivat e se prema obveznopravnim pravilima. (5) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju dotadaanja prava ako nije ato posebno odreeno. Pripadak stvari lanak 7. (1) Pripadak (pertinencija ili pobo na stvar) je pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno slu~i svrsi glavne, a stoji u takvu prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni. Nije pripadak ona stvar koja se prema shvaanju u prometu ne smatra pripatkom. (2) Prolazna uporaba jedne stvari za svrhu druge stvari ne daje joj svojstvo pripatka. (3) Prolazni prestanak slu~enja pripatka svrsi glavne stvari, kao i prolazni prestanak prostornoga odnosa prema njoj, ne oduzima pripatku to svojstvo. (4) Smatra se da su namijenjeni da trajno slu~e svrsi zgrade trajno namijenjene nekoj proizvodnoj ili obrtnoj djelatnosti (poslovna zgrada), kao glavnoj stvari, strojevi i sli ni ureaji namijenjeni toj djelatnosti. (5) Smatra se da su namijenjeni da trajno slu~e svrsi nekretnine trajno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, kao glavnoj stvari, strojevi i stoka namijenjeni daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, poljoprivredni proizvodi i sjeme potrebni za daljnju poljoprivrednu proizvodnju kroz ono vrijeme za koje se mo~e o ekivati da e takvi ili sli ni biti dobiveni tom proizvodnjom, kao i postojee gnojivo i gorivo. Koristi lanak 8. (1) Koristi su plodovi neke stvari ili prava, a i druge prednosti koje donosi uporaba neke stvari ili prava. (2) Plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem ne ijega rada, a i sve drugo ato ona daje s obzirom na svoju namjenu. (3) Plodovi nekoga prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu, kao kod prava koje ovlaauje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari - dobiveni dijelovi stvari. (4) Plodovi su i prinosi koje stvar ili pravo daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa, kao to su to najamnine, zakupnine i kamate. (5) Koristi pripadaju onome kome pripada i stvar ili pravo koje ih donosi, ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju kome drugome. Tko se na postojanje takva pravnoga temelja poziva, treba ga i dokazati. (6) Tko je du~an predati plodove neke stvari ili prava, ovlaaten je zahtijevati naknadu troakova koje je imao radi dobivanja tih plodova, ako bi ih imao dobar gospodar, ali nikada viae od vrijednosti plodova koje je du~an predati. Osobito o nekretninama lanak 9. (1) Pojedina nu nekretninu ini zemljiana estica, uklju ujui i sve ato je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj povraini ili ispod nje; ali kad je viae zemljianih estica upisano u zemljianoj knjizi u isti zemljianoknji~ni ulo~ak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljianoknji~no tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. (2) Trava, drvee, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja raa na svojoj povraini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje. (3) `to je na povraini zemlje, iznad ili ispod nje izgraeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugraeno, njoj dograeno, na njoj nadograeno ili bilo kako druk ije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljiata one zgrade i drugo ato je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene. (4) Nisu dijelovi zemljiata one zgrade i druge graevine koje su trajno povezane s tim zemljiatem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlaauje da na tom tuem zemljiatu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasniatvu; isto na odgovarajui na in vrijedi i za zgrade i druge graevine koje od zemljiata ili od opega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlaauje da na tome ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasniatvu. (5) Strojevi i sli ni ureaji koji bi ina e bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabilje~i u zemljianoj knjizi da su oni vlasniatvo druge osobe. U inak te zabilje~be traje dok ona ne bude izbrisana, s time da taj u inak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme ste ajnoga i ovranoga postupka. (6) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnoau te nekretnine. Dio drugi POSJED Glava 1. OP&AELIG;E ODREDBE Posjednik lanak 10. (1) Osoba koja ima fakti nu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. (2) Tko svoju fakti nu vlast izvraava osobno ili posredovanjem pomonika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodou~ivatelj, zalo~ni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, uvar, posudovnik ili u kojem drugom sli nom odnosu u kojemu je prema drugome ovlaaten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu treemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik. (4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju fakti nu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i sli no. (5) S posjedom stvari izjedna eno je fakti no izvraavanje sadr~aja prava stvarnih slu~nosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajui na in odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. (6) Kad isti posjed stvari ili prava ima viae osoba, one su suposjednici. Samostalni posjednik lanak 11. (1) Tko stvar ili pravo posjeduje priznajui viau vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik. (2) Posjed e se smatrati samostalnim, ako se ne doka~e suprotno. (3) Svatko mo~e u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajui se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako. Pomonik u posjedovanju lanak 12. (1) Posjed nema onaj tko ne izvraava nikakvu svoju vlast glede neke stvari. (2) Dok osoba koja je u radnom ili sli nom odnosu ili u ne ijem kuanstvu postupa pokoravajui se tuim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvraava isklju ivo tuu fakti nu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomonik u posjedovanju. Glava 2. STJECANJE Izvorno i izvedeno stjecanje lanak 13. Posjed je ste en kad stjecatelj uspostavi svoju fakti nu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim inom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda). Predaja lanak 14. (1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvraena im se stjecatelj s voljom prenositelja nae u polo~aju izvraavati vlast glede stvari. (2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvraena kad stvar primi sam stjecatelj ili osoba koja ga po njegovoj volji ili po zakonu u tome zastupa, a predajom prijevozniku samo ako prijevoznik radi za ra un stjecatelja. (3) Kad su za robu predanu prijevozniku ili skladiataru izdani vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takva papira zna i predaju te robe; pritom kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga je u dobroj vjeri primila robu - posjed robe je stekla ova druga. Predaja o itovanjem volje lanak 15. (1) Samim o itovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stje e neposredni posjed samo ako je ve u polo~aju da izvraava svoju vlast glede stvari. (2) Samim o itovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju mo~e posjed prijei na njega tako da dotadaanji posjednik zadr~i stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadaanji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj treoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu svar. (3) Predaja posjeda u injena samim o itovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat e prema treima samo ako su o tome obavijeateni, ili im je to ina e poznato. Stjecanje posjeda prava lanak 16. (1) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano u ini glede nekretnine koju drugi posjeduje neato ato taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne slu~nosti na drugoj nekretnini kao poslu~noj. (2) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano zabrani posjedniku druge nekretnine initi na toj nekretnini neato ato bi taj ina e mogao initi, pa to taj zbog toga propusti u initi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne slu~nosti da se to propuata initi na drugoj nekretnini kao poslu~noj. (3) Kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine u ini glede te druge nekretnine neato ato njezin posjednik ina e ne bi trebao trpjeti, pa to taj otrpi, posjed prava stvarne slu~nosti initi to glede druge nekretnine, kao poslu~ne, nastao je u korist prve nekretnine, kao povlasne, izvoenjem iz posjeda te druge nekretnine. (4) Kad posjednik nekretnine po ne na temelju sporazuma s posjednikom druge nekretnine propuatati da na nekretnini koju posjeduje ini neato ato bi ina e mogao initi, posjed prava stvarne slu~nosti da se to propuata initi na drugoj nekretnini kao poslu~noj nastao je u korist prve nekretnine kao povlasne izvoenjem iz posjeda te druge nekretnine. (5) U slu ajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka uzima se da je posjed prava stvarne slu~nosti predan stjecatelju. (6) Posjed prava stvarnih slu~nosti uspostavljen u korist odreene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed, no onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stje e samim time i posjed prava stvarne slu~nosti koja postoji u njezinu korist. Nasljeivanje posjeda lanak 17. (1) Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu asu, onakvi kakvi su u tom asu bili u ostavitelja. (2) Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti preali na dva ili viae sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa e ga tako izvraavati, osim ako je na temelju oporukom izra~ene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvraavanje povjereno nekome drugome. (3) Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegova nasljednika ili nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava. Glava 3. KAKVO&AELIG;A POSJEDA Zakonitost, istinitost i poatenje posjeda lanak 18. (1) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). (2) Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet. (3) Posjed je poten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poatenje prestaje im posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. (4) Ako je u sporu o pravu na posjed pravomono odlu eno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepoaten od asa kad je primio tu~bu; to na odgovarajui na in vrijedi i kad je o pravu na posjed kona no odlu ilo drugo nadle~no tijelo ili sud u nekom drugom postupku. (5) Posjed se smatra poatenim, osim ako se doka~e suprotno. (6) Poatenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuuje se prema poatenju i postupanju one fizi ke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaatena poduzimati ine stjecanja ili izvraavanja njezina posjeda, a poatenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika - prema poatenju i postupanju toga njihova zastupnika. Glava 4. TRAJNOST I ZA`TITA Na elo trajnosti lanak 19. (1) Posjed traje dok traje posjednikova fakti na vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuatanje izvraavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. (2) Smatra se da posjed nakon ato je ste en traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao. Samovlasno smetanje lanak 20. (1) Samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima ja e pravo na posjed. (2) Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. (3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon to joj prestane pravo na zatitu posjeda. (4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je in oduzimanja ili smetanja posjeda dopuaten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopuata. No, samovlasno je i kad je in oduzimanja ili smetanja posjeda u injen u nekom javnom, druatvenom ili sli nom interesu, ako nije dopuaten zakonom ili na temelju zakona. Pravo na zaatitu posjeda lanak 21. (1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaatitu posjeda. (2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevai drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo atititi svoj posjed; jedino ga nema pravo atititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet e to i protiv nje nakon ato mu posjed postane miran. (3) Pravo na zaatitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za in smetanja i po initelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. (4) Pravo na zaatitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoi. (5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik slu~ei se svojim pravom na zaatitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. Sudska zaatita lanak 22. (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlaaten je svoj posjed atititi putem suda, zahtijevajui da se utvrdi in smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u asu smetanja, te zabrani takvo ili sli no smetanje ubudue. (2) Sud pru~a ovu zaatitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poatenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu druatvenom, javnom ili sli nom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih ina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. lanak 23. (1) Zaatitu posjeda ovlaaten je tra~iti i posredni posjednik, s time da u slu aju kad neposredni posjednik ne mo~e ili nee ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik mo~e za sebe zahtijevati predaju stvari. (2) Posredni posjednik nije ovlaaten staviti zahtjev u cilju zaatite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je po inio neposredni posjednik, ako bi za odlu ivanje o tom zahtjevu bilo nu~no raspravljati o njihovu pravnom odnosu. lanak 24. (1) Svaki je suposjednik ovlaaten atititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja tree osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isklju ili od dotadaanjega suposjeda ili su mu bitno ograni ili dotadaanji na in izvraavanja fakti ne vlasti. (2) Suposjednik nije ovlaaten staviti zahtjev za zaatitu svoga suposjeda od smetanja koje je po inio njegov suposjednik ako bi za odlu ivanje o tom zahtjevu bilo nu~no raspravljati o njihovu pravnom odnosu. lanak 25. (1) Posjed koji je s ostavitelja preaao na nasljednike ovlaaten je atititi svaki nasljednik, odnosno sunasljednik od samovlasnoga smetanja tree osobe. (2) Kad objektom posjeda upravlja na temelju svojega ovlaatenja izvraitelj oporuke ili skrbnik ostavine, tada je on ovlaaten tra~iti zaatitu posjeda koji je s ostavitelja preaao na nasljednika, odnosno nasljednike. (3) Odredbom stavka 2. ovoga lanka ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zaatitu, no s time da mo~e zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvraitelju oporuke, odnosno skrbniku ostavine. lanak 26. Pravo na posjed mo~e se utvrivati i ostvarivati pred sudom, ili drugim nadle~nim tijelom vlasti, neovisno o trajanju i ishodu postupka za zaatitu posjeda. Dopuatena samopomo lanak 27. (1) Tko ima pravo na zaatitu posjeda, smije svoj posjed zaatititi za vrijeme trajanja rokova iz lanka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nu~no jer bi sudska pomo stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaatitu svoga posjeda ne primjeni silu vee jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuatena samopomo). (2) Dopuatenom samopomoi smije se umjesto posjednika poslu~iti posjednikov pomonik u posjedovanju. (3) Ostvari li posjednik svoje pravo na zaatitu posjeda putem samopomoi kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, zaatitio je svoj posjed, ali odgovara za atetu koju je pritom nanio. Glava 5. PRESTANAK Prestanak posjeda stvari lanak 28. (1) Posjed stvari je prestao kad je stvar propala, kad se izgubila, a nema izgleda da e se opet nai, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar. (2) Dotadaanjem je posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja nee izvraavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaatitu svoga posjeda. Prestanak posjeda prava lanak 29. (1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvraavao sadr~aj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava. (2) Posjed prava ne prestaje samim neizvraavanjem sadr~aja prava stvarne slu~nosti dok ga njegov posjednik mo~e izvraavati ako to ~eli; prestaje, meutim, kad posjednik poslu~ne nekretnine prestane initi ato je dotada inio, prestane trpjeti da se i dalje izvraava sadr~aj prava slu~nosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuatati ato je do tada propuatao, ako posjednik prava ne ostvari zaatitu svoga posjeda. (3) Posjed prava stvarne slu~nosti prestaje dotadaanjem posjedniku i zajedno s prestankom njegova posjeda nekretnine u iju ga je korist izvraavao. Dio trei PRAVO VLASNI`TVA Glava 1. O VLASNI`TVU UOP&AELIG;E Vlasnikova prava lanak 30. (1) Pravo vlasniatva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlaauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini ato ga je volja te da svakoga drugoga od toga isklju i, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim ograni enjima. (2) U granicama iz stavka 1. ovoga lanka vlasnik ima, meu ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, koriatenja i raspolaganja svojom stvari. Opa ograni enja lanak 31. Vlasniatvo obvezuje i vlasnik je du~an pridonositi opem dobru, pa je openito prilikom izvraavanja svoga prava du~an postupati obzirno prema opim i tuim interesima koji nisu protivni njegovu pravu, a osobito: - vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije slu~iti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome ateti ili da ga smeta, - vlasnik nije ovlaaten zabraniti tui zahvat u svoju stvar kad je taj nu~an radi otklanjanja atete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je vea od one ato iz toga zahvata proizlazi za vlasnika, nego je samo ovlaaten potra~ivati naknadu za pretrpljenu atetu, - vlasnik nekretnine nije ovlaaten braniti tue zahvate poduzete na tolikoj visini ili dubini gdje on nema nikakva opravdanoga interesa da ih isklju i. Posebna ograni enja lanak 32. (1) Vlasnik stvari ne smije izvraavati svoje pravo vlasniatva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na temelju ovoga ili posebnih zakona radi zaatite interesa i sigurnosti dr~ave, prirode, ljudskoga okoliaa i zdravlja ljudi. (2) Vlasnik neke od stvari koje su na temelju Ustava posebnim zakonom proglaaene stvarima od interesa za Republiku, i za koje je propisan poseban na in njihove uporabe i iskoriatavanja od strane njihovih vlasnika i ovlaatenika drugih prava na njima, du~an je izvraavati svoje pravo vlasniatva s time u skladu, ali mu pripada pravo na naknadu za ograni enja kojima je podvrgnut. (3) Kad je radi zaatite interesa i sigurnosti dr~ave, prirode, spomenika kulture, ljudskoga okoliaa ili zdravlja ljudi odreeno da je vlasnik na temelju zakona du~an neato poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne mo~e prisiliti, poglavarstvo jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave je ovlaateno uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujui na odgovarajui na in pravila o privremenom skrbniatvu nad ostavinom za slu aj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatoga boraviata, ako posebni zakon ne odreuje ato drugo. (4) U izvraavanju privremenoga upravljanja, poglavarstvo mo~e stvari dati u zakup. (5) Ugovor o zakupu sklapa se na odreeno vrijeme. (6) U slu aju iz stavka 4. ovoga lanka zakupnina se mo~e koristiti samo za odr~avanje stvari ili za ispunjenje druge obveze zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju. (7) Vlasnik ima pravo na vraanje posjeda stvari i prije proteka roka iz ugovora, ako u cijelosti isplati ulo~ena sredstva ili ispuni drugu obvezu zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju. Naknada lanak 33. (1) Pravo vlasniatva mo~e u interesu Republike Hrvatske biti zakonom oduzeto (potpuno izvlaatenje) ili ograni eno osnivanjem za drugoga nekoga prava glede vlasnikove stvari (nepotpuno izvlaatenje), u kojem slu aju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaatenju. (2) Bude li zakonom nekoj vrsti stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasniatva, to za dotadaanje vlasnike takvih stvari proizvodi jednake pravne u inke kao da je glede tih stvari provedeno potpuno izvlaatenje. (3) Ako je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograni enjima radi zaatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskoga okoliaa ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju te~u ~rtvu, ili ga ina e dovode u polo~aj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaatenje - on ima pravo na naknadu kao za izvlaatenje. (4) Ne bude li razlog radi kojega je bilo provedeno neko izvlaatenje ostvaren u propisanom, odnosno razumnom roku, izvlaatenik ima pravo zahtijevati da se uspostavi prijaanje pravno i fakti no stanje koliko je to najviae mogue, ali tada smije zadr~ati samo onoliko od primljene naknade koliko je na gubitku u odnosu na stanje kakvo bi prema redovitom tijeku stvari bilo bez izvlaatenja. Ograni enja na temelju pravnoga posla lanak 34. (1) Ako nije ato drugo odreeno, vlasnik mo~e u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograni iti, uvjetovati ili oro iti, a mo~e ga i opteretiti. (2) Odredi li vlasnik pravnim poslom zabranu otuenja ili optereenja svoje stvari, to ga obvezuje. Ta e zabrana djelovati i prema treima, ako je osnovana u korist bra noga druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja, a i upisana je u zemljianu knjigu, odnosno u javni upisnik bez ega se ne mo~e stei stvar za koju je zabrana odreena. (3) Odredi li vlasnik pravnim poslom uvjet ili rok pravu vlasniatva, to ga obvezuje. Ograni enje uvjetom ili rokom djelovat e i prema treima, ako je upisano u zemljianu knjigu, odnosno u takav javni upisnik bez ega se ne mo~e stei stvar za koju je ograni enje odreeno. (4) Vlasnik ije e pravo vlasniatva prestati ispunjenjem uvjeta ili istekom roka (prethodni vlasnik) du~an je postupati obzirno prema onome tko eka da time postane vlasnikom (potonji vlasnik) te mu prenijeti vlasniatvo poato istekne rok ili se ispuni uvjet, pri emu e se njihov meusobni odnos prosuivati kao da je prethodni vlasnik bio plodou~ivatelj. Kad je vlasniatvo uvjetovano ili oro eno djelovanjem prema treima, tada samim ispunjenjem uvjeta, odnosno istekom roka ono pripada potonjem vlasniku, ako zakonom nije druk ije odreeno, a pravna raspolaganja stvarju koja je bio poduzeo prethodni vlasnik gube u inak. (5) Vlasnik koji je dobio ili je pridr~ao pravo vlasniatva odreene stvari radi osiguranja ispunjenja neke tra~bine, obvezan je propustiti slu~iti se i raspolagati tom stvari osim za namirenje te tra~bine, a ovlaaten je, ne bude li mu tra~bina o dospijeu ispunjena, namiriti je iz stvari u skladu s pravilima o namirivanju zalogom osiguranih tra~bina izvansudskim putem. Ograni enje vlasniatva radi osiguranja tra~bine djelovat e i prema treima ako je upisano u zemljianu knjigu, odnosno u takav javni upisnik bez upisa u koji se ne mo~e stei stvar za koju je ograni enje odreeno. (6) I kad djeluju i prema treima, vlasnikova ograni enja, uvjetovanja, oro enja i optereenja stvari ne utje u na tua prava koja ve postoje na stvari, osim ako njihovi nositelji na to u pisanom obliku izri ito pristanu, a ne utje u ni na prava koja bi u pravnom prometu stekli trei koji nisu znali niti su mogli znati za tu ograni enost, uvjetovanost, oro enost ili optereenost. Osobito o vlasniatvu Republike Hrvatske i drugih osoba javnoga prava lanak 35. (1) Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasniatva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak polo~aj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije ato drugo odreeno. (2) Stvarima u vlasniatvu Republike Hrvatske raspola~e, upravlja i koristi se Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlaateno tijelo ako posebnim zakonom nije druk ije odreeno. Stvarima u vlasniatvu jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave raspola~e, upravlja i koristi se njezino poglavarstvo, ako posebnim zakonom nije druk ije odreeno. (3) Namjenu stvari u vlasniatvu Republike Hrvatske odreuje zakon ili dr~avno tijelo koje je za to nadle~no na temelju zakona. (4) Svatko ima pravo stvarima u vlasniatvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u opoj uporabi) slu~iti se na na in koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadle~no za odreivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije ato posebno propisano zakonom, na javna dobra u opoj uporabi na odgovarajui se na in primjenjuju pravila koja vrijede za opa dobra. (5) Stvari u vlasniatvu Republike Hrvatske koje su namijenjene neposrednom izvraavanju prava i du~nosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i ustanova (javna dobra u javnoj uporabi) rabe u skladu s tom namjenom ona tijela i ustanove kojima ih je dalo na upravljanje tijelo nadle~no za odreivanje namjene, ako ih to tijelo nije zadr~alo u svojoj neposrednoj uporabi. (6) Pravo vlasniatva na stvarima u vlasniatvu Republike Hrvatske koje nisu namijenjene za opu ni za javnu uporabu izvraava tijelo nadle~no za odreivanje namjene, ako to nije povjerilo kojem drugom tijelu, ustanovi ili osobi, a isti prihod od tih stvari prihod je dr~avnoga prora una. (7) Tko god odlu uje o opim dobrima ili o stvarima u vlasniatvu Republike Hrvatske, ili njima upravlja, du~an je postupati kao dobar domain i odgovara za to. (8) Na pravo vlasniatva jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave na odgovarajui e se na in primjenjivati pravila o vlasniatvu Republike Hrvatske, ako nije ato drugo odreeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasniatva ustanova, te s njima izjedna enih pravnih osoba. Glava 2. SUVLASNI`TVO Odjeljak 1. Ope odredbe Suvlasni ki dijelovi lanak 36. (1) Ako viae osoba ima neku stvar u svome vlasniatvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasniatva, ra unski odreen razmjerom prema cijelom pravu vlasniatva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasniatva koji im pripadaju njihovi su suvlasni ki dijelovi. (2) U sumnji koliki su suvlasni ki dijelovi, smatra se da su jednaki. Idealni dio stvari lanak 37. (1) Kad postoji suvlasniatvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadr~ajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veli ina odreena veli inom suvlasni kih dijelova. (2) Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasni koga dijela koji ga odreuje. (3) U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve ato je odreeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije ato posebno propisano. (4) Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasni kom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih mo~e izvraavati s obzirom na narav idealnoga dijela. (5) Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasni kim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tua prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju. (6) Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasniatva. Izvraavanje prava vlasniatva glede cijele stvari lanak 38. (1) Nije li ato drugo odreeno, svaki suvlasnik smije izvraavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasniatva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijea prava ostalih suvlasnika. (2) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troakovi i tereti, dijele se meu sve suvlasnike razmjerno veli ini njihovih suvlasni kih dijelova, ako se druk ije ne sporazumiju. (3) Svaki suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polo~e ra uni i podijele sve koristi. (4) Svaki suvlasnik nekretnine koji ima za to odgovarajui suvlasni ki dio, ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasni koga dijela nekretnine osnuje vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono mo~e osnovati. Odjeljak 2. Upravljanje stvarju Pravo na upravljanje lanak 39. (1) Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlu ivanju o svemu ato se ti e stvari koja je u suvlasniatvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. (2) Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasni ke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga. Poslovi redovite uprave lanak 40. (1) O poslovima koji se ti u samo redovitoga upravljanja stvarju odlu uju suvlasnici veinom glasova. (2) Veina glasova ra una se po suvlasni kim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. (3) Ne mo~e li se postii veina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nu~no za odr~avanje stvari, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku e donijeti sud. (4) Svaki suvlasnik protiv ije je volje veina odlu ila da se neki posao poduzme, ili je to u inio sud, ima pravo zahtijevati osiguranje za buduu atetu. Tko bude obvezan dati osiguranje treba tu obvezu ispuniti davanjem zaloga, a jamstvom samo ako sud ocijeni da bi davanje zaloga bilo za njega prevelik teret. (5) Sud odlu uje u izvanparni nom postupku, ako nema spora tko su suvlasnici niti o veli ini njihovih suvlasni kih dijelova. Izvanredni poslovi lanak 41. (1) Za poduzimanje poslova koji premaauju okvir redovitoga upravljanja (naro ito promjena namjene stvari, vei popravci, dogradnja, nadogradnja, preureenje, otuenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih slu~nosti, stvarnoga tereta ili prava graenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. (2) U sumnji se smatra da posao premaauje okvir redovitoga upravljanja. (3) Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predlo~io posao predvidivo koristan za sve, mo~e zahtijevati razvrgnue suvlasniatva, pa makar to ina e u tom asu ne bi mogao. Odluka o izvraavanju posjeda i vlasni kih ovlasti lanak 42. (1) Svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlu iti da e meusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvraavanje svih ili nekih vlasni kih ovlasti glede nje. (2) Donoaenje odluke iz stavka 1. ovoga lanka posao je redovite uprave, a isto tako i odlu ivanje o izmjenama i opozivu prijaanje odluke o tome. Odluka o uspostavi eta~noga vlasniatva lanak 43. (1) Sastoji li se nekretnina od zemljiata sa zgradom, suvlasnik iji je suvlasni ki dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlaaten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama iz glave 4. treega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim suvlasni kim dijelom povezati vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela te nekretnine (eta~no vlasniatvo). (2) Uspostavom vlasniatva odreenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u suvlasniatvo, ali se izvraavanje ovlasti i du~nosti suvlasnika s ijim se suvlasni kim dijelom povezalo eta~no vlasniatvo usredoto uje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ograni avajui ujedno izvraavanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu, prema odredbama sadr~anim u glavi 4. treega dijela ovoga Zakona. (3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno eta~no vlasniatvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako meusobno tako i prema treima, ureuju u prvom redu posebne odredbe glave 4. treega dijela ovoga Zakona i na njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opa pravila o suvlasniatvu sadr~ana u ovoj glavi Zakona, ako nije ato drugo odreeno. (4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odlu iti da e svoja suvlasni ka prava ograni iti tako da e s odreenim suvlasni kim dijelom povezati vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela (eta~no vlasniatvo) suvlasni ke nekretnine, pa makar taj suvlasni ki dio i nije toliko velik koliko se ina e tra~i za odgovarajui suvlasni ki dio po odredbama lanka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. (5) Suglasno o itovanje volje svih suvlasnika da e uspostaviti vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasni koga dijela, smatra se do uspostave vlasniatva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvraavanju suvlasni kih ovlasti. (6) `to vrijedi za zemljiate sa zgradom, vrijedi na odgovarajui na in i za pravo graenja kad je izgraena zgrada. Upravitelj lanak 44. (1) Suvlasnici mogu suglasno povjeriti upravljanje stvarju odreenoj osobi kao upravitelju, koji e djelovati kao njihov opunomoenik. Za upravitelja mogu izabrati jednoga ili nekolicinu izmeu sebe, a mogu upravljanje povjeriti i bilo kojoj drugoj poslovno sposobnoj fizi koj ili pravnoj osobi. (2) Za suvlasnika koji posjeduje suvlasni ku stvar ili njezin samostalni dio na temelju odluke suvlasnika kojom su meusobno podijelili posjed stvari i izvraavanje suvlasni kih ovlasti, smatra se da mu je povjerena redovita uprava nad time, ako nisu ato drugo sporazumno odredili svi suvlasnici. (3) Kad ima viae upravitelja, oni odlu uju veinom glasova, ako suvlasnici nisu odlu ili druk ije. (4) Odlu ivanje o postavljaju i djelokrugu upravitelja posao je izvanredne uprave, ali ako se suvlasnici ne mogu o tome suglasiti, svaki od njih mo~e zahtijevati da umjesto njih o tome odlu i sud u izvanparni nom postupku. Pravni polo~aj upravitelja lanak 45. (1) Upravitelj je nalogoprimac suvlasnika pa se glede njegovih prava, du~nosti i prestanka odnosa s njim, ako nije ato drugo odreeno, primjenjuju odgovarajua pravila o nalogu, s time ato: - upravitelju postavljenom na neodreeno vrijeme mogu suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasni kih dijelova otkazati uz otkazni rok od tri mjeseca, koji e po eti tei prvoga dana mjeseca koji slijedi otkazu, - upravitelju postavljenom na vrijeme dulje od pet godina mogu, nakon proteka pet godina, otkazati suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasni kih dijelova, ne navodei otkazni razlog, - ako za to postoji va~an razlog, upravitelja mogu u svako doba smijeniti suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasni kih dijelova - ako upravitelj grubo zanemaruje svoje du~nosti, sud e ga smijeniti na zahtjev bilo kojega suvlasnika i odrediti drugoga upravitelja; smijenjena osoba ne mo~e nikad viae biti postavljena za upravitelja iste stvari, - upravitelj koji je postavljen na neodreeno vrijeme ovlaaten je otkazati uz otkazni rok od tri mjeseca, koji e po eti tei prvoga dana mjeseca koji slijedi otkazu. (2) Kad upravitelju prestane mandat odlukom suvlasnika koji za nju nisu imali suglasnost svih, ti su suvlasnici du~ni poduzeti ato je potrebno da se do donoaenja odluke o daljnjem upravljanju upravlja stvari u skladu s predmnjevanom voljom svih, za ato i odgovaraju ostalim suvlasnicima. Odjeljak 3. Zaatita lanak 46. (1) Svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasniatva. (2) Svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje mo~e staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed mo~e od treega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Odjeljak 4. Razvrgnue Pravo na razvrgnue lanak 47. (1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnue suvlasniatva, ako je mogue i dopuateno; to mu pravo ne zastarijeva. (2) Suvlasnik mo~e zahtijevati razvrgnue u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na atetu ostalih, no mo~e i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno o ekivati da e se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnue ne bi bilo na atetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne mo~e zahtijevati razvrgnue odlu it e sud nadle~an za voenje postupka razvrgnua. (3) Suvlasnik se ne mo~e valjano unaprijed odrei prava na razvrgnue, ali mo~e valjano ugovoriti ograni enja prava na razvrgnue. (4) Ugovor o ograni enju prava na razvrgnue nee vezati nasljednike, ali zabilje~e li se ograni enja prava na razvrgnue u zemljianim knjigama - vezat e svakoga. Ostvarivanje prava na razvrgnue lanak 48. (1) Suvlasnik mo~e svoje pravo na razvrgnue ostvarivati zahtijevajui ga potpuno ili pak samo djelomi no, i to ato se ti e suvlasnika s kojima se dijeli ili pak ato se ti e stvari i prava glede kojih se suvlasniatvo razvrgava. (2) Pravo na razvrgnue ostvarivat e suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasniatvo (dobrovoljno razvrgnue), ili putem suda (sudsko razvrgnue), ako nije ato drugo zakonom odreeno. (3) Kad se provodi sudsko razvrgnue, sud odlu uje u izvanparni nom postupku, ako zakon ne odreuje druk ije. Na in razvrgnua lanak 49. (1) Suvlasnici sporazumno odreuju na in razvrgnua, u granicama moguega i dopuatenoga. (2) Kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasni ke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnue isplatom niti na civilno razvrgnue, osim ako je izri ito i na njih protegnuta. (3) Suvlasnici mogu sporazumno odabrati osobu koja e umjesto njih odlu iti o na inu razvrgnua. (4) Ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnua, svaki mo~e zahtijevati da o tome odlu i sud. Na in sudskoga razvrgnua lanak 50. (1) Kad razvrgnue provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o na inu razvrgnua, ako takav postoji, a mogu je i dopuaten, a i pravom na razvrgnue isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. (2) Ako sud nije glede na ina razvrgnua vezan u smislu stavka 1. ovoga lanka, sud e djeljive pokretne stvari dijeliti fizi ki, a nekretnine geometrijski. (3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud mo~e osnovati slu~nost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nu~no za uporabu ili iskoriatavanje dijela koji se diobom odvaja. (4) Ako dioba iz stavka 2. ovoga lanka nije mogua, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud e odlu iti da se stvar proda na javnoj dra~bi ili na drugi prikladan na in, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasni kim dijelovima (civilno razvrgnue). Pravo na razvrgnue isplatom lanak 51. (1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnue isplatom ako je to posebno odreeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako u ini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa e sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji e sud odrediti prema okolnostima. (2) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka ostali suvlasnici imaju do isplate zalo~no pravo na stvari koja je pripala tra~itelju razvrgnua. Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tra~iti da se poniati odluka o razvrgnuu isplatom. (3) Suvlasnici iji su suvlasni ki dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju u initi vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovoga lanka. Razvrgnue suvlasniatva na nekoliko stvari lanak 52. (1) Kad suvlasnici razvrgavaju suvlasniatvo na nekoliko stvari istodobno, sud mo~e na zahtjev svakoga od njih odlu iti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne odreena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasni kim dijelovima, uzimajui u obzir njihove potrebe. (2) Sud e udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnue iz stavka 1. ovoga lanka koji je s obzirom na okolnosti opravdan. (3) Ako stvari koje ovakvim razvrgnuem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasni koga dijela, taj suvlasnik du~an je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu e se na odgovarajui na in primijeniti pravila o pravu na razvrgnue isplatom. Razvrgnue uspostavom eta~noga vlasniatva lanak 53. Ako suvlasnici suglasno odlu e da e umjesto diobe nekretnine svoja suvlasni ka prava ograni iti tako ato e s odreenim idealnim dijelom povezati vlasniatvo posebnoga dijela suvlasni ke nekretnine (uspostaviti eta~no vlasniatvo), uzima se da je to njihova odluka o na inu razvrgnua, pa se na odgovarajui na in i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuu. Troakovi razvrgnua lanak 54. Troakove razvrgnua snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasni kim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odreuju druk ije. Pravni u inci razvrgnua lanak 55. (1) Svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuu stje e na temelju sporazuma o razvrgnuu ili pravomone odluke suda o razvrgnuu, a na zakonom odreeni na in, pravo vlasniatva ili/i neko drugo pravo, izvodei ga iz onoga svoga suvlasni koga dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuu, a koji mu istodobno prestaje. (2) Zakonom odreeni na in stjecanja i prestanka prava vlasniatva, odnosno suvlasniatva i drugih stvarnih prava na temelju sporazuma, odnosno odluke suda iz stavka 1. ovoga lanka jest predaja pokretnina u samostalan posjed, odnosno uknji~ba prava na nekretninama u zemljianim knjigama, ako nije ato posebno propisano. (3) U slu aju sudskoga razvrgnua, izvraenje odluke o razvrgnuu moi e zahtijevati svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u tom razvrgnuu, bez obzira na to na iji je zahtjev sud odlu ivao. (4) Nakon razvrgnua svi suvlasnici koji su sudjelovali u razvrgnuu solidarno odgovaraju za materijalne i pravne nedostatke onoga ato je svaki pojedini od njih stekao, odnosno trebao stei na temelju iz stavka 1. ovoga lanka. Tua prava lanak 56. (1) Razvrgnue ne mo~e biti na atetu prava treih osoba, prava suvlasnika koji nisu sudjelovali u razvrgnuu, a kad razvrgnue nije bilo potpuno - ni onih stvari i prava s kojima sudionici nisu sudjelovali u razvrgnuu. (2) Sva zalo~na prava, slu~nosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnua teretila podijeljenu stvar mogu se izvraavati kao i do tada. Ipak, kad se izvraavanje stvarne slu~nosti odnosi samo na jedan dio, prestaje to pravo u pogledu ostalih dijelova. (3) Ako neka slu~nost ili stvarni teret daje pravo na koristi, mo~e pri diobi gospodujue nekretnine svaki ovlaatenik, a pri diobi poslu~ne nekretnine svaki optereenik zahtijevati da sud uredi izvraavanje na pravedan na in. Glava 3. Zajedni ko vlasniatvo Neodreenost udjela u vlasniatvu lanak 57. (1) Stvar je u zajedni kom vlasniatvu kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasniatvo dviju ili viae osoba (zajedni ara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veli ina njihovih udjela nije odreena, bez obzira na to ato je odrediva. (2) Stvar mo~e biti u zajedni kom vlasniatvu samo na temelju zakona. (3) Kad je stvar na temelju zakona u zajedni kom vlasniatvu dvaju ili viae zajedni ara, nema utjecaja na to injenica da je u zemljianim knjigama ili bilo gdje drugdje prikazana kao vlasniatvo samo nekoga od njih, osim prema treim osobama ije se povjerenje u prometu atiti. (4) U sumnji sudjeluju li osobe u suvlasniatvu ili zajedni kom vlasniatvu neke stvari, smatra se da je to suvlasniatvo. Udio zajedni ara lanak 58. (1) Zajedni ar mo~e svoj udio u zajedni kom vlasniatvu prenijeti u cijelosti ili djelomi no samo na drugoga zajedni ara iste stvari, ina e ne mo~e pravnim poslovima meu ~ivima valjano raspolagati svojim udjelom. (2) Udio koji zajedni ar ima u zajedni kom vlasniatvu prelazi na njegove nasljednike. (3) Odgovornost osobe za dugove obuhvaa i odgovornost udjelom u zajedni kom vlasniatvu. Izvraavanje zajedni koga vlasniatva lanak 59. (1) Zajedni ar je ovlaaten izvraavati sve vlasni ke ovlasti glede zajedni ke stvari jedino zajedno sa svim ostalim zajedni arima, ako ato drugo nije odreeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedni ara. (2) Plodovi i druge koristi od zajedni ke stvari pripadaju zajedni arima te stvari jednako kao i ona. (3) Troakove i terete koji se odnose na zajedni ku stvar snose zajedni ari solidarno. (4) Svaki je zajedni ar ovlaaten zahtijevati da se zajedni ko pravo vlasniatva nekretnina upiae u zemljiane knjige u korist svih zajedni ara kao njihovo zajedni ko vlasniatvo, a isto tako i da se zajedni ko vlasniatvo pokretnina upiae u javne upisnike ako se vode za pokretnine. Upravljanje zajedni kom stvari lanak 60. (1) Svaki zajedni ki vlasnik ima pravo sudjelovati u odlu ivanju o svemu ato se ti e stvari koja je u suvlasniatvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. (2) Zajedni kom stvari upravljaju zajedni ari zajedni ki, donosei sve odluke sporazumno, ako odlu ivanje nije povjereno upravitelju. Raspolaganja zajedni kom stvari lanak 61. (1) Zajedni kim stvarima raspola~u zajedni ari zajedni ki; pojedini od njih mo~e stvarju raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali. (2) Iznimno, od stavka 1. ovoga lanka, a radi zaatite povjerenja u pravnom prometu, trea e osoba moi, na temelju pravnoga posla koji nije sklopljen sa svim zajedni arima, stei pravo vlasniatva: - na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavila na temelju naplatnoga posla, postupajui u dobroj vjeri, - na nekretninima pod pretpostavkama pod kojima se atiti povjerenje u zemljiane knjige ako vlasniatvo nije bilo upisano u zemljianim knjigama kao zajedni ko. (3) Odredbe stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui se na in primjenjuju i na stjecanje drugih stvarnih prava na zajedni koj stvari. Zaatita lanak 62. (1) Svaki zajedni ar ima pravo glede zajedni ke stvari postavljati ostalim zajedni arima one zahtjeve koji proizlaze i iz njegova zajedni koga vlasniatva. (2) Svaki zajedni ar ima pravo glede cijele stvari postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje mo~e postaviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed mo~e od treega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama. Pravo na diobu lanak 63. (1) Svaki zajedni ar ima pravo na diobu stvari koja je mogua i dopuatena; to mu pravo ne zastarijeva. (2) Svaki je zajedni ar ovlaaten u svako doba zahtijevati da se zajedni ko vlasniatvo podijeli tako da se odredi koliki mu suvlasni ki dio pripada na ime njegova udjela u zajedni kom vlasniatvu. Odreivanjem njegova suvlasni koga dijela, postaje on suvlasnik s ostalima, koji u preostalom dijelu ostaju zajedni ki vlasnici, sve dok se i oni ne podijele. (3) Veli ina suvlasni koga dijela koji e diobom pripasti dotadaanjem zajedni aru odreuje se sporazumom svih zajedni ara, a ina e o tome odlu uje sud na zahtjev bilo kojega od zajedni ara. (4) Sud odlu uje o veli ini suvlasni koga dijela prema mjerilima koja za odreivanje veli ine udjela zakon postavlja za odnosni slu aj zajedni koga vlasniatva, a u sumnji e se uzeti da niti jedan od zajedni ara nema viae prava nego drugi. (5) Pri odreivanju dijelova uzet e se u obzir i one udjele u zajedni kom vlasniatvu koje su jedni zajedni ari valjano ustupili drugima. (6) Kad zakonske odredbe zabranjuju diobu zajedni ke stvari, ta se zabrana odnosi isklju ivo na fizi ku diobu stvari, ako izri ito nije postavljena za diobu odreivanjem suvlasni kih dijelova, ili protegnuta i na odreene druge na ine diobe. Tua prava na diobu lanak 64. Pravo zahtijevati da se zajedni ko vlasniatvo podijeli odreivanjem koliki suvlasni ki dio pripada odreenom zajedni aru na ime njegova udjela u zajedni kom vlasniatvu imaju: - vjerovnici glede udjela njihova du~nika, - nasljednici glede ostaviteljeva udjela, - svatko glede udjela bilo kojega od zajedni ara, ako za to ima pravni interes. Podredna primjena pravila o suvlasniatvu lanak 65. Glede onoga ato o zajedni kom vlasniatvu nije odreeno ovim ili drugim zakonom, niti proizlazi iz naravi takva vlasniatva, prosuivat e se prava i du~nosti zajedni ara odgovarajuom primjenom pravila postavljenih za suvlasnike. Glava 4. VLASNI`TVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE Odjeljak 1. Ope odredbe Suvlasniatvo cijele nekretnine i vlasniatvo posebnoga dijela lanak 66. (1) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine (eta~no vlasniatvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasni kim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. (2) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlaauje suvlasnika na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno, da upravljajui tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvraava sve vlasni ke ovlasti i du~nosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasniatvo, pa da, ako nije druk ije odreeno, ini s tim dijelom i koristima od njega ato ga je volja te svakoga drugoga iz toga isklju i. (3) Vlasniatvo posebnoga dijela mo~e biti uspostavljeno na odgovarajuem suvlasni kom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljiata sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. (4) Kad je uspostavljeno vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasni kom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine ureuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opa pravila o suvlasniatvu. Posebni dio nekretnine i njegovi pripadci lanak 67. (1) Vlasniatvo posebnoga dijela mo~e biti uspostavljeno glede dijela suvlasni ke nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvraavanje suvlasnikovih ovlasti, kao ato je stan ili druga samostalna prostorija. (2) Meu druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne gara~e ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. (3) Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine mo~e se protezati i na sporedne dijelove kao ato su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviae do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. (4) Da bi se vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgrani en od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s mee nekretnine ili iz njezinih zajedni kih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije iji bi bio sporedni dio. (5) Glede sporednih dijelova na odgovarajui se na in primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari. (6) Vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine ne mo~e postojati na dijelovima nekretnine koji slu~e kao zajedni ki, ili im se namjena protivi isklju ivoj uporabi samo u korist odreenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio slu~i kao zajedni ki i da mu se namjena protivi isklju ivoj uporabi u korist odreenoga posebnoga dijela. Odgovarajui suvlasni ki dio lanak 68. (1) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine mo~e proizai i biti uspostavljeno samo na suvlasni kom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajui suvlasni ki dio). (2) Je li neki suvlasni ki dio odgovarajui dio za to da bi iz njega moglo proizai i biti na njemu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, utvruje sud svojom odlukom, ako ovim Zakonom nije ato drugo odreeno. (3) Ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odlu e da e svoja suvlasni ka prava ograni iti tako ato e s odreenim suvlasni kim dijelom povezati vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, te o tome sastave ispravu, uzet e se da je to odgovarajui dio iz kojega mo~e proizai i na njemu biti uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasni ki dio. Neodvojivost lanak 69. (1) Vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine nedjeljivo je povezano s odgovarajuim suvlasni kim dijelom nekretnine, pa ga se mo~e samo zajedno s njime ograni iti, opteretiti, otuiti, prenijeti za slu aj smrti i podvrgnuti ovrsi. (2) Upisi u zemljianim knjigama na odgovarajuem suvlasni kom dijelu prote~u se na vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine i onda kad mu prethode u prvenstvenom redu. (3) U slu aju prisilne dra~be suvlasni koga dijela nekretnine na kojemu je osnovano vlasniatvo posebnoga dijela, na kupca prelaze sva ograni enja koja proizlaze iz vlasniatva posebnog dijela nekretnine, bez obzira na mjesto u zemljianoj knjizi i bez ura unavanja u najviau ponudu. Viae ovlaatenika glede istoga posebnoga dijela lanak 70. (1) Ako bi na bilo kojem temelju odgovarajui suvlasni ki dio nekretnine zajedno s vlasniatvom odreenoga posebnoga dijela stekle dvije ili viae osoba kao suvlasnici ili zajedni ki vlasnici, sva e prava i du~nosti u svezi s vlasniatvom toga posebnoga dijela nekretnine oni moi izvraavati samo solidarno, pa e se u odnosu prema treima i prema ostalim suvlasnicima iste nekretnine uzimati da su jedna osoba, kako glede upravljanja cijelom nekretninom, tako i svih ostalih prava i obveza iz ove glave zakona. (2) Sve ato je u glavi 4. treega dijela ovoga Zakona odreeno glede suvlasnika na ijem je dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, vrijedi za sve osobe iz stavka 1. ovoga lanka, s time da ih se sve zajedno smatra tim suvlasnikom. (3) Meusobni odnosi osoba iz stavka 1. ovoga lanka prosuuju se, ovisno o vrsti sudjelovanja tih osoba u suvlasniatvu odgovarajuega suvlasni koga dijela, po pravilima o suvlasniatvu odnosno o zajedni kom vlasniatvu, ali nikada suprotno pravilu iz stavka 1. ovoga lanka. Odjeljak 2. Uspostava vlasniatva posebnoga dijela Zahtjev za uspostavu lanak 71. (1) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit e se na odreenom suvlasni kom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajui suvlasni ki dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. (2) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit e se i na zahtjev zajedni kih vlasnika koji imaju u svome zajedni kom vlasniatvu barem odgovarajui suvlasni ki dio te nekretnine, ako su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom, s time da e se nakon uspostave na njih primjenjivati odredba lanka 70. ovoga Zakona. (3) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit e se i na suglasni zahtjev viae suvlasnika te nekretnine, ako njihovi suvlasni ki dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajui suvlasni ki dio, a ispunjene su i sve pretpostavke odreene zakonom, s time da e se nakon uspostave na njih primjenjivati odredba lanka 70. ovoga Zakona. (4) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit e se i na zahtjev vlasnika zemljiata, odnosno nositelja prava graenja koji dijele tu nekretninu na suvlasni ke dijelove koji su odgovarajui dijelovi za uspostavu vlasniatva posebnih dijelova, ako su ispunjene pretpostavke iz lanka 75. ovoga Zakona. Na in uspostave lanak 72. (1) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljianu knjigu kao pravo povezano s odreenim suvlasni kim dijelom te nekretnine. (2) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasni kom listu na suvlasni kom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasniatvo posebnoga dijela, uz navoenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se prote~e, a na posjedovni se list stavlja natpis: Eta~no vlasniatvo. Pravni temelj lanak 73. (1) Vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine. (2) Niti jedan suvlasnik nekretnine ne mo~e uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasniatva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajui suvlasni ki dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasniatva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograni ila prava koja njemu ve pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasniatva posebnoga dijela. (3) Vlasniatvo posebnoga dijela ne mo~e se uspostaviti dok nadle~na upravna vlast ne potvrdi da je odreeni stan ili druga prostorija u odreenoj zgradi i na odreenoj zemljianoj estici samostalna uporabna cjelina. (4) Vlasniatvo posebnoga dijela ne mo~e se uspostaviti dok ne postane pravomonom odluka suda o utvrivanju korisnih vrijednosti toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, osim kad ovaj Zakon odreuje da pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika. Odgovarajui dio i korisne vrijednosti lanak 74. (1) Je li suvlasni ki dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasniatva na nekom odreenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajui, prosuuje se prema tome je li taj suvlasni ki dio u odnosu prema vlasniatvu cijele nekretnine jednak ili vei od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije glede koje se tra~i uspostava vlasniatva posebnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. (2) Korisne vrijednosti utvruje sud svojom odlukom donesenom u izvanparni nom postupku, po pravilima da se: - korisna vrijednost stana ili druge prostorije izra unava iz korisne povraine stana ili druge prostorije i odgovarajuih dodataka ili odbitaka za razlike koje poveavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, polo~aja i sl., a nisu nastale na troaak samo jednoga od suvlasnika, - prigodom izra unavanja korisne vrijednosti zanemaruju razlike koje poveavaju ili smanjuju vrijednost, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne povraine stana ili druge prostorije, - korisna povraina je ukupna podna povraina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za airinu zidova koji je prekidaju, - prigodom izra unavanja korisne povraine nee se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubiata, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama lanka 67. stavka 3. do 5. ovoga Zakona, - korisna se povraina u pravilu izra unava prema graevnom planu, odobrenom od vlasti; ali ako netko u ini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od toga plana, korisna e se povraina izra unati prema stvarnom stanju. (3) Iznimno, od odredbe stavka 2. ovoga lanka, ako su suvlasnici nekretnine suglasno odlu ili da e svoja suvlasni ka prava ograni iti tako ato e s odreenim suvlasni kim dijelom povezati vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasni ki dio odgovarajui dio, pa tada pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci. lanak 75. (1) Vlasnik zemljiata sa zgradom, odnosno nositelj prava graenja sa zgradom mo~e svojim o itovanjem volje u injenim zemljianoknji~nom sudu podijeliti svoje pravo vlasniatva na suvlasni ke dijelove i pritom sa svakim od tih dijelova uspostaviti pravo vlasniatva na odreenom stanu ili drugom posebnom dijelu u zgradi. (2) Dioba prava vlasniatva na suvlasni ke dijelove proizvodi pravni u inak upisom u zemljianu knjigu; da bi bilo uspostavljeno i pravo vlasniatva na posebnim dijelovima zgrade u korist suvlasni koga dijela nastaloga tom diobom, trebaju se ispuniti i pretpostavke pod kojima je mogua uspostava prava vlasniatva na posebnim dijelovima zgrade, s time da pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje odgovarajua odredba vlasnika zemljiata, odnosno nositelja prava graenja. (3) Podijeli li vlasnik zemljiata, odnosno nositelj prava graenja svoju nekretninu na kojoj tek treba biti izgraena zgrada na suvlasni ke dijelove, on mo~e o itovati svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasniatva na odreenom stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade ako ona bude izgraena, u kojem e slu aju vlasniatvo posebnoga dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada bude izgraena te uz pretpostavke iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Ako je prodavatelj odredio kako e se upravljati nekretninom, to e djelovati i prema treima ako je zabilje~eno u zemljianoj knjizi. Naknadna promjena korisnih vrijednosti lanak 76. (1) Premda je ve utvrena, korisna e se vrijednost nanovo utvrivati na zahtjev za to ovlaatene osobe ako su se promijenile prilike na neki od na ina predvienih odredbama lanka 77. ili 78. ovoga Zakona. (2) Sud koji nanovo odredi neku korisnu vrijednost, ujedno e utvrditi mijenja li se, i koliko zbroj svih korisnih vrijednosti stanova i ostalih posebnih dijelova iste nekretnine. lanak 77. (1) Na zahtjev svakoga suvlasnika nekretnine, a nakon zavraetka gradnje i svakoga tko ~eli stei vlasniatvo posebnoga dijela, sud e nanovo utvrivati korisnu vrijednost ako su se od tada izmijenile prilike u tom smislu: - da se utvrena korisna vrijednost stana, odnosno druge prostorije utvrena prije zavraetka gradnje, promijenila do zavraetka gradnje za najmanje 2% radnjama za koje je potrebna graevna dozvola, s time da u tom slu aju zahtjev za ponovo utvrivanje mo~e biti postavljen samo u roku od godine dana od pravomonosti uporabne dozvole, - da se nakon zavraene gradnje bitno promijenila utvrena korisna vrijednost stana, odnosno druge prostorije takvim graevinskim zahvatima obavljenim na nekretnini za koje je potrebna graevna dozvola, s time da u tom slu aju zahtjev za ponovo utvrivanje mo~e biti postavljen samo u roku od godine dana od pravomonosti uporabne dozvole. (2) Utvrdi li se ponovo korisna vrijednost zbog promjene iz stavka 1. ovoga lanka, du~ni su suvlasnici meusobno preuzeti ili prenijeti one suvlasni ke dijelove koji su potrebni kako bi svakom eta~nom vlasniku pripao barem onoliki dio koji je nakon utvrenja korisnih vrijednosti nu~an za uspostavu njegova prava vlasniatva na posebnom dijelu (odgovarajui suvlasni ki dio). lanak 78. (1) Korisnu e se vrijednost ponovno utvrivati i ako se prije utvrena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih prostorija koji neposredno prostorno grani e, ili zbog prijenosa sporednih dijelova jednoga posebnoga dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrivanje korisne vrijednosti stave vlasnici posebnih dijelova koji izvode promjene ili prijenos. (2) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka utvrdit e se korisna vrijednost stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prijenos tako da bude jednak zbroj njihovih korisnih vrijednosti prije i nakon promjene ili prijenosa. (3) Utvrdi li se ponovno korisna vrijednost u slu aju iz stavka 1. ovoga lanka, suvlasnici ija je korisna vrijednost poveana du~ni su punu naknadu onim suvlasnicima kojima se korisna vrijednost njihovih dijelova smanjila. Odjeljak 3. Izvraavanje ovlasti glede posebnoga dijela Uprava umjesto svih suvlasnika lanak 79. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine upravlja tim posebnim dijelom umjesto svih suvlasnika, pri emu je ovlaaten da sve vlasni ke ovlasti i du~nosti izvraava kao da je taj posebni dio samo njegovo vlasniatvo, pa da, ako nije druk ije odreeno, ini s tim dijelom ato ga je volja te svakoga drugoga iz toga isklju i. (2) Suvlasniku na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnog dijela nekretnine pripadaju svi plodovi i druge koristi od toga dijela, ako oni na nekom posebnom pravnom temelju ne pripadaju komu drugomu. Du~nost odr~avanja lanak 80. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine du~an je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te za njima namijenjene ureaje, osobito svjetlovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke toga posebnoga dijela brinuti se i tako ih odr~avati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva ateta. (2) Za svu atetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s izvraavanjem du~nosti iz stavka 1. ovoga lanka, ili zbog njezina neizvraavanja, odgovara im onaj suvlasnik ija je to bila du~nost odr~avanja, a ako je to bila du~nost viae suvlasnika - oni odgovaraju za tu atetu solidarno. (3) Suvlasnik na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine du~an je dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za odr~avanje zajedni kih dijelova nekretnine; imovinsku atetu koju u svezi s time pretrpi du~ni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno. Najam i zakup lanak 81. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlaaten je taj dio, cijeli ili pojedine njegove dijelove, iznajmiti ili dati u zakup, ne tra~ei za to odobrenje ostalih suvlasnika, ako nije ato drugo ugovoreno i upisano u zemljianoj knjizi. (2) Odnose izmeu suvlasnika na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnog dijela nekretnine i osoba koje njegov posebni dio rabe ili iskoriatavaju kao stanari, najmoprimci, zakupoprimci i dr., ureuju odnosna pravila obveznoga prava, ako nisu ureeni posebnim zakonom. Promjene stanja lanak 82. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlaaten je, ne tra~ei za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s graevinskim propisima o svome troaku izvraiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uklju ujui i promjenu namjene, ako se pridr~ava sljedeih pravila: - promjena ne smije prouzro iti oateenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslu~uju zaatitu; osobito ne smije prouzro iti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari, - ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedni ke dijelove nekretnine, to je dopuateno samo ako je takva promjena uobi ajena ili slu~i va~nom interesu vlasnika posebnoga dijela, ina e je svaki suvlasnik mo~e zabraniti; ali ne mo~e zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sli nih ureaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije mogu ili nije odobren priklju ak na postojeu antenu, - radi promjena na svome dijelu nije dopuateno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasniatvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja; ali taj e ipak morati trpjeti ono u vezi s tuim prepravkom ime se bitno i trajno ne povreuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono ato je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi, - vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu du~an je dati primjerenu naknadu drugomu ija je prava time povrijedio i kad je taj bio du~an trpjeti tu povredu. (2) Ako je za promjenu namjene iz stavka 1. ovoga lanka potrebna dozvola vlasti, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlaateni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za atetu koju bi prouzro ili svojom uskratom. (3) `to je u stavku 1. ovoga lanka odreeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako vrijedi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripadci, a ove se odredbe primjenjuju i u slu aju prijenosa sporednih dijelova koji slu~e jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. (4) Za svu atetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s promjenama koje je izvraio suvlasnik na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili du~ni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; viae suvlasnika odgovaraju za tu atetu solidarno. Primjereno osiguranje lanak 83. (1) Ako s obzirom na okolnosti prijeti ozbiljna opasnost da e nastati ateta zbog onoga ato u izvraavanju ili prekora enju ovlasti poduzima ili je ve poduzeo glede nekretnine pojedini suvlasnik bez suglasnosti svih ostalih, svaki od suvlasnika cijele nekretnine je ovlaaten od njega zahtijevati primjereno osiguranje. (2) Poduzimanje bilo ega ato je suvlasnik po zakonu du~an ili ovlaaten obaviti ne mo~e biti uvjetovano davanjem osiguranja. (3) O zahtjevu za davanjem osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka odlu uje sud u izvanparni nom postupku, ako nije ato drugo propisano, ili ako se u svezi s onim ato je suvlasnik poduzeo ili poduzima ve vodi neki drugi postupak u kojem je mogue odrediti davanje primjerenoga osiguranja. Troakovi posebnoga dijela lanak 84. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine odr~ava taj dio o svome troaku te snosi sve javne obveze i terete u svezi s vlasniatvom toga dijela, ako nije ato drugo zakonom odreeno. (2) Kad du~nik obveze na povremena davanja za komunalne usluge u svezi s uporabom nekog posebnoga dijela nekretnine (naknade zbog troaenja elektri ne energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, suvlasnik na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo toga posebnoga dijela nekretnine duguje te naknade dobavlja ima osnosno davateljima usluga. (3) Ako je du~nik obveze iz stavka 2. ovoga Zakona osoba koja posebni dio nekretnine rabi ili iskoriatava na temelju najma, zakupa ili drugoga ugovora sa suvlasnikom na ijem je suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo toga posebnoga dijela, taj suvlasnik jam i dobavlja u za ispunjenje te obveze. Odjeljak 4. Izvraavanje ovlasti glede cijele nekretnine Uprava svih suvlasnika lanak 85. (1) Cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili viae suvlasni kih dijelova osnovano vlasniatvo odreenoga posebnog dijela upravljaju suvlasnici po opim pravilima o upravljanju suvlasni kom stvari, ako ovim Zakonom nije ato drugo odreeno. (2) Suvlasnici su du~ni sudjelovati u upravljanju nekretninom, odrediti osobu koja e obavljati poslove zajedni koga upravitelja i osnovati zajedni ku pri uvu. (3) Ako odgovarajui suvlasni ki dio na kojem je uspostavljeno vlasniatvo odreenoga posebnog dijela nekretnine steknu dvije ili viae osoba kao suvlasnici ili zajedni ki vlasnici, sve te osobe sudjeluju u upravljanju kao da su one sve zajedno jedan suvlasnik cijele stvari, pri emu se na odgovarajui na in primjenjuju pravila obveznoga prava o solidarnosti vjerovnika, odnosno du~nika. (4) Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova redovite uprave i izvanrednih poslova, s tim da meusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom (meuvlasni ki ugovor). Poslovi redovite uprave lanak 86. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: - redovito odr~avanje zajedni kih dijelova i ureaja nekretnine, uklju ujui i graevne promjene nu~ne radi odr~avanja, - stvaranje primjerene zajedni ke pri uve za predvidive budue troakove, - uzimanje zajmova radi pokria troakova odr~avanja koji nisu pokriveni pri uvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednoga odr~avanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine, - primjereno osiguranje nekretnine, - imenovanje i opoziv zajedni koga upravitelja, - odreivanje i promjene kunog reda, - iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasniatvo posebnoga dijela, s tim da je dopuateno otkazati najam mjesta u zajedni koj gara~i ili zajedni kom parkiraliatu im nastane potreba bilo kojega suvlasnika za tim mjestom, a uz rok od tri mjeseca, pa makar bilo i ato drugo ugovoreno ili zakonom odreeno. Izvanredni poslovi lanak 87. (1) Osim za one poslove koji se i ina e smatraju izvanrednim poslovima, za donoaenje odluke o poduzimanju poboljaice zajedni kih dijelova i ureaja nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine. (2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ipak nije potreban pristanak svih ako suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasni kih dijelova odlu e da se poboljaica u ini, a da e oni sami snositi troakove ili se ti troakovi mogu pokriti iz pri uve, ne ugro~avajui time mogunost da se iz pri uve podmire potrebe redovitoga odr~avanja, te ako te poboljaice nee ii suviae na atetu nadglasanih suvlasnika. Pravo svakoga suvlasnika lanak 88. Svaki suvlasnik nekretnine ovlaaten je, neovisno o ostalima, zahtijevati od suda da svojom odlukom odredi: - rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz lanka 86. ovoga Zakona, o kojem je veinom glasova donesena odluka, - stvaranje primjerene zajedni ke pri uve ili primjereno poveavanje, odnosno smanjivanje te pri uve koju je odredila veina, prema pravilu da pri odreivanju pri uve i doprinosa u nju treba, osim o predvidivim troakovima, voditi ra una i o imovinskom stanju svih suvlasnika, - da se tom suvlasniku, ako bi mu bilo nemogue odmah platiti dio troakova nekoga posla odr~avanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima duljim od jedne godine, a nije pokriven pri uvom, dopuata da plati u mjese nim obrocima u razdoblju ne du~em od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovu suvlasni kom dijelu, s uobi ajenim kamatama na dug osiguran hipotekom, - zaklju enje primjerenoga osiguranja od po~ara ili od odgovornosti treim osobama, - postavljanje zajedni koga upravitelja, ili smjenjivanje upravitelja koji grubo zanemaruje svoje du~nosti, - ukidanje ili izmjenu onih odredaba kunoga reda koje je donijela veina, ako one vrijeaju takve interese toga suvlasnika koji zaslu~uju zaatitu, ili bi njihovo izvraavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega, - otkazivanje ugovora o najmu jednoga mjesta u zajedni koj gara~i ili parkiraliatu zbog potreba toga suvlasnika, ali to samo ako je on ujedno i vlasnik posebnoga dijela zgrade. Troakovi cijele nekretnine lanak 89. (1) Troakove za odr~avanje i za poboljaavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasni kim dijelovima, ako nije druk ije odreeno. (2) Doprinose za zajedni ku pri uvu radi pokria troakova odr~avanja i poboljaavanja nekretnine te za otplaivanje zajma za pokrie tih troakova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasni kim dijelovima, ako nije druk ije odreeno. (3) Suvlasnici mogu odrediti druk iji klju  raspodjele troakova i doprinosa zajedni koj pri uvi nego u stavku 1. i 2. ovoga lanka, i to: - odlukom veine suvlasni kih dijelova, kad je rije  o troakovima za odr~avanje onih ureaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, kao ato su troakovi za dizalo, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju razli ite mogunosti pojedinih suvlasnika da te ureaje rabe i nemogunost utvrivanja stvarnoga potroaka svakoga pojedinoga suvlasnika, - suglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, glede svih ostalih troakova za odr~avanje i poboljaavanje nekretnine te doprinosa zajedni koj pri uvi. (4) Svaki suvlasnik mo~e zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li na in raspodjele troakova pravilu iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga lanka i je li valjana odluka iz stavka 3. ovoga lanka, a kad nema valjane odluke o raspodjeli troakova za odr~avanje onih ureaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, da po pravednoj ocjeni utvrdi klju  za raspodjelu troakova s obzirom na razli itu mogunost uporabe tih ureaja. (5) Odredbe suvlasnika o klju u raspodjele troakova iz stavka 3. ovoga lanka, ako su potpisi suvlasnika javno ovjerovljeni, kao i pravomone odluke suda koji je utvrdio klju  raspodjele troakova po pravdenoj ocjeni, zabilje~it e se na zahtjev u zemljianoj knjizi. (6) Ako troakovi za nekretninu budu podmireni iz zajedni ke pri uve u skladu s njezinom namjenom, oni se nee dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u tu pri uvu. Zajedni ka pri uva lanak 90. (1) Zajedni ka pri uva iz lanka 85. stavka 2. ovoga Zakona je namjenski vezana zajedni ka imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokrie troakova odr~avanja i poboljaavanja nekretnine te za otplaivanje zajma za pokrie tih troakova. (2) Zajedni ku pri uvu tvore nov ani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene veinom suvlasni kih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troakove i uzimajui u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. (3) Zajedni kom pri uvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj nekretnine kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojega suvlasnika, ulo~enom na na in da donosi plodove. (4) Dopuatena su samo ona plaanja iz pri uve koja su u injena radi plaanja troakova odr~avanja i poboljaavanja nekretnine ili otplatu zajma uzetoga za pokrie tih troakova; ovrhu je dopuateno provoditi na zajedni koj pri uvi samo radi podmirenja tih tra~bina. (5) Upravitelj kojem je zavraila uprava du~an je bez odgaanja polo~iti ra un o pri uvi i ostatak predati novom upravitelju; razrijeai li sud upravitelja, nalo~it e mu da u roku od etrnaest dana pod prijetnjom ovrhe preda utvreni ostatak novom upravitelju. (6) Suvlasnik koji je otuio svoj suvlasni ki dio nekretnine nema pravo zahtijevati povrat svoga doprinosa u zajedni ku pri uvu, nego taj ostaje i dalje u njoj kao doprinos toga suvlasni koga dijela. Koristi lanak 91. (1) Plodovi i druge koristi od stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasniatvo posebnoga dijela pripadaju svim suvlasnicima nekretnine razmjerno njihovim suvlasni kim dijelovima, ali svakom od suvlasnika koji je ujedno i vlasnik nekoga posebnoga dijela te nekretnine pripadaju ti plodovi i druge koristi samo za onoliko za koliko mu je suvlasni ki dio vei od odgovarajuega suvlasni koga dijela. (2) Plodovi i druge koristi od nekretnine na koje se ne odnosi odredba stavka 1. ovoga lanka pripadaju svim suvlasnicima razmjerno njihovim dijelovima. (3) Niatave su sve odredbe pravnih poslova koje bi bile suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka. Du~nost prijave atete lanak 92. (1) Svaki suvlasnik je ovlaaten i du~an bez odgaanja prijaviti zajedni kom upravitelju atete za koje je spoznao da su nastale na dijelovima ili ureajima nekretnine kojima taj upravlja, a i atete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno vlasniatvo u korist odreenoga suvlasni koga dijela ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. (2) Kad prijeti opasnost od atete, svaki je suvlasnik ovlaaten poduzeti nu~ne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika. Upraviteljeve du~nosti i ovlasti lanak 93. (1) Upravitelj, bio postavljen od suvlasnika ili od suda, upravlja nekretninom i zajedni kom pri uvom kao zastupnik svih suvlasnika, i to umjesto njih, pri emu u odnosu prema treima ne djeluju ograni enja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. (2) U upravljanju nekretninom upravitelj je ovlaaten voditi u ime svih suvlasnika nekretnine postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti, ato uklju uje i ovlasti da opunomouje stru ne zastupnike za voenje tih postupaka. (3) Upraviteljev odnos sa suvlasnicima glede njegova upravljanja nekretninom ravna se po opim pravilima o zastupanju i posebnim pravilima o upravitelju kojega postavljaju suvlasnici, ako ato drugo ne proizlazi iz polo~aja koji upravitelju nekretnine daju odredbe glave 4. treega dijela ovoga Zakona. (4) Upravitelj je obvezan koliko je najviae mogue uvati interese svih suvlasnika nekretnine i u obavljanju poslova redovite uprave slijediti upute veine, a izvanredne poslove poduzimati samo na temelju suglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje; uz to je osobito du~an: - polo~iti svakom suvlasniku uredan ra un o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan na in na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine, - izraditi pregled predvienih poslova za odr~avanje i poboljaice, kao i predvidivih troakova i optereenja u narednoj kalendarskoj godini, te to na prikladan na in objaviti u kui najkasnije do isteka tekue kalendarske godine, - prikupiti viae ponuda za poslove odr~avanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine, kao i za vee radove radi poboljaice. (5) Suvlasnici, u ije ime upravitelj upravlja nekretninom, du~ni su o promjeni osobe upravitelja ili o promjenama njegovih ovlasti koje se i njih ti u obavijestiti najmoprimce i zakupnike na prikladan na in; ono ato bi neobavijeateni najmoprimci i zakupnici ispunili osobi koja viae nije upravitelj, ili viae nije ovlaatena primiti ispunjenje, valjano je ispunjeno i oslobaa du~nike obveze, ali samo ako nisu znali za tu promjenu. Odjeljak 5. Prestanak vlasniatva na posebnom dijelu Propast predmeta lanak 94. Vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasniatva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvraavanje suvlasnikovih ovlasti, a s time ujedno prestaje i vlasniatvo sporednih dijelova. Brisanje lanak 95. (1) Osim u slu aju iz lanka 94. ovoga Zakona, vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine prestaje uknji~bom brisanja u zemljianoj knjizi onog upisa kojim je vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s odreenim suvlasni kim dijelom te nekretnine. (2) Za uknji~bu brisanja iz stavka 1. ovoga lanka na temelju odreknua nu~an je pristanak svih suvlasnika i knji~nih ovlaatenika ija prava optereuju odgovarajui suvlasni ki dio. Prestanak suvlasniatva lanak 96. Kad dotadaanji suvlasnik nekretnine prestane biti suvlasnikom odgovarajuega suvlasni koga dijela, prestalo je za njega i vlasniatvo onoga posebnoga dijela koje je bilo uspostavljeno na tom odgovarajuem dijelu; ali prestanak vlasniatva posebnoga dijela ne povla i za sobom prestanak suvlasniatva na nekretnini. Isklju enje iz suvlasni ke zajednice lanak 97. Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljiata sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom du~an je prigodom izvraavanja svoga prava postupati osobito obzirno prema ostalima, u protivnom njegovi suvlasnici mogu ishoditi njegovo isklju enje iz suvlasni ke zajednice, pod pretpostavkama koje odreuju lanci 98. i 99. ovoga Zakona. Isklju enje na zahtjev veine lanak 98. (1) Suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasni kih dijelova mogu odlu iti da e zahtijevati isklju enje iz suvlasni ke zajednice odreenoga suvlasnika na ijem je odgovarajuem suvlasni kom dijelu uspostavljeno vlasniatvo nekoga posebnoga dijela nekretnine, ako za to postoji neki od razloga iz stavka 3., odnosno 4. ovoga lanka. (2) Kad je vlasniatvo posebnih dijelova uspostavljeno na viae od polovine suvlasni kih dijelova neke nekretnine, suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasni kih dijelova mogu odlu iti da e se zahtijevati isklju enje iz suvlasni ke zajednice bilo kojega odreenoga suvlasnika, ako za to postoji neki od razloga iz stavka 3., odnosno 4. ovoga lanka. (3) Odluka o isklju enju odreenoga suvlasnika mo~e se donijeti: - ako suvlasnik ne udovoljava du~nostima koje proizlaze iz zajednice, osobito ako ne plati du~ne iznose ni do zavraetka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskoga suda, a ako je bilo sporno koliko je du~an platiti pa je sud donio meupresudu, tada do zavraetka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon meupresude, - ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasniatvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe i drugi suvlasnici rabi na na in koji znatno ide na atetu interesa drugih suvlasnika, - ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uope nedoli nim ponaaanjem u ini tegobnim zajedni ko stanovanje ostalim suvlasnicima, ili po ini ka~njivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojega od suvlasnika ili druge osobe koja stanuje u kui, a nije rije  o djelima tako maloga zna enja da bi ih trebalo zanemariti. (4) Radnje i ponaaanja suvlasnikovoga bra noga druga i drugih lanova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio sprije iti koliko je bilo mogue, uzimaju se za radnje toga suvlasnika. (5) Suvlasnici koji su odlu ili da e zahtijevati isklju enje odreenoga suvlasnika tu~bom e zahtijevati da sud utvrdi postojanje razloga za isklju enje i odlu i da je tu~enik du~an otuiti svoj suvlasni ki dio i napustiti posjed, jer e se u protivnom na zahjev tu~itelja, koji ne mo~e biti stavljen u roku kraem od tri mjeseca od pravomonosti presude, tu~enikov suvlasni ki dio prodati na javnoj dra~bi. (6) Time ato suvlasni ki dio stekne druga osoba, zajednica s isklju enim suvlasnikom prestaje. Isklju enje na zahtjev manjine lanak 99. (1) Ako je neki suvlasnik nekretnine drugoga suvlasnika, koji ga ni im nije izazvao, povrijedio bezobzirnim, nepristojnim ili uope nedoli nim ponaaanjem, u inio mu tegobnim zajedni ko stanovanje, ili je po inio ka~njivo djelo protiv njegove imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti ili nekoga od njegovih ukuana, a nije rije  o djelima tako maloga zna enja da bi ih trebalo zanemariti, tada povrijeeni suvlasnik, ako i nije dobio od drugih dovoljnu podraku da bi veina donijela odluku iz lanka 98. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, mo~e tu~bom zahtijevati od ovoga da se ubudue suzdr~ava od takvih postupaka. (2) Radnje i ponaaanja suvlasnikova bra noga druga i drugih lanova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio sprije iti koliko je bilo mogue, uzimaju se za radnje toga suvlasnika. (3) Nastave li se takvi postupci i nakon pravomonosti presude kojom je sud odlu io da se tu~enik du~an suzdr~avati od njih, povrijeeni suvlasnik mo~e i sam podnijeti tu~bu iz lanka 98. stavka 5. ovoga Zakona, u kojem e se slu aju na odgovarajui na in primjenjivati odredbe koje ina e vrijede kad tu tu~bu podnose suvlasnici koji su donijeli odluku da e zahtijevati isklju enje. Glava 5. SUSJEDSKA PRAVA Ope odredbe lanak 100. (1) Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvraavanja prava vlasniatva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlaaujui ga da u svezi s izvraavanjem svojega prava vlasniatva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propuata ili ini glede svoje nekretnine ono ato je odreeno zakonom. (2) Kad odredbe ovoga Zakona nareuju vlasniku neko trpljenje, propuatanje ili injenje radi uzajamno obzirnoga izvraavanja prava vlasniatva, tada su ovlaateni to od njega zahtijevati kao svoje pravo vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes, te to ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predvien drugi put zaatite. Jednako kao i vlasnik ovlaateni su to zahtijevati i oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenoga iz njegova. (3) Susjedska prava dopuateno je izvraavati samo u mjeri i na na in da se time ato manje ograni ava, optereuje ili na drugi na in uznemirava onoga tko treba neato trpjeti, propustiti ili initi. (4) Trpljenje, propuatanje i injenje koje se mo~e zahtijevati od vlasnika neke nekretnine mo~e se umjesto od njega zahtijevati od onoga koji nekretninu posjeduje na temelju prava izvedenoga iz njegova. (5) Ono ato je odreeno za susjedska prava vlasnika zemljiata vrijedi na odgovarajui na in i za vlasnike ostalih nekretnina, uklju ujui i suvlasnike na ijim je suvlasni kim dijelovima uspostavljeno vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina. Zajedni ka ograda lanak 101. (1) Ograde izmeu susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, ~ivice i druge prepreke) kao i stvari koje slu~e kao meni znakovi, zajedni ke su ograde i u suvlasniatvu su susjeda s obje strane mee, osim ako se doka~e (naro ito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasniatvo jednoga susjeda. (2) Suvlasniatvo stvari koje slu~e kao zajedni ke ograde ili meaani znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu. (3) Zajedni ku ogradu mo~e svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine airine, mo~e do te airine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije initi niata ato bi ogradu dovelo u opasnost ili ato bi njegova susjeda sprje avalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine. (4) Troakove odr~avanja zajedni ke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za atetu koja bi treima nastala zbog toga ato ograda nije odr~avana u stanju kakvo je uobi ajeno s obzirom na namjenu ograde i ograene nekretnine, te na mjesne prilike. Vlastita ograda lanak 102. (1) Ograda koja se nalazi isklju ivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasniatvu susjeda, nego u vlasniatvu onoga ije je zemljiate. (2) Svaki je vlasnik du~an s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije druk ije propisano, niti je drugi mjesni obi aj. (3) Vlasnik ograde je du~an odr~avati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela atetu susjedu, no u pravilu nije du~an ponovo graditi svoj sruaeni zid, osim ako to od njega tra~i odredba stavka 2. ovoga lanka. Mea lanak 103. (1) Ako su meaani znakovi izmeu dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oateeni da bi se moglo dogoditi da se mee nee moi raspoznati, ili ako se mee viae ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparni nom postupku (postupku ureenja mea) obnovi ili ispravi meu. (2) Sud e meu obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to mogue i ako na to stranke pristaju. (3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, sud e meu obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda ija je mea u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravi noj ocjeni. (4) Istodobno s donoaenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga lanka, sud e na licu mjesta ozna iti meu meaanim znakovima. (5) Od trenutka kad je sud meu ozna io meaanim znakovima smatra se da postoji vlasniatvo do te mee, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (6) I nakon ato je sud u postupku ureenja mea obnovio ili ispravio meu, svatko mo~e u parnici dokazivati vlasniatvo i zahtijevati da se u skladu s njim ozna i mea, no susjed koji je sudjelovao u postupku ureenja mea ne mo~e to zahtijevati nakon proteka roka od aest mjeseci od dana pravomonosti odluke donesene u postupku ureenja mea. Stablo na mei lanak 104. (1) Stablo pripada onome iz ijega je zemljiata izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se prote~e korijenje i vise grane. (2) Stablo ije je deblo izraslo na samoj mei u suvlasniatvu je susjeda s obje strane mee. (3) `to je odreeno glede stabla, na odgovarajui se na in primjenjuje i na drugo raslinje. Grane i korijenje lanak 105. (1) Vlasnik smije iz svojega zemljiata istrgnuti ~ile i korijenje tuega drvea i ostaloga raslinja kao i odsjei grane tuega drveta i dio debla koje se nalaze u zra nom prostoru iznad njegove nekretnine i zadr~ati ih za sebe, ili se pak slu~iti tim dijelovima tuega drveta. (2) Za atetu koju su njegovoj nekretnini prouzro ile ~ile, korijenje ili grane tuega drvea, a ato se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljiata ima pravo tra~iti naknadu. (3) Ako je vlasniku posebnim propisom zabranjeno postupanje iz stavka 1. ovoga lanka, ostaje mu pravo na naknadu atete iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuju se u slu aju meusobnoga grani enja auma. Pristup na tue lanak 106. (1) Ako na tuu nekretninu dospiju ne ija ~ivotinja, roj p ela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, onaj ije su to stvari mo~e, u primjerenom roku pristupiti na tue zemljiate da bi ih uzeo nazad. (2) Vlasnik nekretnine mo~e u slu aju iz stavka 1. ovoga lanka zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari bez odgaanja sam preda njihovu posjedniku. (3) Ako je od ~ivotinje, roja p ela i drugih stvari koje su dospjele na tuu nekretninu ili od njihova uzimanja ili vraanja natrag nastala ateta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u svezi za vlasnika nekretnine nastali troakovi koji su bili nu~ni, on ima pravo zadr~ati stvar sve dok mu ateta i troakovi ne budu u cijelosti naknaeni. Uporaba tue nekretnine radi izvoenja radova lanak 107. (1) Vlasnik nekretnine na kojoj je nu~no obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili koriatenje mo~e privremeno uporabiti tue zemljiate radi izvoenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi na in ne mo~e izvesti. (2) Tko je uporabio tuu nekretninu za potrebe iz stavka 1. ovoga lanka, du~an ju je im prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a po injenu atetu naknaditi po opim propisima o odgovornosti za atetu. (3) Za uporabu zemljiata iz stavka 1. ovoga lanka, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno uporabljena plaa se primjerena naknada, koja ne mo~e biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaatenje njegova zemljiata. Postavljanje vodova i drugih ureaja lanak 108. Postavljanje vodova i drugih ureaja (elektri nih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuoj nekretnini bez pristanka njezina vlasnika mogue je u interesu Republike Hrvatske na temelju zakonskih odredaba koje ureuju nepotpuno izvlaatenje, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju slu~nosti vodova i drugih ureaja odlukom suda, ako zakon ne odredi druk ije. Potkopavanje tue nekretnine lanak 109. (1) Vlasniku nije dopuateno kopati svoje zemljiate i uope initi na svojoj nekretnini iata za ato je razumno o ekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tue nekretnine. (2) Vlasnik nekretnine ija je stabilnost u opasnosti mo~e tra~iti prestanak radova iz stavka 1. ovoga lanka, ako nisu poduzete sve mjere, uklju ivai i postavljanje posebnih konstrukcija kad je to potrebno, od kojih se opravdano mo~e o ekivati da e otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine. (3) Ako mjere iz stavka 3. ovoga lanka nije mogue s uspjehom provesti a da se pritom posebne konstrukcije ne postavljaju na nekretninu ija je stabilnost u opasnosti, njezin vlasnik mo~e zahtijevati zabranu radnji od kojih njegovoj nekretnini prijeti opasnost za stabilnost te nekretnine. (4) Vlasnik nekretnine koji je postavio posebne konstrukcije radi osiguranja stabilnosti tue nekretnine odgovara za svaku atetu koja bi s njima u svezi nastala, a odr~avanje tih konstrukcija u dobrom stanju primjereno svrsi ovlaaten je zahtijevati susjed ijoj nekretnini ina e prijeti opasnost. Imisije lanak 110. (1) Nitko se ne smije slu~iti ni koristiti nekretninom na na in da zbog toga na tuu nekretninu slu ajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, aa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju atetu, ili su nedopuateni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). (2) Vlasnici nekretnine koje su izlo~ene prekomjernim posrednim imisijama ovlaateni su od vlasnika nekretnine s koje one potje u zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi atetu koju su nanijele, kao i da ubudue propuata initi na svojoj nekretnini ono ato je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemogue prekomjerne imisije. (3) Iznimno, od stavka 2. ovoga lanka, kad prekomjerne posredne imisije potje u od djelatnosti za koju postoji dopuatenje nadle~ne vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izlo~ena nemaju pravo dok to dopuatenje traje zahtijevati propuatanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlaateni zahtijevati naknadu atete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubudue sprije e prekomjerne imisije, odnosno nastupanje atete, ili da se smanje. (4) Vlasnik nekretnine nije du~an trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time ato posebnim ureajima ili na drugi na in neposredno odaailje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, au, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlaaten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena ateta. (5) Vlasnik ijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tue nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio du~an trpjeti, ovlaaten je zahtijevati da se odrede i provedu svrhovite mjere radi njihova sprje avanja. Opasnost od ruaenja zgrade lanak 111. Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se ne ija zgrada ili neki drugi dio ne ije nekretnine mogao potpuno ili djelomi no sruaiti, od ega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed ija je nekretnina u opasnosti mo~e od onoga iji je to objekt zahtijevati poduzimanje svih potrebnih mjera za sprje avanje nastanka atete, kao i zahtijevati dovoljno osiguranje naknade budue atete. Zabrana mijenjanja naravnoga toka vode lanak 112. (1) Vlasnik zemljiata ne smije na atetu drugoga zemljiata mijenjati smjer ili ja inu naravnog toka vode preko svoga zemljiata ili kroz njega (podzemne vode). (2) Vlasnik je du~an zemljiate du~ obala, vodotoka i jezera tako koristiti da ne ometa naravni tok vode, ne ugro~ava stanje ili koriatenje korita, obala i vodogospodarstvenih objekata na obali i pored obale i da ne sprje ava njihovo odr~avanje. (3) Vlasnik nizvodnoga zemljiata ne smije stvarati ni postavljati prepreke tome da na njegovo zemljiate dotje e voda koja prirodno otje e s uzvodnoga zemljiata, niti vlasnik uzvodnoga zemljiata smije svojevoljno u initi neato ato bi u veoj mjeri opteretilo nizvodno zemljiate. Odvoenje kianice s krova lanak 113. Vlasnik nekretnine je du~an poduzeti sve potrebne mjere da kianica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuu nekretninu. Glava 6. STJECANJE VLASNI`TVA Pravni temelji stjecanja lanak 114. (1) Vlasniatvo se mo~e stei na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadle~ne vlasti, nasljeivanjem i na temelju zakona. (2) Na temelju stavka 1. ovoga lanka ste eno je pravo vlasniatva kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. Odjeljak 1. Stjecanje na temelju pravnoga posla Ope odredbe lanak 115. (1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasniatva prelazi vlasniatvo s dotadaanjega vlasnika na stjecatelja, a na na in odreen zakonom. (2) Na temelju pravnoga posla ne mo~e se stei vlasniatvo preko granice otuivateljeve ovlasti da raspola~e stvarju, osim kad stjecanje vlasniatva u dobroj vjeri u~iva zaatitu. (3) Pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasniatva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku. (4) Stjecanje vlasniatva na temelju pravnoga posla ne utje e na prava treih koja postoje na toj stvari, osim ako je druk ije odreeno zakonom radi zaatite onoga koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljiane knjige ili druge javne evidencije namijenjene spoznaji mjerodavnih podataka. a/ Stjecanje pokretnina Predaja u samostalni posjed lanak 116. (1) Vlasniatvo pokretne stvari stje e se predajom te stvari stjecatelju u samostalan posjed na temelju valjano o itovane volje dotadaanjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasniatvo prijee na stjecatelja, ako zakonom nije odreeno druk ije. (2) Bude li stvar predana stjecatelju u samostalni posjed tako da ostanu u neposrednom posjedu otuivatelja, time izvraeni prijenos vlasniatva nee djelovati na prava koja bi trei stjecali na toj stvari ako oni u trenutku svojega stjecanja nisu znali niti su morali znati da je vlasniatvo preneseno drugomu. Viaestruko ugovaranje otuenja lanak 117. (1) Kad je viae osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasniatva iste pokretnine, vlasniatvo e stei ona od njih kojoj je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za stjecanje vlasniatva. (2) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka, odnose otuivatelja s osobama s kojima je sklopio pravne poslove ali one nisu stekle vlasniatvo pokretnine ureuju obveznopravna pravila. Stjecanje od nevlasnika lanak 118. (1) Tko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na temelju naplatnoga pravnog posla sklopljenoga radi stjecanja prava vlasniatva s posjednikom kojem ta stvar ne pripada, ili koji nije ovlaaten njome tako pravno raspolagati, stekao je vlasniatvo te stvari. (2) Stjecatelj iz stavka 1. ovoga lanka, stekao je vlasniatvo stvari u trenutku stjecanja samostalnoga posjeda, ako mu je stvar predana u neposredni posjed ili se ve otprije nalazi kod njega. Ali, ako mu je stvar predana u samostalni posjed samim o itovanjem volje, on e pravo vlasniatva stei tek kad mu bude predana u neposredni posjed. (3) Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaklju enja posla, a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuivatelju. (4) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se ako je stvar njezinu vlasniku ili osobi putem koje je on posjedovao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zametnuo; osim glede stjecanja gotova novca, vrijednosnih papira na donosioca ili na javnoj dra~bi. (5) Prava treih koja terete pokretnu stvar prestaju stjecanjem vlasniatva od otuivatelja kojemu stvar ne pripada; meutim, ne prestaju ona prava treih za koja je stjecatelj znao da postoje ili je to morao znati u asu kad je stjecao vlasniatvo. b/ Stjecanje nekretnina Upis vlasniatva u zemljianu knjigu lanak 119. (1) Vlasniatvo nekretnine stje e se zakonom predvienim upisom stjecateljeva vlasniatva u zemljianoj knjizi na temelju valjano o itovane volje dotadaanjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasniatvo prijee na stjecatelja, ako zakonom nije odreeno druk ije. (2) Odredbe ovoga Zakona o stjecanju vlasniatva nekretnine upisom u zemljianu knjigu na odgovarajui se na in primjenjuju i na promjene i prestanak vlasniatva na temelju pravnih poslova. (3) Na in osnivanja i voenja zemljianih knjiga te na in upisivanja u njih ureuju odredbe zemljianoknji~noga prava. Stjecanje uknji~bom lanak 120. (1) Vlasniatvo na nekretninama stje e se uknji~bom u zemljianu knjigu, ako zakon ne omoguuje da se vlasniatvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljianu knjigu. (2) Radi uknji~be vlasniatva mora se o pravnom poslu na ijem se temelju vlasniatvo stje e sastaviti isprava iji sadr~aj i oblik mora odgovarati pravilima zemljianoknji~noga prava. (3) Provedena uknji~ba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za tu uknji~bu. (4) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljiane knjige vlasniatvo se stje e polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknji~bu prava u zemljianu knjigu, kojom dotadaanji vlasnik dopuata uknji~bu tuega vlasniatva, na ato se na odgovarajui na in primjenjuju pravila o stjecanju uknji~bom. Stjecanje predbilje~bom lanak 121. (1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljianoknji~no pravo zahtijeva za uknji~bu, a zatra~ena je uknji~ba prava vlasniatva, stjecanje prava vlasniatva e se predbilje~iti, ako su ispunjene barem one pretpostavke pod kojima ta pravila dopuataju predbilje~bu. (2) Predbilje~bom e vlasniatvo biti ste eno pod uvjetom naknadnoga opravdanja te predbilje~be. (3) Predbilje~ba se opravdava na na in i u rokovima odreenim zemljianoknji~nim pravom. (4) Bude li predbilje~ba naknadno opravdana, vlasniatvo je ste eno joa u trenutku kad je bio sudu podnesen zahtjev za uknji~bu prava vlasniatva u zemljianu knjigu. (5) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka, na nekretninama koje nisu upisane u zemljiane knjige stje e se vlasniatvo polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za predbilje~bu, na ato se na odgovarajui na in primjenjuju pravila o stjecanju predbilje~bom. Zaatita povjerenja u zemljiane knjige lanak 122. (1) Smatra se da zemljiana knjiga istinito i potpuno odra~ava injeni no i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljiane knjige, ne znajui da ono ato je u njih upisano nije potpuno ili da je razli ito od izvanknji~noga stanja, u~iva glede toga stjecanja zaatitu prema odredbama zakona. (2) Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuivatelju. (3) Nedostatak dobre vjere ne mo~e se predbaciti nikome samo iz razloga ato nije istra~ivao izvanknji~no stanje. Djelovanje povjerenja u istinitost lanak 123. (1) Stjecatelj upisom stje e nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, postupajui s povjerenjem u zemljianu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti. (2) Brisanje upisa iz stavka 1. ovoga lanka mo~e se zahtijevati zbog neistinitosti (nevaljanosti) prednikova upisa tu~bom za brisanje dok ne proteknu tri godine od kad je bio zatra~en prednikov upis; ali onaj tko je o neistinitom prednikovu upisu bio uredno obavijeaten, mo~e zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisanje upisa samo ako je u roku za ~albu zatra~io zabilje~bu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za ~albu, podnio tu~bu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na temelju njega ishodili daljnje upise u zemljianu knjigu. Djelovanje povjerenja u potpunost lanak 124. (1) Stjecatelj koji je, postupajui s povjerenjem u zemljiane knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasniatva neke nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tua prava, tereti ni ograni enja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljianih knjiga bilo vidljivo da je zatra~en njihov upis. (2) Stjecatelj koji je, makar i postupajui s povjerenjem u zemljiane knjige, stjecao u dobroj vjeri, ne u~iva zaatitu povjerenja u potpunost iz stavka 1. ovoga lanka glede onih prava, tereta i ograni enja koji postoje na temelju zakona, a ne upisuju se u zemljianu knjigu. Viaestruko ugovaranje otuenja lanak 125. (1) Kad je viae osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasniatva iste nekretnine, vlasniatvo e stei ona koja je u dobroj vjeri prva zatra~ila upis u zemljianu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasniatva. (2) Brisanje upisa vlasniatva osobe iz stavka 1. ovoga lanka i uknji~bu u svoju korist mo~e zahtijevati osoba kojoj je otuivatelj otuio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako doka~e da stjecateljica nije postupila u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopila pravni posao s otuivateljem znala da je nekretnina drugomu ve valjano otuena i predana u samostalni posjed. Zahtjev za brisanje mo~e se postaviti u roku od tri godine od upisa ije se brisanje zahtijeva. (3) Odnos otuivatelja s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, ali one nisu stekle vlasniatvo nekretnine, ureuju obveznopravna pravila. Odjeljak 2. Stjecanje odlukom suda ili druge vlasti Djelovanje odluke lanak 126. (1) Odlukom suda ili drugoga tijela stje e se vlasniatvo u slu ajevima odreenim zakonom, a na na in i pod pretpostavkama odreenim zakonom. (2) Pravo vlasniatva stje e se u trenutku pravomonosti sudske, odnosno kona nosti odluke druge vlasti, ako ato drugo nije odreeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi. (3) Stjecanjem prava vlasniatva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to odreeno tom odlukom ili posebnim zakonom, ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Posebno glede nekretnina lanak 127. (1) Tko stekne pravo vlasniatva nekretnine odlukom suda ili drugoga tijela, ovlaaten je ishoditi upis ste enoga prava vlasniatva u zemljianoj knjizi. (2) Vlasniatvo nekretnine ste eno odlukom suda ili drugoga tijela ne mo~e se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajui s povjerenjem u zemljiane knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok joa pravo koje je bilo ste eno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano. Odjeljak 3. Stjecanje nasljeivanjem lanak 128. (1) Nasljednik stje e vlasniatvo nasljeenih stvari u asu otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije druk ije odreeno. (2) Nasljednik je ovlaaten ishoditi upis svoga prava vlasniatva nekretnine u zemljianoj knjizi. (3) Stjecanjem prava vlasniatva nasljeivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to odreeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. (4) `to je odreeno za nasljeivanje, vrijedi na odgovarajui na in i za svako sveope sljedniatvo (univerzalnu sukcesiju). Odjeljak 4. Stjecanje na temelju zakona a/ Openito Djelovanje zakonskih pretpostavaka lanak 129. (1) Kad je zakon odredio da e se vlasniatvo stei ispunjenjem odreenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stje e vlasniatvo, niti su nasljeivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stje e samim tim pravo vlasniatva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. (2) Ako nije ato drugo zakonom odreeno, stjecanjem vlasniatva na temelju zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je stjecatelj znao da postoje ili je to morao znati. (3) Odnosi prijaanjega vlasnika i osoba ija su prava na odnosnoj stvari prestala zbog stjecanja prava vlasniatva na temelju zakona, prosuuju se po obveznopravnim pravilima, ako nije ato posebno zakonom odreeno. Posebno glede nekretnina lanak 130. (1) Tko stekne pravo vlasniatva nekretnine na temelju zakona, ovlaaten je ishoditi upis ste enoga prava vlasniatva u zemljianoj knjizi. (2) Vlasniatvo nekretnine ste ene na temelju zakona ne mo~e se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajui s povjerenjem u zemljiane knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok joa pravo koje je bilo ste eno na temelju zakona nije bilo upisano. b/ Stjecanje prisvojenjem i nalazom Prisvojenje lanak 131. (1) Na pokretnoj stvari koju nitko nema u svom vlasniatvu, stei e vlasniatvo osoba koja uzme tu stvar u samostalni posjed s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije druk ije odreeno. (2) Na pokretnim stvarima koje nitko nema u vlasniatvu, a koje se mogu nabavljati ili rabiti samo uz posebnu dozvolu koju daje nadle~no tijelo, vlasniatvo mo~e stei prisvojenjem samo osoba koja ima takvu dozvolu. (3) Ne mo~e se stei prisvojenjem vlasniatvo na stvarima koje po posebnom zakonu mogu biti samo u vlasniatvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne uprave i samouprave; ali kad se radi o stvarima ija je namjena prisvajati ih (kao ato su to rude, ribe, voda iz vodotoka i sl.), tada svaka osoba koja je na prisvajanje ovlaatena zakonom ili dopuatenjem izdanim na temelju zakona, stje e vlasniatvo onoga ato prisvoji na temelju i u granicama te ovlasti, ako posebnim zakonom nije druk ije odreeno. (4) Na nekretnini koju nitko nema u vlasniatvu, ne mo~e se prisvojenjem stei pravo vlasniatva. Napuatene stvari lanak 132. (1) Osim izvorno ni ijih stvari, ni ije su i one koje je vlasnik napustio ako se time odrekao svoga prava vlasniatva. (2) Pokretna stvar je ni ija od trenutka kad njezin vlasnik, u namjeri da se odrekne vlasniatva, napusti posjed te stvari. (3) Prisvojenjem se ne mo~e stei tue; u sumnji se smatra da stvar nije ni ija; no, uzima se da je pripitomljena ~ivotinja ni ija ako sama od sebe izostane etrdesetdva dana, a i da je ni iji roj p ela koji vlasnik nije vijao dva dana. (4) Napuateni suvlasni ki dio pokretnine prirasta dijelovima ostalih suvlasnika razmjerno njihovim suvlasni kim dijelovima. Posebno o napuatenim nekretninama lanak 133. (1) Nekretnina je ni ija tek kad na temelju o itovanja o odreknuu od vlasniatva danog u obliku isprave prikladne za zemljianoknji~ni upis bude to pravo izbrisano u zemljianoj knjizi. (2) Napuatena nekretnina prelazi na temelju zakona u vlasniatvo Republike Hrvatske, ako nije zakonom ato drugo odreeno. (3) Kad e se smatrati da su napuatena i uzeti u vlasniatvo Republike Hrvatske zemljiata na kojima je obrada sasvim zapuatena ili zgrade ruaevne jer nisu popravljene, odreuju posebni propisi. Izgubljena stvar i nalaznik lanak 134. (1) Stvar koju je vlasnik izgubio, koja je zametnuta, ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegovim vlasniatvom, pa ju je nalaznik du~an bez odgode predati onomu tko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti mo~e za njega saznati, a nije mu teako dostupan. (2) Nalaznik koji nije naenu stvar predao onom tko ju je izgubio, odnosno njezinu vlasniku, du~an ju je bez odgode predati najbli~em nalaznom uredu osobno ili putem osobe u ijim ju je prostorijama, prijevoznom ili sli nom sredstvu naaao, a koja e je predati nalaznom uredu u ime nalaznika; nalaznik jedino nije du~an predati nalaznom uredu stvar ija je vrijednost prema opem shvaanju zanemariva. Nalazni ured lanak 135. (1) Nalazni ured du~an je naenu stvar primiti u polog, te uvati za onoga koji ju je izgubio iz posjeda, odnosno za njezina vlasnika, kao i poduzeti sve mjere radi o uvanja stvari. (2) Stvari koje nee ili ne mo~e sam uvati, nalazni e ured povjeriti na uvanje pouzdanom uvaru. (3) Ako je naena stvar pokvarljiva ili su za njezino uvanje ili odr~avanje potrebni troakovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti, stvar e se prodati na javnoj dra~bi i za nju dobiveni novac polo~iti u sud. Povrat stvari lanak 136. (1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njezin vlasnik javi u roku od godine dana od objave oglasa i doka~e da je stvar izgubio iz posjeda, odnosno da je njezin vlasnik, predat e mu se stvar ili iznos dobiven njezinom prodajom, im se od njega naplate svi nu~ni troakovi u svezi s naenom stvari, kao i nagrada nalazniku (nalaznina). (2) U sumnji kojoj od viae osoba treba predati naenu stvar, ako okolnosti ne upuuju na koju drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednoga posjeda. (3) O predaji stvari osobi koja je dokazala da ju je izgubila iz posjeda, odnosno da je njezin vlasnik, nalazni ured du~an je odmah pisano obavijestiti nalaznika, te mu izru iti nalazninu. Nalaznina lanak 137. (1) Nalaznik ima pravo na nalazninu u visini od 10% od prometne vrijednosti stvari, a i na naknadu za nu~ne troakove koje je imao u svezi s naenom stvari. (2) Nalaznik stvari je i onaj koji je stvar prvi opazio i za nju se maaio, iako ju je drugi prije dohvatio. Viae osoba koje su zajedno naale stvar imaju pravo na nalazninu na jednake dijelove. (3) Osoba koja je du~na platiti nalazninu mo~e zahtijevati da se iznos nalaznine pravi no smanji kad bi nalaznina predstavljala nerazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalaznika i osobe koja je du~na platiti nalazninu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i naena. (4) Ako se vrijednost naene stvari ne mo~e procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika, odnosno osobu koja ju je izgubila, tada nalaznik mo~e zahtijevati da se odredi pravi ni iznos nalaznine. (5) Osoba koja duguje troakove i nalazninu mo~e se osloboditi te svoje obveze tako da se odrekne stvari, pa e se uzeti da se uope nije ni javila. Predaja stvari nalazniku lanak 138. (1) Ako se osoba koja je izgubila posjed stvari, a niti vlasnik stvari, ne jave u roku od godine dana od objave oglasa o nalazu stvari, ili ne doka~u svoje pravo na stvar ili odbiju primiti stvar, tada se naena stvar, odnosno novac dobiven njezinom prodajom predaje u neposredni posjed nalazniku. (2) Javi li se naknadno onaj koji je stvar izgubio ili njezin vlasnik, nalaznik mu mora vratiti stvar zajedno s dobivenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama, po odbitku nu~nih troakova, a onaj kome je stvar vraena du~an je platiti nalazninu. Stjecanje vlasniatva naene stvari lanak 139. (1) Naenu stvar, odnosno za nju dobiveni novac mo~e nalaznik stei u vlasniatvo pod pretpostavkama za stjecanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed naene stvari poaten ako ne zna niti bi morao znati ija je stvar. (2) Nalaznik koji nije postupio po odredbama lanka 134. do 136. i lanka 138. stavka 2. ovoga Zakona, ne mo~e stei pravo vlasniatva stvari dosjeloau, niti ima pravo na nalazninu. Nalaz blaga lanak 140. (1) Blagom se u smislu ovoga Zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se viae ne mo~e utvrditi tko im je vlasnik. (2) Nalaznik je du~an uzeti naeno blago u posjed za Republiku Hrvatsku, ime ono, ako zaista nema vlasnika, postaje vlasniatvo Republike Hrvatske. (3) Nalaznik je du~an bez odgode obavijestiti o naenom blagu najbli~i dostupni nalazni ured te po njegovoj naredbi predati posjed toga blaga, a do predaje poduzeti mjere koje su nu~ne da blago ne bi propalo, bilo oateeno ili otueno. (4) Nalazni ured je du~an o nalazu blaga, odnosno arhivske grae od opega kulturnoga interesa odmah obavijestiti nadle~no dr~avno tijelo za zaatitu spomenika kulture, odnosno arhiv, koji su ovlaateni te predmete uzeti u posjed i uvanje, ako posebnim zakonom nije ato drugo odreeno. (5) Nalaznik i vlasnik nekretnine u kojoj je naeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu od Republike Hrvatske, koja ne mo~e biti manja od nagrade kakva bi bila za naenu tuu stvar ni vea od vrijednosti naenoga blaga, a imaju pravo i na naknadu nu~nih troakova. (6) Jedna polovina nagrade iz stavka 5. ovoga lanka pripada nalazniku, a druga vlasniku nekretnine, ali ako je koji pokuaao zatajiti nalaz blaga, on nema pravo ni na kakvu nagradu ni naknadu. (7) Republika Hrvatska se mo~e osloboditi svoje obveze da dade nalazninu i naknadu troakova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalazniku i vlasniku nekretnine preda blago u samostalni suposjed, u kojem e se slu aju na odgovarajui na in primjenjivati odredbe ovoga Zakona o predaji stvari nalazniku i o stjecanju vlasniatva naene stvari. (8) Odredbe o pravu vlasnika nekretnine na nagradu na odgovarajui se na in primjenjuju i na nositelja prava graenja, ako je blago naeno u zgradi koja je pripadnost zemljiata na kojem on ima pravo graenja. c) Stjecanje priraataja Stjecanje odvajanjem lanak 141. (1) Plodovi i sve ato se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njezinu vlasniku, ako nije ato drugo odreeno. (2) Posjeduje li neka druga osoba kao samostalni posjednik tuu stvar od koje su se odvojili plodovi ili ato drugo, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom asu nije bila poatenim posjednikom tue stvari. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka, vlasnik, odnosno samostalni posjednik stvari ne stje u vlasniatvo plodova i drugoga ato se od stvari odvojilo, ako vlasniatvo toga stekne za sebe neka druga osoba po pravilima iz lanka 142. i 143. ovoga Zakona. Stjecanja na temelju ograni enoga stvarnog prava lanak 142. (1) Kome na temelju njegova ograni enoga stvarnog prava pripada pravo na vlasniatvo plodova ili drugih dijelova neke tue stvari, taj postaje njihovim vlasnikom kad se odvoje od vlasnikove stvari; ali ako ga njegovo pravo samo ovlaauje da uzme plodove ili dijelove neke stvari u vlasniatvo, oni e postati njegovi tek kad ih za sebe ubere. (2) Posjeduje li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili ato drugo, neka druga osoba kao da je nositelj ograni enoga stvarnog prava na temelju kojega bi joj pripadalo vlasniatvo plodova ili drugih dijelova te stvari, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom asu nije bila poatenim posjednikom tue stvari. (3) Nositelj ograni enoga stvarnog prava na stvari, odnosno druga osoba koja stvar posjeduje kao da je nositelj takva prava ne stje u vlasniatvo plodova i drugoga ato se od stvari odvojilo, ako vlasniatvo toga stekne za sebe neka druga osoba po pravilima iz lanka 143. ovoga Zakona. Stjecanje na temelju obveznoga prava lanak 143. (1) Tko na temelju nekoga obveznoga prava ima pravo na plodove ili druge dijelove tue stvari koja mu je predana u posjed, a posjeduje je u asu odvajanja tih plodova ili dijelova, stekao ih je u vlasniatvo samim odvajanjem; nema li u tom asu stvar u posjedu, stei e ih tek kad ih primi u posjed. (2) Posjeduje li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili ato drugo, neka druga osoba kao da je ona nositelj obveznoga prava na temelju kojega bi joj pripadalo vlasniatvo plodova ili drugih dijelova te stvari, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom asu nije bila poatenim posjednikom tue stvari. Plodovi ~ivotinje lanak 144. (1) Plodovi ~ivotinje i sve druge koristi od nje pripadaju njezinu vlasniku, odnosno drugim osobama, prema pravilima iz lanka 141. do 143. ovoga Zakona. (2) Onaj ija je ~ivotinja oplodila tuu ~ivotinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je ato drugo odreeno ili uobi ajeno. Priraataj zemljiata lanak 145. (1) Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije ope dobro, a posebnim zakonom nije niata drugo odreeno, tada otok pravno prirasta zemljiatima koja le~e du~ toga otoka na obje obale po du~ini zemljiata, a u airinu do polovine vodotoka. (2) Ako je u slu aju iz stavka 1. ovoga lanka otok nastao na jednoj polovini vodotoka, vlasnik bli~e obale ima isklju ivo pravo na njega. (3) Odredbe o stjecanju priraatajem otoka nastalih u vodotoku ne primjenjuju se na otoke koji nastanu presuaivanjem vode, ili diobom vode na viae rukavaca, ili ako zemljiata budu poplavljena, jer tada dotadaanja prava ostaju nepromijenjena. lanak 146. (1) Ako vodotok promijeni svoj tok, zainteresirani priobalni vlasnici imaju pravo da u roku od tri godine vrate prijanji tok o svom troku, ako se to ne protivi planu regulacije toga vodotoka, niti odredbama posebnoga zakona. (2) Ne bude li uspostavljen prijanji tok vode, vlasnici zemljita koji zbog novoga toka trpe tetu imaju pravo na naknadu iz ostavljenoga korita ili iz njegove vrijednosti, ako posebnim zakonom nije druk ije odreeno. (3) Osim u slu aju naknade prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, ostavljeno korito pripada vlasnicima obale u skladu s pravilima o stjecanju vlasniatva otoka, ako posebnim zakonom nije druk ije odreeno. lanak 147. (1) Otrgne li vodotok komad zemljiata i pripoji ga drugom zemljiatu, vlasnik otrgnutoga komada zemljiata smije u roku od godine dana vratiti taj komad zemljiata. (2) Po proteku roka iz stavka 1. ovoga lanka otrgnuti komad koji nije vraen, postaje sastavnim dijelom zemljiata kojem je pripojen, pa se pravo vlasniatva ovoga prote~e i na taj komad. (3) Zemlja koju vodotok talo~i na neku obalu pripada vlasniku obalnoga zemljiata. Prerada, sjedinjenje, mijeaanje i graenje tuim materijalom lanak 148. (1) Tko tue pokretne stvari preradi, sjedini sa svojima, pomijeaa ili smijeaa s njima, ili se to dogodilo bez njegove volje, nije time dobio nikakvo pravo na tue, ako za to nema pravni temelj stjecanja. (2) Ako se stvari koje su preraene mogu bez nerazmjerno velikih troakova vratiti u prijaanje stanje, odnosno ako se one koje su sjedinjene, pomijeaane ili smijeaane mogu bez nerazmjerno velikih troakova rastaviti, svakomu e se vratiti ato je njegovo, a obveznopravna pravila odreuju ima li tko pravo tra~iti naknadu i od koga. (3) Kad je netko tue stvari preradio, sjedinio sa svojima, pomijeaao ili smijeaao s njima tako da je time nastala nova stvar osobite umjetni ke ili druge kulturne vrijednosti koja bi propala povratom u prijaanje stanje preraenih, odnosno rastavljanjem sjedinjenih, pomijeaanih ili smijeaanih stvari, tada on ima pravo zahtijevati da sud odlu i da se ne dopusti uspostava prijaanjega stanja, odnosno rastavljanje stvari. Nenamjerno suvlasniatvo lanak 149. (1) Ako uspostava prijaanjega stanja preraenih, sjedinjenih, pomijeaanih ili smijeaanih stvari, odnosno njihovo rastavljanje, nije mogue ili nije dopuateno, a po opem je shvaanju nastala nova stvar, tada, nema li pravnog temelja na kojem bi ta stvar pripala komu drugomu, ona pripada svim sudionicima u suvlasniatvo, prema razmjeru vrijednosti njihovih stvari i korisnoga rada u asu kad je od toga nastala nova stvar, a obveznopravna pravila odreuju ima li neki od suvlasnika pravo potra~ivati naknadu i od koga. (2) Onom od suvlasnika ija je stvar krivnjom ostalih pretvorena u novu stvar, pripada pravo razvrgnuti to suvlasniatvo tako da zadr~i za sebe cijelu stvar, naknadivai drugima vrijednost njihovih dijelova, ili da je ustupi njima uz naknadu; nema li krivnje ni na jednoj strani, onaj ija je stvar viae vrijedila ima pravo otkupiti cijelu stvar. Prirastanje glavnoj stvari lanak 150. (1) Kad uspostava prijaanjega stanja, odnosno rastavljanje nije mogue bez nerazmjerno velikih troakova, a nije nastala nova stvar nego je postojeoj stvari kao glavnoj prirasla druga stvar postavai njezinom pripadnoau, ili su u nju ulo~eni tui rad ili sredstva, vlasniatvo glavne stvari postoji i dalje, prote~ui se i na sve ono ato je toj stvari priraslo ili je u nju ulo~eno, a obveznopravna pravila odreuju tko ima pravo tra~iti naknadu i od koga. (2) Ako vlasnik zemljiata izgradi na njemu zgradu tuim materijalom, i uope ako ugradi u svoju nekretninu tuu stvar koja se ne mo~e odvojiti bez nerazmjerno velikih troakova, ili je ugradi tko drugi, vlasniatvo nekretnine prote~e se i na to, a bivaem vlasniku materijala, odnosno ugraenih stvari pripada pravo potra~ivati naknadu po obveznopravnim pravilima. (3) Odredba stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui na in vrijedi i u korist nositelja prava graenja koji je izgradio zgradu tuim materijalom, odnosno u iju je zgradu on ili tko drugi neato tuega ugradio. Utjecaj na ograni ena stvarna prava lanak 151. (1) Kad preradom, sjedinjenjem, mijeaanjem ili stvaranjem smjese, graenjem tuim materijalom ili njegovom ugradnjom u vlastitu nekretninu prestane samostalno postojati neka pokretna stvar, prestaju time i sva ograni ena stvarna prava na njoj, osim onih koja po svojoj naravi mogu za predmet imati naknadu na koju bivai vlasnik ima pravo. (2) Zajedno sa stvarju u slu aju iz stavka 1. ovoga lanka prestaju i najam i zakup te stvari. (3) Imaju li osobe ija su prava prestala po odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka pravo tra~iti naknadu i od koga, odreuju obveznopravna pravila. Graenje na tuem zemljiatu lanak 152. (1) Zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljiata izgradi na tuem zemljiatu pripada vlasniku tog zemljiata. (2) Vlasnik ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljiate sa zgradom, a graditelj e moi od vlasnika tra~iti naknadu, ako je na to ovlaaten po pravilima obveznoga prava. (3) Vlasnik zemljiata koji za to ima pravni interes mo~e, umjesto prava iz stavka 2. ovoga lanka, zahtijevati uspostavu prijaanjega stanja, pa e graditelj biti du~an po tom zahtjevu postupiti, ne tra~ei nikakve naknade za to, ali je ovlaaten sav materijal koji je bio njegov uzeti za sebe. (4) Pravo vlasnika na naknadu od graditelja prosuuje se po pravilima obveznoga prava. (5) Sa stajaliata ovoga Zakona smatra se zgradom svaki graevinski objekt koji se razmjerno trajno povezao sa zemljianom esticom na njezinoj povraini ili ispod nje, s time da je zgrada izgraena kad je dovedena u takvo stanje da ju je mogue rabiti za svrhu kojoj takve zgrade redovito slu~e. Poateni graditelj i nepoateni vlasnik lanak 153. Ako je vlasnik zemljiata znao za graenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poatenom graditelju, zemljiana estica sa zgradom koja je na njoj izgraena pripada graditelju, a prijaanji vlasnik zemljiata ima samo pravo zahtijevati naknadu tr~iane vrijednosti zemljiata. Nepoateni i graditelj i vlasnik zemljiata lanak 154. (1) Ako graditelj nije bio poaten, zgrada je pripala vlasniku zemljiata i kad nije bez odgode zabranio gradnju, no vlasnik zemljiata tada nema pravo zahtijevati uspostavu prijaanjega stanja. (2) Graditelj je u slu aju iz stavka 1. ovoga lanka ovlaaten uspostaviti prijaanje stanje o svom troaku i uzeti za sebe svoj materijal koji je bio ugradio u zgradu, ali ne nakon ato protekne rok u kojem bi po pravomonosti odluke suda trebao dobrovoljno predati posjed zemljiata sa zgradom njezinu vlasniku. Prekora enje mee graenjem lanak 155. (1) Ako je graenjem zgrade prekora ena mea i zahvaen dio susjednoga zemljiata uz meu, vlasnik susjednoga zemljiata ima pravo zahtijevati uspostavu prijaanjega stanja. (2) Dok ne bude potpuno provedena uspostava prijaanjega stanja, uzima se da je vlasniku zgrade do opoziva dana stvarna slu~nost imati dio svoje zgrade na susjednom zemljiatu. (3) Vlasnik zemljiata na kojem se nalazi dio tue zgrade ima pravo na naknadu u obliku nov ane rente, a u visini zakupnine za zahvaeno zemljiate, koju je svagdaanji vlasnik zgrade du~an plaati svagaanjem vlasniku optereenoga zemljiata sve dok postoji dio zgrade na tom zemljiatu; time se ne dira u pravo na naknadu pretrpljene atete. (4) Vlasnik zemljiata na kojem je izgraen dio tue zgrade ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemljiate po tr~ianoj cijeni; to mo~e zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio poateni graditelj, ako je vlasnik zemljiata zahtijevao uspostavu prijaanjega stanja, a ta nije mogua bez znatnije atete za ostali dio zgrade ili nerazmjerno velikih troakova. Dogradnja, nadogradnja, preureenje i ulaganje lanak 156. (1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preureenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasni kim, zajedni kim ili tuim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne mo~e se stei vlasniatvo, ako nije ato drugo odredio vlasnik dograene, nadograene, odnosno prigraene nekretnine. (2) Pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga lanka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, odreuju pravila obveznoga prava. Graenje na tuem pravu graenja lanak 157. Kad je graeno na zemljiatu optereenom tuim pravom graenja, nositelju toga prava pripadaju prava i obveze vlasnika zemljiata iz lanka 152. do 155. ovoga Zakona. Sijanje i saenje lanak 158. (1) Biljke koje puste korijenje u nekom zemljiatu vlasniatvo su onoga ije je to zemljiate, bez obzira na to ije je bilo sjeme ili sadnice, a odnos s vlasnikom sjemena ili sadnica prosuivat e se prema obveznopravnim pravilima. (2) `to je u stavku 1. ovoga lanka odreeno za biljke koje su pustile korijenje, vrijedi i za one koje se ne mogu od nekretnine odvojiti bez nerazmjerno velikih troakova. d/ Stjecanje dosjeloau lanak 159. (1) Dosjeloau se stje e vlasniatvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom odreenu kakvou i neprekidno traje zakonom odreeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. (2) Samostalni posjednik iji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i poaten, stje e je dosjeloau u vlasniatvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem poaten stje e je dosjeloau u vlasniatvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (4) Samostalni posjednik stvari u vlasniatvu Republike Hrvatske, ~upanija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjedna enih pravnih osoba, kao i stvari u vlasniatvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne tra~e za sebe dobitak nego slu~e za dobrotvorne ili druge opekorisne svrhe, stei e dosjeloau vlasniatvo tih stvari tek poato je njegov zakonit, istinit i poaten, ili barem poaten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka. Tijek vremena lanak 160. (1) Vrijeme potrebno za dosjelost po inje tei onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a zavraava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. (2) U vrijeme potrebno za dosjelost ura unava se i vrijeme za koje su prednici sadaanjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, poateni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao poateni samostalni posjednici. (3) Nasljednik postaje poatenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slu aju kad je ostavitelj bio nepoateni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. (4) Kad se poatenom posjedniku iji posjed nije zakonit i istinit ura unava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, poateno i istinito, pravo vlasniatva stei e istekom joa onoliko vremena koliko je potrebno da poateni posjednik stekne stvar dosjeloau. (5) Kad se zakonitom, poatenom i istinitom posjedniku ura unava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao poateno, ali ne zakonito ili istinito, vlasniatvo e stei dosjeloau istekom joa onoliko vremena koliko je potrebno da poateni posjednik stekne stvar dosjeloau, osim ako stvar ve nije stekao time ato je njegov zakoniti, poateni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, poateni i istiniti posjednik stekne dosjeloau. (6) Na prekid odnosno zastoj tijeka vremena dosjelosti na odgovarajui se na in primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju tijeka rokova za zastaru tra~bina. Glava 7. Zaatita vlasniatva Vlasni ki zahtjev za povrat stvari lanak 161. (1) Vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. (2) Vlasnikovo pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne zastarijeva, ako zakonom nije ato drugo odreeno. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne pripada osobi koja je otuila stvar u svoje ime, dok ta stvar joa nije bila njezina, a poslije ju je stekla u vlasniatvo. Prava vlasni ka tu~ba lanak 162. (1) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadle~nim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasniatvo i da se nalazi u tu~enikovu posjedu. (2) Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari, pa ne mo~e zahtijevati stvari kao ato su gotov novac pomijeaan s drugim gotovim novcem, vrijednosne papire na donositelja pomijeaane s istovrsnima, ako ne postoje okolnosti iz kojih tu~itelj ipak mo~e dokazati svoje pravo vlasniatva i iz kojih je tu~enik morao znati da tu stvar ne smije prisvojiti. (3) Tu~enik koji taji pred sudom da posjeduje stvar, a doka~e da je posjeduje, mora ve samo zbog toga predati tu stvar tu~itelju u posjed, ali zadr~ava pravo da stvar natrag zahtijeva vlasni kom tu~bom; a tko tvrdi da posjeduje neku stvar a ne posjeduje je, pa time vara tu~itelja, odgovara za svu atetu koja iz toga proizlazi. (4) Tu~enik koji je stvar posjedovao pa je posjed napustio poato mu je dostavljena tu~ba, treba je o svome troaku predati tu~itelju koji se ne bi htio dr~ati pravoga posjednika, odnosno treba mu nadoknaditi punu vrijednost stvari. Posjednikovi prigovori lanak 163. (1) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlaauje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). (2) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako izvodi svoje pravo na posjed od posrednoga posjednika, koji ima pravo na posjed te stvari, osim ako je posjed dobio posjednik od posrednog posjednika koji nije bio ovlaten da mu ga dade. (3) Ako posjednik stvari koja je bila otuena ustupom, zahtijeva da je posjednik preda njezinu vlasniku, mo~e novom vlasniku suprotstaviti i prigovore svoga prava na posjed koje bi imao prema ustupitelju. (4) Ako je tu~enik nesamostalni posjednik, on se od zahtjeva da preda posjed stvari mo~e braniti imenovanjem posrednoga samostalnog posjednika iju viau vlast priznaje i iz ijega posjeda izvodi svoj posjed. Pravni polo~aj poatenoga posjednika lanak 164. (1) Poateni posjednik tue stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije du~an dati naknadu za to ato ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono ato je pritom oateeno ili uniateno. (2) Zahtijeva li vlasnik da posjednik preda stvar, poateni posjednik mo~e tra~iti naknadu za nu~ne i korisne troakove koje je imao, te stvar zadr~ati dok mu oni ne budu naknaeni. (3) Nije koristan troaak onaj kojim je poateni posjednik promijenio namjenu stvari, ako to vlasniku nije korisno. (4) Za troakove koji nisu ni nu~ni ni korisni ne mo~e ni poateni posjednik zahtijevati naknadu, ali ako mu ona ne bude ponuena, mo~e prije nego ato vrati stvar odvojiti i sebi uzeti ono ato joj je tim troakovima dodao, ako se to mo~e u initi bez oateenja same stvari. (5) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je imao od stvari odbit e se od troakova koje posjednik osnovano tra~i. (6) Troakovi, kao i vrijednost plodova, obra unavaju se prema cijenama kad ih se naknauje. (7) Pravo na naknadu nu~nih i korisnih troakova zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari. Pravni polo~aj nepoatenoga posjednika lanak 165. (1) Nepoateni posjednik tue stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve atete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. (2) Vlasnikovo tra~enje naknade iz stavka 1. ovoga lanka zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana. (3) Nepoateni posjednik ima pravo na naknadu troakova ako bi oni bili nu~ni i vlasniku; to mu pravo zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari. (4) Nepoateni posjednik nije ovlaaten zadr~ati stvar dok mu ne budu naknaeni troakovi za koje tra~i naknadu, nego mora stvar predati bez odgode. (5) Ono ato je posjednik dodao, u inivai troakove koji mu se ne naknauju, ovlaaten je odvojiti i sebi uzeti, ali jedino ako to mo~e u initi bez oateenja same stvari. (6) Od asa kad je poateni posjednik postao nepoaten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoatenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga ato je poateni posjednik inio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada. Vlasni ka tu~ba predmnjevanoga vlasnika lanak 166. (1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadle~nim tijelom doka~e pravni temelj i istinit na in svoga stjecanja stvari smatrat e se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. (2) Predmnjevanom e vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time ato mu je posjed nepoaten ili nezakonit, ili ato ne mo~e ozna iti svojega prednika ili mo~e samo sumnjivoga, ili ato je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no nee mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. (3) Predmnjeva vlasniatva ne djeluje u korist osobe koja nije bila poateni posjednik stvari. (4) Predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasniatvo, dokazati injenice na temlju kojih se predmnjeva njegovo vlasniatvo i injenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga lanka; ina e se na vlasni ku tu~bu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni polo~aj koji ima poateni odnosno nepoateni posjednik kad je du~an predati stvar vlasniku, na odgovarajui na in primjenjuje ono ato i za pravu vlasni ku tu~bu, ako nije drugo odreeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tu~be predmnjevanoga vlasnika. Zaatita od uznemiravanja lanak 167. (1) Ako trea osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi na in, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik mo~e i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. (2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadle~nim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga lanka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasniatvo i da ga druga osoba uznemirava u izvraavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono ato uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to doka~e. (3) Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga lanka prouzro ena ateta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu atete po opim pravilima o naknadi atete. (4) Pravo na zaatitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasniatvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadle~nim tijelom doka~e pravni temelj i istiniti na in svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaatitu vlasniatva od uznemiravanja onaj koji nije bio poateni posjednik stvari. Na pravo na zaatitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o vlasni koj tu~bi predmnjevanoga vlasnika. Zaatita od povrede upisom u zemljianoj knjizi lanak 168. Ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasniatva nevaljanim upisom u zemljiane knjige, vlasnik se ima pravo atititi od toga sredstvima koja za zaatitu knji~nih prava daju pravila zemljianoknji~noga prava. Glava 8. Prestanak vlasniatva Propast stvari lanak 169. (1) Pravo vlasniatva prestaje propaau stvari koja je bila predmetom toga prava, no ostanu li neki ostaci stvari, vlasnik na njima zadr~ava vlasniatvo. (2) Pravo vlasniatva prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari tako da postane njezinim dijelom koji nije od nje pravno odvojen na posebnom pravnom temelju. Stavljanje izvan prometa lanak 170. Pravo vlasniatva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom prava vlasniatva viae to ne mo~e biti, u kojem slu aju za dotadaanjega vlasnika nastupaju pravni u inci kao da je glede te stvari provedeno potpuno izvlaatenje. Tue stjecanje lanak 171. Pravo vlasniatva potpuno prestaje kad druga osoba izvorno stekne vlasniatvo stvari, dok s prelaskom vlasniatva na drugu osobu ono prestaje samo za dotadaanjega vlasnika. Odreknue lanak 172. (1) Pravo vlasniatva pokretnina prestaje napuatanjem posjeda stvari koje zna i odreknue od prava vlasniatva. (2) Pravo vlasniatva nekretnina prestaje odreknuem tek kad na temelju o itovanja o odricanju od vlasniatva, danoga u obliku isprave prikladne za zemljianoknji~ni upis, to pravo bude izbrisano u zemljianoj knjizi, ako zakon ne odreuje druk ije. (3) Ako je pravo vlasniatva upisano u zemljianoj knjizi, prestat e tek njegovim brisanjem. Prestanak na temelju zakona lanak 173. (1) Pravo vlasniatva prestaje kad to odreuje posebni zakon, pod pretpostavkama i na na in odreen zakonom. (2) Kad pravo vlasniatva nekretnine na temelju posebnoga zakona prestane bez brisanja u zemljianoj knjizi, takav prestanak prava vlasniatva ne mo~e ii na atetu onih koji za nj nisu znali niti su to morali znati, pri emu se nikomu ne mo~e predbaciti da nije istra~ivao izvanknji~no stanje. Dio etvrti SLU}NOSTI Glava 1. O SLU}NOSTIMA UOP&AELIG;E Ovlaatenikovo pravo lanak 174. (1) Slu~nost je ograni eno stvarno pravo na ne ijoj stvari koje ovlaauje svojega nositelja da se na odreeni na in slu~i tom stvari (poslu~na stvar) ma ija ona bila, a njezin svagdaanji vlasnik je du~an to trpjeti ili pak zbog toga glede nje neato propuatati. (2) Kako je nositelj prava slu~nosti ovlaaten slu~iti se poslu~nom stvari, odreuje se kod osnivanja prava slu~nosti; ako se slu~nost osniva na temelju pravnoga posla, odreuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj ija je poslu~na stvar; ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, odreuje se to tom odlukom; ina e to odreuje zakon. (3) Slu~nost ima sadr~aj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonito izmijenjen; tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati. Svrha lanak 175. (1) Svaka slu~nost mora imati razumnu svrhu. (2) Ako je svrha slu~nosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, slu~nost je stvarna; ina e je osobna. Ovlaatenik slu~nosti lanak 176. Nekretnina mo~e biti optereena pravom slu~nosti, bilo u korist svagdaanjega vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nositelja prava graenja na njoj, bilo u korist odreene osobe. Izvraavanje ovlasti lanak 177. (1) Ovlaatenik prava slu~nosti mo~e ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvraavati po svojoj volji, ali ne airei ih, nego ste~ui koliko to dopuata narav i svrha slu~nosti. (2) Ovlaatenik prava slu~nosti mora pri izvraavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da ato manje optereuje poslu~nu stvar. (3) Vlasnik poslu~ne stvari ne smije initi niata ato bi onemoguilo ili bitno ote~alo izvraavanje slu~nosti; ali nije du~an iata sam initi, ako nije druk ije odreeno. Preinaka na ina izvraavanja lanak 178. (1) Dotadaanji na in izvraavanja svojih ovlasti mo~e nositelj prava slu~nosti glede sadr~aja i mjesta na kojem ih izvraava na poslu~noj stvari preina iti po svojoj volji, ako bitno ne mijenja dotadaanji na in na koji ih je izvraavao. (2) Ako bi se bitno promijenio dotadaanji na in izvraavanja ovlasti, preinaka je dopuatena samo u sporazumu s vlasnikom poslu~ne stvari, a ako bi se time ometao dotadaanji na in izvraavanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari - tada i u sporazumu s ovlaatenicima tih prava. (3) Na preinaku iz stavka 2. ovoga lanka, na odgovarajui se na in primjenjuje ono ato je odreeno za osnivanje slu~nosti na temelju pravnoga posla. Prelaganje lanak 179. (1) Slu~nost je teret na cijeloj poslu~noj stvari, ali ako se stalno izvraava samo na jednom njezinu dijelu, mo~e vlasnik poslu~ne stvari zahtijevati da se izvraavanje prelo~i na neko drugo, ovlaateniku podjednako prikladno mjesto, ako je izvraavanje na dosadaanjem mjestu vlasniku osobito tegobno. (2) Troakove prelaganja slu~nosti snosi vlasnik poslu~ne stvari. (3) Vlasnikovo se pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne mo~e pravnim poslom isklju iti niti ograni iti. Izvraavanja viae slu~nosti na istoj poslu~noj stvari lanak 180. (1) Jedna nekretnina mo~e biti optereena s viae slu~nosti, ali novija slu~nost ne mo~e ograni iti izvraavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. (2) Ako slu~nosti odnosno drugi stvarni tereti koji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, a izvraavanje jednoga ometa izvraavanje drugoga, svaki ovlaatenik mo~e zahtijevati da sud na pravedan na in uredi izvraavanje u interesu svih ovlaatenika. (3) Nitko ne mo~e imati slu~nost na ne ijem pravu slu~nosti. Troakovi odr~avanja lanak 181. (1) Troakove odr~avanja i popravka poslu~ne stvari snosi ovlaatenik, ako nije druk ije odreeno. (2) Ako se poslu~nom stvari slu~i i njezin vlasnik, on je du~an razmjerno snositi troakove iz stavka 1. ovoga lanka, ali se te du~nosti mo~e osloboditi ustupivai poslu~nu stvar ovlaateniku, ma i protiv njegove volje. (3) Ovlaatenik koji ima na poslu~noj stvari neku napravu kojom izvraava slu~nost du~an je tu svoju napravu dr~ati u urednom stanju, koliko to zahtijevaju interesi vlasnika poslu~ne stvari. (4) Troakove odr~avanja naprave iz stavka 3. ovoga lanka snosi ovlaatenik; ali ako je ta naprava na korist i vlasnika poslu~ne stvari, du~an je i on s( h db""&'**44(>8>EETTTU.U@U8^`^2b`be,eFe~e,g:g,m^mrr J.>p†:Zš4P> &Vhz 0PFl*8NN  * J ` d | h w56\] h w6] h[5\ h w5\h wWVl( l ff|4xJT2 !$a$$a$$a$$a$ !b"""$&&&',''(***b,.04445\7 8<9:(>:>P>$a$P>,?L@AjB:CEFFHILPTTTTU.UDU\UUVY[]8^d^|^$a$|^F``2bdb|bce0eFeee,g>gVghj,mbmzmnJqrrrNu$xz}$a$}~ Nf&.BpƆކ l:^v֔w:$a$:š D4Tl~zvF^h RĴܴ@X$a$h&Zrп>h~&0Tl$a$Fpv *<Tz6DNLN$a$pp6 x       . J d    ^L$a$|   n     !##,*P*0003|3CCfJJUUUUXYY*Y.YTY__0dRdLhhoovnv{8| Hn$ŽȎ؎܎ Lܔ(pܝ֠ئ<B`lbh  h[6]h w56\] h w6] h[5\ h w5\h wT  rN   "!:!|"###$h%&0),*T*l* ..00$a$00 20333v69<?BC C"C:CEGHfJJJ4LMZOfPRjSUU$a$UUUWXY.YXYpYHZ0]8^___aRc0dTdld efXgLhhhjlm$a$mooortvpvvxy{:|R| Jbn@D&>$a$ŽĎƎȎ܎ Nf4ܔޔƖt(r0ܝ4$a$ؠ0Υئ:<>@BbzJplnp$a$jbdfhԷ <кp":pH6$a$ 8< 44JNXNB.X.\....34J<f<>A^ATU,U[6[bbb c$cPckLks&sxLx @ړVf&*lʹ26Vhl&pDT@Pv h[5\ h w6] h w5\h wh w56\]W6N 8R4Np:8$a$~XZ\rN:  pRPhrF$a$F!$~''*~,B.\... /234,4Z79J<h<<>>A`AxA:DXFJL$a$LJN@PRTTU.UFUWX[8[P[B]P`bbb$cTclcRefikNkfkk$a$kl^mn,ooos(s@stxPxhx@y0zZ|v   D\v$a$ΌZpړPĝVh**B8*n~B$a$Nfʹ6Zrhjl&rD8~x$a$$XXp8>@Tv0RNZ "$F`z$a$ D~J n `"N  n)|)$8Z8t;;6AjABBBBE,E0EvEzEEKLL>LPPPTT>_l_p__Fdnd^jjqqwwdwV~~`Ɗʊ> >ғ Nğ h[6] h[5\h w56\] h w6] h w5\h wTz ~ J p   t`$>$a$>Pj  !p"$'n))),/x3R6$8\8v8t;;;=?6AlA$a$lAABBBBC(DE0EzEEEF\HIKLBL\LLNPPQRPTTTV$a$VrY<[L]>_p___aZcFdpddeLgh^jjjlm6noqqq~t6vw$a$wwwfwwyV~~~8`ąʊB\x @Zғ$a$ғ :( Rl ƟNhRv$a$JNdRtLδL`4fHp(*N&   0x&"^"0*|*,-"1Z19":d>>@2@vCC M&MYYYBYDYY\\ff>mmwjwlԋn$48`dBHf؝h w56\] h w5\h w h w6]Zv~vRLдhĺ2Ҿ|Lb|:$a$:r 4hJd46`:vp*$a$*D8*Pj0J*D$a$v     &0z<  &"`"z"j#$2''0*~**,-6-$a$6-."1\1v12.469$:>:<d>>>@4@N@BvCCCfE0GH M(MBMN$a$NrPQTWYYDYYYZP[\\\_:bdfffgik>m@mBmmm$a$m4pqrtuJvwlwwpyjz{|~l؀bԋ"b.^$a$p$8dИD^Hh؝Ԡȡ4H~$a$؝ơ4D~«Ϋ"P2~X¼$$$&&n--040222223 3F3<=>>OPS,S0SzS~SS[[:^b^b2bm.n>o`oDrrP||P~p~*:bx|ƃLtf|ΎҎh w56\] h w6]Uh w h w5\Y~¥Ч«ЫF"$&Rl :4N$P~$a$Xļ޼RV$$$%&&&)X*n---:/060P0$a$udjelovati u troakovima odr~avanja razmjerno svojoj koristi, osim ako su druk ije ugovorili. Neodvojivost lanak 182. (1) Slu~nost se ne mo~e samovlasno razdvojiti od poslu~ne stvari, niti prenijeti na drugoga ovlaatenika ili stvar. (2) Slu~nost je prenosiva samo zajedno s poslu~nom stvari, a stvarna slu~nost i s povlasnom stvari. Utjecaj diobe lanak 183. (1) Slu~nost je nedjeljiva; poveanjem, smanjenjem ili komadanjem poslu~ne stvari, uklju ujui i promjene oblika, povraine ili izgraenosti katastarske estice koja je poslu~na stvar, ne mo~e se slu~nost koja je tereti promijeniti ni razdijeliti, ako nije ato drugo odreeno zakonom. (2) Ako se slu~nost izvraavala samo na pojedinom dijelu poslu~ne stvari, a ona bude podijeljena, mo~e se zahtijevati ukidanja slu~nosti glede ostalih dijelova. (3) Ako se podijeli nekretnina koja je povlasna stvar u iju korist postoji stvarna slu~nost, ta slu~nost ostaje i dalje u korist svih dijelova, ali se izvraavati mo~e samo tako da se time ne povea ukupno optereenje vlasnika poslu~ne nekretnine; no, ako je svrha slu~nosti bila da slu~i samo potrebama pojedinoga dijela koji se odvojio, mo~e se zahtijevati da ona bude ukinuta glede ostalih. Prividne slu~nosti lanak 184. (1) Ovlasti kakve daje neka slu~nost mogu se dati i do opoziva (prividna slu~nost), u kojem e se slu aju ovlasti i du~nosti do opoziva prosuivati uz odgovarajuu primjenu pravila o slu~nostima. (2) Odstupanja od naravi slu~nosti ne predmnjevaju se, nego ih mora dokazati onaj tko se na njih poziva. Zakonske slu~nosti lanak 185. Odreuje li neki posebni zakon da pod odreenim pretpostavkama neke slu~nosti terete one stvari glede kojih su te pretpostavke ispunjene (zakonske slu~nosti), to su zakonska ograni enja prava vlasniatva, pa se na njih ne primjenjuju pravila o slu~nostima, ako zakonom nije druk ije odreeno. Glava 2. STVARNE SLU}NOSTI Odjeljak 1. Ope odredbe Povlasna nekretnina i slu~nost lanak 186. (1) Stvarna slu~nost je stvarno pravo svagdaanjega vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na odreeni na in slu~i ne ijom nekretninom (poslu~na nekretnina), iji svagdaanji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuatati odreene radnje glede svoje nekretnine koje bi ina e imao pravo initi. (2) Stvarna slu~nost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne mo~e se razdvojiti od vlasniatva te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. (3) Stvarna slu~nost mo~e postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u opoj ili u javnoj uporabi, ako se tome ne protivi njihova pravna narav. (4) Kad je povlasna nekretnina u vlasniatvu viae suvlasnika ili zajedni kih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvraavanja stvarnih slu~nosti u korist povlasne nekretnine; a kad je poslu~na nekretnina u vlasniatvu viae suvlasnika ili zajedni kih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaatenik slu~nosti koja tereti njihovu nekretninu njome slu~i na na in na koji ga ovlaauje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuatati radnje glede poslu~ne nekretnine koje bi bile suprotne tuem pravu stvarne slu~nosti. Pravo graenja na povlasnoj nekretnini lanak 187. `to je odreeno za vlasnika povlasne nekretnine, na odgovarajui na in vrijedi i za nositelja prava graenja, ako nije ato drugo odreeno, niti proizlazi iz naravi toga prava. Sadr~aj ovlasti lanak 188. (1) Vlasnik povlasne i vlasnik poslu~ne nekretnine mogu osnivati stvarne slu~nosti bilo kojega sadr~aja koji je mogu, a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovlaatenikovo injenje za izvraavanje ovlasti koje ta slu~nost daje, bilo da se slu~nost izvraava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopce ili na odreeno vrijeme ili u odreeno doba godine, osim ako je ato drugo zakonom odreeno. (2) Slu~nost mo~e biti osnovana da slu~i povlasnoj nekretnini namijenjenoj poljodjelstvu; u takvu slu aju je poljska, ina e je kuna slu~nost. (3) Da bi slu~ile nekretninama namijenjenim poljodjeljstvu, mogu se osnovati poljske slu~nosti, kao ato su osobito: 1. slu~nosti puta, ili kao pravo staze, pravo progoniti stoku, ili kao pravo kolnika na poslu~noj nekretnini; 2. slu~nosti vode, ili kao pravo crpsti vodu, ili pojiti stoku, bilo vodovoda, tj. vodu odvraati ili navoditi, 3. slu~nosti paae; 4. aumske slu~nosti, ili sjei drva, ili kupiti suho granje, ~ir; ili ato drugo. (4) Da bi slu~ile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati kune slu~nosti koje vlasnika te nekretnine ovlaauju da neato poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslu~noj, ato je taj du~an trpjeti, kao ato su to osobito: 1. pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuu; 2. gredu ili ro~nik umetnuti u tui zid; 3. imati prozor u tuem zidu radi svjetla, ili i radi vidika; 4. imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovu zra nom prostoru, ili na susjedovu zemljiatu ili imati svoje naprave na tuoj nekretnini; 5. provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak; 6. navoditi kapnicu sa svojega krova na tuu nekretninu; 7. odvoditi ili prolijevati tekuine na susjedovo zemljiate; ili ato drugo. (5) Da bi slu~ile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati slu~nosti koje vlasnika te nekretnine ovlaauju na to da vlasnik poslu~ne nekretnine neato propuata, ato bi ina e slobodno inio, kao ato su osobito: 1. svoju kuu ne povisivati ili je ne snizivati; 3. ne oduzimati povlaatenoj zgradi svjetlo i zrak, ili vidik; 4. ne odvraati kianicu s krova svoje kue od susjedova zemljiata kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi na in; ili ato drugo. Nepravilna slu~nost lanak 189. (1) Slu~nost koja je po svojoj naravi stvarna mo~e se osnovati na poslu~noj nekretnini i u korist odreene osobe (nepravilna slu~nost). (2) Bude li osnovana slu~nost iz stavka 1. ovoga lanka, na nju e se na odgovarajui na in primjenjivati pravila o osobnim slu~nostima. (3) Tko tvrdi da je stvarna slu~nost osnovana u korist odreene osobe, treba to i dokazati. Odjeljak 2. Posebna pravila za pojedine slu~nosti O slu~nostima puta lanak 190. (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlaaten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puatati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlaaten je time i slu~iti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlaaten je voziti se po poslu~noj nekretnini jednom ili viae zaprega, motornim vozilom i biciklom. (2) Pravo hodati stazom ne obuhvaa ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslu~noj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaa ovlast vui teake terete preko poslu~noga zemljiata; pravo voziti se po poslu~noj nekretnini ne obuhvaa pravo tuda goniti nevezanu stoku. (3) Prostor za izvraavanje na poslu~noj nekretnini prava ii stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nu~no da bi ih se izvraavalo, s obzirom na mjesne prilike. Ako bi putovi i staze postali neuporabljivi zbog poplave ili kojega drugoga slu aja, mora se do uspostave prijaanjega stanja odrediti novi prostor, ako nadle~na vlast odmah ne poduzme potrebne mjere. O slu~nostima puta kao nu~nom prolazu lanak 191. (1) Nu~ni prolaz je slu~nost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom. (2) Na nu~ni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za slu~nosti puta, ako glede nu~noga prolaza nije ato posebno propisano. O slu~nosti vodovoda lanak 192. (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlaaten crpsti vodu na poslu~noj nekretnini, ima i pravo na slobodan pristup k njoj. (2) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlaaten navraati vodu s tue nekretnine na svoje zemljiate ili je sa svojega odvraati na tue zemljiate, ovlaaten je takoer postaviti za to potrebne cijevi, ~ljebove, brane, spremnike za vodu i druge naprave o svom troaku, a u mjeri koja se utvruje po potrebama povlasnoga zemljiata. O slu~nosti paae lanak 193. (1) Ako u asu stjecanja prava slu~nosti paae nisu odreeni vrsta i broj stoke niti vrijeme i mjera izvraavanja prava paae, mjerodavno je kako se mirno izvraavao posjed toga prava slu~nosti kroz dvadeset godina. (2) Ako se vrsta i broj stoke ne mo~e utvrditi prema pravilu iz stavka 1. ovoga lanka, tada se ravna prema sljedeem:  pravo paae odnosi se, ako se to ne protivi posebnim propisima, na svaku vrstu teglee stoke, goveda i ovaca, ali ne na svinje i perad, niti na koze u aumskim podru jima; ne ista, nezdrava i tua stoka uvijek se isklju uje od paae;  ako se broj stoke koja se napasa mijenjao u zadnjih dvadeset godina, tad se uzima srednji broj iz prve tri godine, a ako nije jasno kolik je, ima se uzeti u obzir ato je pravedno s obzirom na to kolika je i kakva paaa; ni u kojem slu aju ovlaateniku nije dopuateno da na tuoj paai dr~i viae stoke nego ato je mogue preko zime prehraniti krmom dobivenom s povlasnoga zemljiata; no stoku koja joa siae ne ra una se nikad u broj stoke. (3) Vrijeme paae odreuje se uope po ustaljenom mjesnom obi aju, ali radi paae ne smije nikad biti smetano ili ote~ano poljsko obraivanje ureeno posebnim propisima. (4) Pravo paae ne prote~e se ni na kakvu drugu korist, pa ovlaatenik ne smije niti kositi travu, ne smije oatetiti suanstvo paae, niti isklju iti stoku vlasnika poslu~ne nekretnine od paae na njegovoj nekretnini, a kad prijeti opasnost da bi stoka mogla nanijeti atetu, ona treba biti uvana na prikladan na in. O ostalim poljskim slu~nostima lanak 194. `to je odreeno za pravo paae, na odgovarajui se na in primjenjuje i na slu~nost sje e drva i ostale poljske slu~nosti. O pravu prozora lanak 195. (1) Pravo prozora u zidu poslu~ne nekretnine daje vlasniku povlasne nekretnine samo pravo na svjetlo i zrak; a na vidik samo ako mu je ta ovlast posebno dana. (2) Tko nema pravo na vidik du~an je na zahtjev vlasnika zida staviti reaetku na prozor. (3) Tko ima pravo prozora, du~an je uvati otvor; tko to zanemari, odgovara za atetu koja otuda nastaje. O pravu imati dio zgrade i naprave na poslu~noj nekretnini lanak 196. (1) Vlasnik povlasne nekretnine kojega njegovo pravo slu~nosti ovlaauje da na susjednoj nekretnini, na njezinoj povraini, ispod nje ili u njezinu zra nom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu izgraenu napravu ili kakav ureaj koji slu~i njegovoj zgradi, du~an je to uzdr~avati o svome troaku, a vlasniku poslu~ne nekretnine plaati naknadu za iskoriatavanje njegove nekretnine u visini zakupnine, ako nije druk ije odreeno ugovorom ili zakonom. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se na in primjenjuje kad vlasnika povlasne nekretnine njegovo pravo slu~nosti ovlaauje da na susjednoj nekretnini, na njezinoj povraini, ispod nje ili u njezinu zra nom prostoru ima vodove i druge ureaje (elektri ne, kanalizacijske, plinovodne, vodovodne, toplovodne, telekomunikacijske i dr.). (3) Vlasnik poslu~ne nekretnine koji je du~an trpjeti teret susjedne zgrade, umetak tue grede u svoj zid, prolaz tuega dima kroz dimnjak, tuu antenu na svom krovu, tuu reklamu ili natpis na pro elju svoje zgrade ili ato sli no, du~an je razmjerno prilagati za odr~avanje svojega, za to odreenog zida, stupa, stijene, dimnjaka, krova, pro elja i sl., ali nije du~an podupirati niti popravljati tuu stvar. O pravu provoenja tekuina lanak 197. Ako su za provodnju tekuina kroz poslu~nu nekretninu potrebni jarci i kanali, mora ih izgraditi vlasnik povlasne nekretnine, te ih dr~ati dobro pokrivene i iste i time olakaati optereenje poslu~noga zemljiata. O pravu kapnice lanak 198. (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo odvoenja kianice sa svojega krova na poslu~nu nekretninu (pravo kapnice) mo~e pustiti da kianica otje e na tuu nekretninu slobodno ili kroz ~lijeb. (2) Ovlaatenik slu~nosti iz stavka 1. ovoga lanka smije uzdii svoj krov, ali mora poduzeti mjere da time slu~nost ne postane tegotnija za vlasnika poslu~ne nekretnine. (3) Ovlaatenik slu~nosti iz stavka 1. ovoga lanka du~an je odr~avati ~ljebove namijenjene otjecanju kao i svoj krov u takvu stanju da mlaz kianice ne ateti optereenoj nekretnini, a i napali snijeg na vrijeme po istiti. Glava 3. OSOBNE SLU}NOSTI Odjeljak 1. Ope odredbe Slu~nosti osobne naravi lanak 199. (1) Osobna slu~nost je stvarno pravo koje ovlaauje pojedina no odreenu osobu da se na odreeni na in slu~i tuom stvari (poslu~na stvar), iji svagdaanji vlasnik to mora trpjeti. (2) Osobne slu~nosti su: pravo plodou~ivanja, pravo uporabe i pravo stanovanja. Poslu~na stvar lanak 200. (1) Osobne slu~nosti mogu postojati na cijeloj poslu~noj stvari, a i na idealnom dijelu ako je to mogue s obzirom na sadr~aj slu~nosti i narav predmeta. (2) Kad je uspostavljeno vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinu idealnom dijelu, osobna slu~nost mo~e imati za predmet taj posebni dio samo zajedno s idealnim dijelom na kojem je uspostavljeno vlasniatvo toga posebnoga dijela. Ograni eno trajanje lanak 201. Osobne slu~nosti traju samo onoliko vremena za koliko su osnovane te prestaju najkasnije smru njihova ovlaatenika, ako zakon ne odreuje druk ije. Neotuivost i nenasljedivost lanak 202. (1) Osobne slu~nosti ne mogu se prenositi s ovlaatenika na drugu osobu. (2) Osobne slu~nosti su nenasljedive, osim slu~nosti izri ito osnovanih i za ovlaatenikove nasljednike. (3) Iznimno, kad je osobna slu~nost izri ito osnovana i za ovlaatenikove nasljednike, nasljeivanjem e ona prijei na one koji nasljeuju zbog smrti prvoga ovlaatenika; smru nasljednika koji je naslijedio osobnu slu~nost, ona se beziznimno gasi. Odjeljak 2. Posebna pravila o pojedinim slu~nostima a/ O pravu plodou~ivanja Uope lanak 203. (1) Pravo plodou~ivanja je osobna slu~nost koja svojega nositelja (plodou~ivatelja) ovlaauje da se u svakom pogledu slu~i ne ijom stvari (poslu~na stvar) u skladu s njezinom namjenom, uvajui njezino suanstvo. (2) Pravo plodou~ivanja mo~e postojati na poslu~noj stvari koja je nepotroana, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na viae pokretnih stvari zajedno; na potroanim stvarima mogue je samo nepravo plodou~ivanje. (3) Pravo plodou~ivanja mo~e postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se slu aju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajui na in primjenjuje ono ato je odreeno za stvari iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Predmet svakoga prava plodou~ivanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga lanka, zajedno sa svim svojim pripadnostima. (5) Pravo plodou~ivanja iste poslu~ne nekretnine mo~e imati i viae osoba, u kojem je slu aju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodou~ivanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodou~ivanja ili neki dio toga prava pripada zajedni ki; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodou~ivanja. (6) Kad je poslu~na nekretnina u vlasniatvu viae suvlasnika ili zajedni kih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaatenik prava plodou~ivanja koje tereti njihovu nekretninu njome slu~i na na in na koji ga ovlaauje njegovo pravo. Ovlasti lanak 204. (1) Plodou~ivatelj je ovlaaten da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, slu~i poslu~nom stvari u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te je potpuno za sebe rabi, a njegov je i isti prihod od iste vrijednosti te stvari, ali sve to samo u granicama o uvanja suanstva, ato uklju uje i o uvanje temeljne namjene poslu~ne stvari. (2) Plodou~ivatelj mo~e pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvraavanje svojih ovlaatenja iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Vlasnik poslu~ne stvari mora trpjeti izvraavanje plodou~ivateljevih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasniatva smije izvraavati ako time ne vrijea plodou~ivateljevo pravo. isti prihod od iste vrijednosti lanak 205. (1) Plodou~ivateljev je sav prihod koji poslu~na stvar daje bez umanjenja suanstva, ali on snosi troakove i terete odreene ovim Zakonom. (2) Prihod poslu~ne stvari ine svi plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja suanstva; blago naeno u poslu~noj stvari nije prihod plodou~ivatelja. (3) Plodove poslu~ne stvari stje e plodou~ivatelj njihovim odvajanjem, a isto vrijedi i za sve ostalo ato se odvojilo od stvari ne umanjujui njezino suanstvo, osim kad zakon druk ije odreuje. (4) `to je u stavku 3. ovoga lanka odreeno za plodove vrijedi i za najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (civilne plodove), ali s time da je plodou~ivateljevo ono ato se od toga odnosi na razdoblje trajanja prava plodou~ivanja, bez obzira na to kad je dospjelo i je li ubrano; ostalo pripada vlasniku poslu~ne stvari, pa on to mo~e zahtijevati. (5) Plodou~ivatelj snosi sve troakove za uporabu i iskoriatavanje poslu~ne stvari, bez obzira na to kolik je prihod ostvaren. (6) Plodou~ivatelj je du~an kao dobar domain odr~avati poslu~nu stvar u stanju u kojem ju je primio, te snositi troakove redovitoga odr~avanja i obnavljanja stvari, javne obveze s njom u svezi (porezne i sl.), realne terete koji je optereuju, a i kamate na tra~bine osigurane hipotekom na njoj; ali to je plodou~ivatelj du~an snositi samo u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda iz stavka 2. do 4. odbiju troakovi iz stavka 5. ovoga lanka. Izvanredni popravci i obnova stvari lanak 206. (1) Ako je zbog dotrajalosti ili viae sile postalo nu~no obaviti izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslu~ne stvari, plodou~ivatelj je du~an bez odgaanja obavijestiti vlasnika, odnosno onoga tko za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja du~an u initi o svome troaku. (2) Ako vlasnik poslu~ne stvari obavi nu~ne izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslu~ne stvari, plodou~ivatelj mu je du~an naknaditi kamate na vrijednost onoga ato je vlasnik utroaio, u omjeru u kojem se time poboljaalo njegovo plodou~ivanje. (3) Ako vlasnik ne mo~e ili nee obaviti nu~ne popravke ili obnavljanja, plodou~ivatelj nije ovlaaten od njega zahtijevati da popravlja ili obnavlja vlastitu stvar, nego smije sam to u initi i po prestanku plodou~ivanja zahtijevati naknadu kao poateni posjednik, ili zahtijevati primjerenu naknadu za plodou~ivanje koje je izgubio zbog propuatenoga graenja. (4) Plodou~ivatelj je du~an o svom troaku izvraiti one izvanredne popravke i izvanredne obnove stvari koje je sam skrivio ili ih je prouzro ila osoba za koju on odgovara. Poboljaice lanak 207. (1) Plodou~ivatelj nije du~an dopustiti da vlasnik obavlja poboljaice na poslu~noj stvari koje nisu nu~ne, osim ako mu se vlasnik obve~e dati punu odatetu za uporabu i prihod koji plodou~ivatelj gubi zbog obavljanja radova. (2) Vlasnik stvari koji je izvraio poboljaice ima pravo zahtijevati od plodou~ivatelja koji je tra~io odatetu po odredbi stavka 1. ovoga lanka da se od te odatete odbije korist koju plodou~ivatelj ima od poboljaica. (3) Ako je plodou~ivatelj bez sporazuma s vlasnikom u inio poboljaice, ovlaaten je odvojiti i sebi uzeti ono ato je dodao, ako je to mogue bez oateenja stvari, ali naknadu za poboljaice mo~e zahtijevati samo ako bi to bio ovlaaten kao poslovoa bez naloga. Popis i procjena lanak 208. (1) Vlasnik i plodou~ivatelj sastavit e ovjerovljeni popis svih poslu~nih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene, radi lakaega dokazivanja uzajamnih tra~bina. (2) Nedostaje li popis i procjena iz stavka 1. ovoga lanka, predmnjeva se da je plodou~ivatelj primio u uporabljivom stanju poslu~nu stvar srednje kakvoe, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodou~ivanje. Du~nost dati osiguranje lanak 209. (1) Kad je ugro~eno suanstvo poslu~ne stvari, vlasnik mo~e od plodou~ivatelja zahtijevati primjereno osiguranje. (2) Ako plodou~ivatelj ne bi dao osiguranje koje se obvezao dati ili koje je sud odredio, vlasnik mo~e zahtijevati da sud ukine plodou~ivanje, s time da vlasnik dade pravednu naknadu za njega. (3) Sud nee ukinuti plodou~ivanje nego e postaviti upravitelja poslu~nom stvari kad je to bolje s obzirom na okolnosti slu aja, ako to zahtijeva plodou~ivatelj koji se obvezao da e sve troakove te uprave snositi kao troakove za uporabu i iskoriatavanje poslu~ne stvari. (4) Sud koji je postavio upravitelja sastavit e bez odgode popis i procjenu poslu~ne stvari. Povrat stvari lanak 210. (1) Poato prestane pravo plodou~ivanja, du~an je dotadaanji plodou~ivatelj predati posjed poslu~ne stvari njezinu vlasniku, pri emu stvar treba biti u stanju u kakvu ju je plodou~ivatelj bio primio. (2) Ako stvar nije u stanju u kakvu ju je plodou~ivatelj bio primio, on odgovara vlasniku za smanjenje njezine vrijednosti, bez obzira na to ime je ono prouzrokovano, no ne odgovara za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovitoga troaenja stvari koje se nije moglo izbjei ni otkloniti potpunim ispunjenjem du~nosti iz lanka 205. stavka 6. ovoga Zakona. (3) Plodou~ivatelj ne odgovara za ono smanjenje vrijednosti poslu~ne stvari koje se moglo izbjei ili otkloniti jedino izvanrednim popravcima ili izvanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio du~an o svome troaku izvraiti te izvanredne popravke ili izvanrednu obnovu stvari. (4) Joa neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku, a on e troakove koje je plodou~ivatelj imao da bi ih dobio, morati naknaditi plodou~ivatelju ili njegovu nasljedniku prema pravilima koja odreuju pravni polo~aj poatenoga posjednika prigodom povrata stvari vlasniku. (5) `to je u stavku 4. ovoga lanka odreeno za neodvojene prirodne plodove vrijedi i za civilne (najamnine, zakupnine, kamate i sl.) koji se odnose na razdoblje nakon prestanka plodou~ivanja. (6) Du~nosti i odgovornosti plodou~ivatelja terete njegova nasljednika, odnosno drugoga sveopega sljednika. Nepravo plodou~ivanje lanak 211. (1) Ako je pravo plodou~ivanja osnovano na stvari koja je potroana ili na pravu koje ne daje plodove, to je nepravo plodou~ivanje. (2) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka poslu~na stvar je nov ana vrijednost stvari koja e se vlasniku vratiti poato prestane to plodou~ivanje. (3) Gotovim novcem mo~e za trajanja nepravoga plodou~ivanja ovlaatenik raspolagati po volji; ali ako je to plodou~ivanje osnovano na ve ulo~enoj glavnici, ovlaatenik mo~e zahtijevati samo kamate. (4) Na nepravo plodou~ivanje na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o pravu plodou~ivanja, ako nije ato posebno odreeno zakonom niti to zahtijeva narav takva plodou~ivanja. b/ Pravo uporabe Uope lanak 212. (1) Pravo uporabe je osobna slu~nost koja svojega nositelja (uporabovnika) ovlaauje da se za svoje potrebe slu~i ne ijom stvari (poslu~na stvar) prema njezinoj namjeni, uvajui njezino suanstvo. (2) Pravo uporabe mo~e postojati na poslu~noj stvari koja je nepotroana, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na viae pokretnih stvari; na potroanim stvarima nije mogua ni neprava uporaba. (3) Pravo uporabe mo~e postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi, u kojem se slu aju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajui na in primjenjuje ono ato je odreeno za stvari iz stavka 2. ovoga lanka. (4) Predmet prava uporabe je stvar u smislu stavka 2. i 3. ovoga lanka, zajedno sa svim svojim pripadnostima. (5) Pravo uporabe ne mo~e imati viae osoba, osim kad su u takvu odnosu da im ono pripada zajedni ki. (6) Na pravo uporabe na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o pravu plodou~ivanja, ako nije ato posebno odreeno zakonom niti to zahtijeva narav prava uporabe. Ovlasti lanak 213. (1) Uporabovnik je ovlaaten da se za svoje potrebe slu~i poslu~nom stvari tako da je, u time odreenom opsegu, posjeduje kao nesamostalni posjednik, rabi je i uzima njezin prihod, ali uvajui njezino suanstvo. (2) Uporabovnik ne mo~e pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvraavanje svojih ovlasti iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Vlasnik poslu~ne stvari mora trpjeti izvraavanje uporabovnikovih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasniatva smije izvraavati ako time ne vrijea uporabovnikovo pravo, pa sve koristi koje se mogu crpsti iz stvari bez smetanja ovlaatenika pripadaju vlasniku. Uporabovnikove potrebe lanak 214. (1) Uporabovnik je ovlaaten, bez obzira na ostalu svoju imovinu, slu~iti se poslu~nom stvari u opsegu svojih potreba, primjerenih njegovu dobu, zvanju, zanimanju i veli ini obiteljskog kuanstva. (2) Uporabovnikove potrebe odreuju se prema stanju kad je osnovana slu~nost uporabe; kasnije promjene zvanja i zanimanja ne daju mu pravo na proairenje uporabe, ako nije ato drugo odreeno. (3) Pod potrebom uporabovnika podrazumijavaju se i potrebe njegovog obiteljskog kuanstva, pri emu i promjene u njegovom obiteljskom kuanstvu koje su bile prirodno o ekivane i predvidive /bra ni drug i maloljetna djeca, kao i osobe koje je po zakonu du~an uzdr~avati/ ili koje su promjene nu~no potrebne za voenje obiteljskog kuanstva. Stjecanje plodova i drugih koristi lanak 215. (1) Plodove poslu~ne stvari stje e uporabovnik kad ih na temelju ovlasti koje mu daje njegovo pravo uporabe ubere za svoje potrebe, a isto vrijedi i za sve ostale koristi od stvari. (2) `to je u stavku 1. ovoga lanka odreeno za plodove, vrijedi i za najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (civilni plodovi), ali s tim da uporabovnik nije ovlaaten ubirati niata ato se ne odnosi na razdoblje trajanja njegova prava uporabe; ostalo pripada vlasniku poslu~ne stvari, koji to mo~e zahtijevati. Troakovi i tereti lanak 216. (1) Sve koristi koje se mogu crpsti iz stvari bez smetanja uporabovnika pripadaju vlasniku, pa je vlasnik du~an snositi sve redovite i izvanredne troakove i terete poslu~ne stvari, te je o svome troaku odr~avati u dobru stanju. (2) Ako troakovi i tereti nadilaze korist koja preostaje vlasniku, mora ovlaatenik snositi taj viaak, osim ako se odrekne svojega prava uporabe. c/ Pravo stanovanja lanak 217. (1) Pravo stanovanja je osobna slu~nost koja svojega nositelja (stanovatelja) ovlaauje da se slu~i ne ijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju (poslu~na stvar) u skladu s tom namjenom, a uvajui njezino suanstvo. (2) Pravo stanovanja prosuuje se po pravilima o uporabi, ako nije ato drugo odreeno. (3) Ovlaauje li pravo stanovanja svojega nositelja da se slu~i svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, uvajui suanstvo, u cijelosti u~iva, tad je to plodou~ivanje stambene zgrade, pa se prosuuje po pravilima o plodou~ivanju. (4) U svakom slu aju vlasnik zadr~ava pravo raspolagati onim dijelovima nekretnine koji nisu namijenjeni stanovanju a i stambenim dijelovima koji nisu predmetom stanovateljeva prava stanovanja, ali ne tako da time sprije i izvraavanje prava stanovanja. (5) Izvraavanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemoguiti ili ote~ati potrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine. Glava 4. STJECANJE Odjeljak 1. Osnivanje prava slu~nosti Openito lanak 218. (1) Na temelju pravnoga posla vlasnika poslu~ne nekretnine, odluke suda ili druge vlasti, ili samoga zakona, osniva se pravo stvarne slu~nosti kao pripadak povlasne stvari za njezina svagdaanjega vlasnika, a na teret odreene stvari kao poslu~ne. (2) Na temelju pravnoga posla vlasnika poslu~ne nekretnine osniva se pravo osobne slu~nosti u korist odreene osobe na teret odreene stvari kao poslu~ne, a isto vrijedi i za osnivanje nepravilnih slu~nosti. (3) Pravo slu~nosti je osnovano kad se ispune sve pretpostavke odreene zakonom. a/ Osnivanje na temelju pravnoga posla Pravni temelj lanak 219. (1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje slu~nosti osnivaju se prava slu~nosti izvoenjem iz vlasniatva poslu~ne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslu~na stvar, a na na in odreen zakonom. (2) Sadr~aj slu~nosti odreuje vlasnik poslu~ne stvari, odnosno nositelj prava koje je poslu~na stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa stjecateljem pravnim poslom iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Pravnim poslom iz stavka 1. ovoga lanka mo~e se pravo slu~nosti ograni iti i opteretiti na svaki na in koji je mogu, a nije nedopuaten niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Pravni posao kojemu je cilj osnutak slu~nosti, osim ato mora zadovoljavati ope pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je poslu~na stvar nekretnina. (5) Kad je nekretnina u vlasniatvu nekolicine suvlasnika ili zajedni kih vlasnika, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ona optereti slu~noau. Na in osnivanja slu~nosti na nekretninama lanak 220. (1) Pravo slu~nosti na nekretnini osniva se uknji~bom toga prava u zemljianoj knjizi kao tereta na poslu~noj nekretnini, osim ako zakon omoguuje da se slu~nost osnuje druk ije. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljianoknji~no pravo zahtijeva za uknji~bu, a zatra~ena je uknji~ba prava slu~nosti, predbilje~bom e se osnovati to pravo pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene barem pretpostavke pod kojima pravila zemljianoknji~noga prava dopuataju predbilje~bu. (3) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljiane knjige pravo slu~nosti osniva se polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za upis prava u zemljianu knjigu, kojom vlasnik nekretnine dopuata uknji~bu slu~nosti na njoj; za to polaganje uzima se da je uknji~ba, odnosno predbilje~ba i na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o stjecanju tim upisom u zemljianu knjigu. (4) Odredbe ovoga Zakona o osnivanju prava slu~nosti na nekretninama upisom u zemljianu knjigu na odgovarajui se na in primjenjuju i na promjene i prestanak slu~nosti na temelju pravnih poslova. Zaatita povjerenja lanak 221. Na zaatitu povjerenja u zemljiane knjige glede prava slu~nosti, na odgovarajui se na in primjenjuju odredbe lanka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava. Na in osnivanja slu~nosti na pokretninama lanak 222. (1) Pravo osobne slu~nosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari stjecatelju u nesamostalni posjed na temelju valjano o itovane volje vlasnika usmjerene na to da se stjecatelju izvede pravo slu~nosti, ako zakonom nije druk ije odreeno. (2) Kad je vlasnik sklopio viae pravnih poslova radi osnutka prava osobne slu~nosti na istoj stvari kao poslu~noj, a te slu~nosti ne bi mogle istodobno postojati na istoj stvari, osnovana je ona od njih za koju je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za stjecanje te slu~nosti. (3) U slu aju iz stavka 2. ovoga lanka odnose otuivatelja s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, ali one nisu stekle osobnu slu~nost, ureuju obveznopravna pravila. b/ Osnivanje odlukom suda ili druge vlasti Osnivanje odlukom lanak 223. (1) Slu~nost mo~e svojom odlukom, pod pretpostavkama odreenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nu~noga prolaza, odnosno nu~noga osnivanja slu~nosti vodova ili drugih ureaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slu ajevima odreenim zakonom. (2) Stvarnu slu~nost mo~e, pod pretpostavkama odreenim zakonom, osnovati nadle~no tijelo upravne vlasti u postupku izvlaatenja, komasacije, kao i u ostalim slu ajevima odreenim zakonom. (3) Pravo slu~nosti osniva se u trenutku pravomonosti sudske odluke iz stavka 1., odnosno kona nosti odluke druge vlasti iz stavka 2. ovoga lanka, ako ato drugo nije odreeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi. (4) Onaj u iju je korist na nekretnini osnovano pravo slu~nosti odlukom suda ili drugoga tijela ovlaaten je ishoditi upis ste enoga prava u zemljianoj knjizi. Odluka o nu~nom prolazu lanak 224. (1) Nu~ni prolaz preko neke nekretnine kao poslu~ne osnovat e svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nu~noga prolaza za gospodarenje tom nekretninom vea od atete na poslu~noj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u iju se korist nu~ni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslu~ne nekretnine. (2) Nu~ni prolaz ne mo~e sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograena kuna dvoriata, kroz ograena uzgajaliata divlja i; a kroz ograene vrtove i vinograde mo~e osnovati nu~ni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog. (3) Sud e svojom odlukom kojom osniva nu~ni prolaz odrediti da se on osniva u korist odreene nekretnine kao slu~nost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodei ra una o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslu~no zemljiate bude ato manje optereeno; no nikad ne mo~e osnovati nu~ni prolaz u korist odreene osobe, niti opega dobra. (4) Sud e svojom odlukom kojom osniva nu~ni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u iju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslu~ne nekretnine plati punu nov anu naknadu za sve ato e on trpjeti i biti oateen, koja ne mo~e biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaatenje, te e osnutak nu~noga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke glede naknade nisu druk ije sporazumjele. Odluka o nu~nim vodovima i ureajima lanak 225. (1) Slu~nost vodova ili drugih ureaja (elektri nih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuoj nekretnini kao poslu~noj osnovat e svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavlja em tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim ureajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno ureaja za gospodarenje tom nekretninom vea od atete na poslu~noj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u iju se korist osniva slu~nost vodova ili drugih ureaja da plati punu naknadu vlasniku poslu~ne nekretnine. (2) Na nu~no osnivanje slu~nosti vodova ili drugih ureaja iz stavka 1. ovoga lanka, na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o nu~nim prolazima. Odluka u diobnom i ostavinskom postupku lanak 226. (1) Sud koji provodi diobu suvlasniatva ili zajedni koga vlasniatva mo~e odlu iti da se osnuje pravo stvarne slu~nosti, ako su stranke s tim suglasne, a kod geometrijske diobe nekretnine i bez njihove suglasnosti. (2) Sud koji provodi ostavinski postupak svojom e odlukom odlu iti da se osnuje pravo slu~nosti ako je ostavitelj svojim valjanim zapisom ili nalogom bio odredio da se osnuje to pravo. (3) Pravo slu~nosti iji je osnutak sud odredio na temelju odredba ovoga lanka osniva se na na in koji je ovim Zakonom predvien za stjecanje prava slu~nosti na temelju pravnoga posla. Zaatita povjerenja lanak 227. Pravo slu~nosti koje je na teret neke nekretnine osnovano odlukom suda ili druge vlasti, ali nije upisano u zemljianu knjigu, ne mo~e se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajui s povjerenjem u zemljiane knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok joa nije bilo upisano pravo slu~nosti koje je osnovano odlukom suda ili druge vlasti. c/ Osnivanje na temelju zakona Openito lanak 228. (1) Neposredno na temelju zakona pravo slu~nosti osnovat e se kad se ispune sve zakonom predviene pretpostavke za dosjelost slu~nosti; ina e samo kad tako odredi posebni zakon. (2) Tko stekne pravo slu~nosti nekretnine na temelju zakona, ovlaaten je ishoditi upis ste enoga prava vlasniatva u zemljianoj knjizi. Dosjelost slu~nosti lanak 229. (1) Stvarna slu~nost osniva se na temelju zakona dosjeloau, ako ju je posjednik povlasne nekretnine poateno posjedovao izvraavajui njezin sadr~aj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslu~ne nekretnine nije se tome protivio. (2) Ne mo~e se dosjeloau osnovati stvarna slu~nost ako se njezin sadr~aj izvraavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslu~ne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. (3) Ako se slu~nost po svojoj naravi mo~e samo rijetko izvraavati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjeloau, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slu aj izvraavanja takve slu~nosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvraio njezin sadr~aj. Zaatita povjerenja lanak 230. Pravo stvarnih slu~nosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na temelju zakona, ali nije upisano u zemljianu knjigu, ne mo~e se, niti kad je utvreno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajui s povjerenjem u zemljiane knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok joa nije bilo upisano to pravo slu~nosti koje je osnovano na temelju zakona. Odjeljak 2. Stjecanje ne ijih prava slu~nosti Stjecanje s povlasnom stvari lanak 231. Tko stekne vlasniatvo povlasne stvari na bilo kojem pravnom temelju, stekao je ujedno i svako pravo stvarne slu~nosti koje je njezin pripadak, osim ako je druk ije odreeno. Stjecanje s poslu~nom stvari lanak 232. Tko stekne vlasniatvo poslu~ne stvari na bilo kojem pravnom temelju, stekao ju je optereenu svakim pravom slu~nosti koje je njezin teret, osim ako zakonom nije druk ije odreeno. Glava 5. ZA`TITA Zahtjev za poatovanje prava slu~nosti lanak 233. (1) Ovlaatenik prava slu~nosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslu~ne stvari da prizna i trpi njegovo pravo slu~nosti kao teret na poslu~noj stvari, te da trpi izvraavanje ovlaatenikova prava na njoj, odnosno da propuata initi na njoj ono ato je zbog ovlaatenikova prava du~an propuatati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim inima nije e njegovo pravo slu~nosti ili ga samovlasno onemoguuje ili uznemirava u izvraavanju toga prava. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka imaju svaki pojedini suvlasnik i zajedni ki vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini od viae ovlaatenika istoga prava slu~nosti plodou~ivanja. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka prestaje protekom roka od dvadeset godina od kad je ovlaateniku slu~nosti oduzet posjed toga prava. Tu~ba ovlaatenika slu~nosti lanak 234. Da bi ovlaatenik prava slu~nosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadle~nim tijelom, ostvariti svoje pravo iz lanka 233. ovoga Zakona, mora dokazati svoje pravo slu~nosti i tu~enikov in onemoguavanja ili uznemiravanja izvraavanja toga prava. Tu~ba predmnjevanoga ovlaatenika slu~nosti lanak 235. (1) Pravo na zaatitu svojega predmnjevanoga prava slu~nosti ima, poput onoga koji je dokazao svoje pravo slu~nosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadle~nim tijelom doka~e pravni temelj i istiniti na in svoga stjecanja posjeda te slu~nosti (predmnjevani ovlaatenik slu~nosti). (2) Na pravo predmnjevanoga ovlaatenika na zaatitu na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o tu~bi predmnjevanoga vlasnika. Zaatita od povrede upisom u zemljianoj knjizi lanak 236. (1) Ako netko povrijedi pravo slu~nosti nevaljanim upisom u zemljianu knjigu, ovlaatenik se ima pravo atititi od toga sredstvima koja za zaatitu knji~nih prava daju pravila zemljianoknji~noga prava. (2) Na preinaku sadr~aja na odgovarajui se na in primjenjuje ono ato je odreeno za osnivanje stvarnih tereta na temelju pravnoga posla. Glava 6. PRESTANAK Propast stvari lanak 237. (1) Propaau povlasne ili poslu~ne stvari prestaje i pravo slu~nosti, ali im se stvar vrati u prijaanje stanje, o~ivljava i ona. (2) `to vrijedi za propast stvari vrijedi i za slu aj da stvar bude stavljena izvan prometa. (3) Ako je umjesto propale poslu~ne stvari nastalo pravo koje je nadomjeata (pravo na naknadu, na osigurninu i sl.), tada propaau stvari nije prestalo pravo plodou~ivanja nego ono i dalje postoji na tom nadomjestku kao poslu~noj stvari. Sjedinjenje lanak 238. (1) Ako se vlasniatvo povlasne i poslu~ne nekretnine nau u imovini iste osobe, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna slu~nost. (2) Ako se vlasniatvo povlasne i poslu~ne nekretnine razdvoji prije brisanja slu~nosti u zemljianoj knjizi, slu~nost o~ivljava. Odreknue ovlaatenika lanak 239. (1) Pravo slu~nosti prestaje valjanim jednostranim odreknuem njezina ovlaatenika, bez obzira na to na kojem je pravnom temelju osnovana. (2) Pojedini suvlasnik ili zajedni ki vlasnik povlasne nekretnine ne mo~e se odrei prava stvarne slu~nosti bez pristanka ostalih. (3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je optereena pravom plodou~ivanja ili zalo~nim pravom ne mo~e se odrei bez pristanka ovlaatenika tih prava. (4) Na temelju odreknua prestaje slu~nost bez pristanka vlasnika poslu~ne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te slu~nosti. (5) Ako je slu~nost upisana u zemljianoj knjizi, ona e prestati tek kad bude izbrisana. Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta lanak 240. (1) Slu~nost prestaje istekom vremena na koje je bila osnovana ili na koje je bilo osnovano pravo vlasniatva iz kojega je izvedena, a isto je i kad se ispuni raskidni uvjet pod kojim je bila osnovana ona ili pravo vlasniatva iz kojega je izvedena. (2) Ako je slu~nost osnovana za vrijeme dok trea osoba navrai odreene godine, prestat e tek u to vrijeme, premda je trei umro prije tih godina. (3) Ako je slu~nost upisana u zemljianoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem. Neizvraavanje lanak 241. (1) Pravo slu~nosti prestaje zastarom ako se nije izvraavalo kroz dvadeset godina. (2) Pravo slu~nosti koje se po svojoj naravi mo~e samo rijetko izvraavati ne prestaje zastarom dok tri puta ne nastupi prigoda u kojoj treba izvraiti njezin sadr~aj, a ovlaatenik to ne u ini. (3) Pravo slu~nosti prestaje ako se vlasnik poslu~ne stvari protivio njegovu izvraavanju, a ovlaatenik ga zbog toga nije izvraavao neprekidno tri godine. (4) Zastara ne nastupa, niti pravo slu~nosti prestaje neizvraavanjem, dok na poslu~noj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvraavanju toga prava. (5) Ako je slu~nost upisana u zemljianoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem. Ukinue lanak 242. (1) Izgubi li pravo slu~nosti razumnu svrhu, vlasnik poslu~ne stvari mo~e zahtijevati da se ono ukine; ako nije ato posebno odreeno, odluku o ukinuu donijet e sud na zahtjev vlasnika poslu~ne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta slu~nost bila osnovana. (2) Sud e na zahtjev vlasnika poslu~ne nekretnine svojom odlukom ukinuti nu~ni prolaz, a i drugu slu~nost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslu~noga zemljiata ini manje atete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. (3) Sud e na zahtjev vlasnika poslu~ne stvari, kojemu plodou~ivatelj nije dao osiguranje koje se obvezao dati ili koje je sud odredio, odlukom ukinuti plodou~ivanje i obvezati vlasnika na plaanje pravedne naknade. (4) Sud koji vodi postupak radi ukidanja plodou~ivanja jer plodou~ivatelj nije dao nu~no osiguranje, mo~e, umjesto da ukine plodou~ivanje, odlukom postaviti upravitelja poslu~noj stvari, ako utvrdi da je to bolje s obzirom na okolnosti slu aja, te ako to zahtijeva plodou~ivatelj koji se obvezao da e sve troakove te uprave snositi kao troakove za uporabu i iskoriatavanje poslu~ne stvari. (5) Ako je slu~nost upisana u zemljianoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem. Zaatita tuega povjerenja lanak 243. Slu~nost koja nije upisana u zemljianoj knjizi prestaje kad poslu~nu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu slu~nost. Prestanak ovlaatenika lanak 244. (1) Pravo osobne slu~nosti prestaje smru ovlaatenika ili prestankom pravne osobe koja je bila ovlaatenik toga prava, ako nije druk ije odreeno. (2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ako je pravo osobne slu~nosti izri ito osnovano i za ovlaatenikove nasljednike, nasljeivanjem e ono prijei na one koji nasljeuju zbog smrti prvoga ovlaatenika; smru nasljednika koji je naslijedio pravo osobne slu~nosti ona se gasi, ako nije druk ije odreeno. (3) Ako je osobna slu~nost osnovana u korist jedne obitelji, prestaje kad ta obitelj izumre; u sumnji se smatra da je osnovana za nasljednika, a tko tvrdi da je osnovana za obitelj, treba to i dokazati. Rastereenje zakonom ili odlukom upravne vlasti lanak 245. (1) Slu~nosti prestaju ispunjenjem pretpostavaka koje je za to odredio posebni zakon. (2) Tijelo upravne vlasti ukinut e slu~nost u slu ajevima i pod pretpostavkama odreenim posebnim zakonom. (3) Ako ukidanje slu~nosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ima zna enje izvlaatenja, osoba ija je slu~nost prestala ima pravo na punu naknadu. (4) Ako je slu~nost upisana u zemljianoj knjizi, ona e prestati tek brisanjem, ako zakonom nije druk ije odreeno. Dio peti STVARNI TERETI Glava 1. O STVARNIM TERETIMA UOP&AELIG;E Pojam i sadr~aj lanak 246. Stvarni teret daje svomu korisniku stvarno pravo na nekretnini koju optereuje ovlaaujui ga da mu se na teret njezine vrijednosti ponavljano daju stvari ili ine radnje koje su sadr~aj toga stvarnog tereta. Optereena nekretnina lanak 247. (1) Stvarnim teretom mo~e biti optereena nekretnina koja je sposobna biti predmetom zalo~noga prava, a i zajedno viae takvih nekretnina. (2) S optereenom nekretninom optereene su i sve njezine pripadnosti. (3) `to vrijedi za nekretninu, vrijedi i za suvlasni ki dio nekretnine. Korisnik tereta lanak 248. Nekretnina mo~e biti optereena stvarnim teretom, bilo u korist svagdaanjega vlasnika odreene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nositelja prava graenja na njoj, bilo u korist odreene osobe. Sadr~aj tereta lanak 249. (1) Sadr~aj stvarnoga tereta je inidba na koju korisnik ima pravo na teret vrijednosti optereene nekretnine. (2) Sadr~aj stvarnoga tereta mo~e biti mogua, dopuatena i odreena ili barem odrediva inidba ponavljanih davanja stvari ili novca, ili injenja koja imaju nov anu vrijednost, a nije nu~no da je u vezi s gospodarskom namjenom optereene nekretnine, niti da slu~i za ostvarivanje gospodarske svrhe korisnikove nekretnine. (3) inidba jednokratnoga davanja ili injenja koje ima nov anu vrijednost mo~e biti sporedni sadr~aj stvarnoga tereta, u kojem slu aju za nju na odgovarajui na in vrijedi isto ato i za davanja, odnosno injenja iz stavka 2. ovoga lanka, ako nije ato posebno odreeno. Preinaka sadr~aja lanak 250. (1) Preinaka sadr~aja stvarnoga tereta dopuatena je samo u sporazumu s vlasnikom poslu~ne stvari, a ako bi se time ometao dotadaanji na in izvraavanja ostalih stvarnih prava na optereenoj nekretnini, tada i u sporazumu s ovlaatenicima tih prava. (2) Na preinaku sadr~aja primjenjuje se na odgovarajui na in ono ato je odreeno za osnivanje stvarnih tereta na temelju pravnoga posla. Temeljna vlasnikova obveza lanak 251. (1) Stvarni teret obvezuje svagdaanjega vlasnika optereene nekretnine da korisniku tereta ispunjava sadr~aj tereta, za ato odgovara vrijednoau te nekretnine. (2) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka prenosiva je samo zajedno s optereenom nekretninom. (3) S prelaskom vlasniatva optereene nekretnine na drugu osobu ujedno prelazi i obveza iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka ne zastarijeva. Pojedina ne obveze davanja ili injenja lanak 252. (1) Kad na temelju vlasnikove obveze iz lanka 251. ovoga Zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili injenje, nastala je time pojedina na obveza onoga tko je tada vlasnik optereene nekretnine da to davanje, odnosno injenje ispuni korisniku tereta kao vjerovniku, a za korisnika tereta pravo da to od njega tra~i. (2) Korisnik tereta ovlaaten je tra~iti ispunjenje pojedina ne obveze iz stavka 1. ovoga lanka, ili umjesto dospjele a neispunjene pojedina ne obveze tra~iti njezinu nov anu vrijednost. (3) Pojedina ne obveze davanja i injenja zastarijevaju za tri godine od dospijea svake pojedine. Osobna odgovornost za pojedina ne obveze lanak 253. (1) Tko je vlasnik optereene nekretnine u doba kad je nastala neka pojedina na obveza davanja ili injenja iz lanka 252. ovoga Zakona, odgovara za ispunjenje te obveze vlastitom imovinom, a ta mu odgovornost ne prestaje s prestankom njegova prava vlasniatva optereene nekretnine. (2) Ako trei samostalno posjeduje optereenu nekretninu, on za pojedina na davanja i injenja na koja obvezuje stvarni teret na toj nekretnini odgovara vlastitom imovinom umjesto njezina vlasnika. (3) Plodou~ivatelj nekretnine optereene stvarnim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vlasnika te nekretnine za pojedina na davanja i injenja na koja obvezuje stvarni teret. Stvarnopravna odgovornost za pojedina ne obveze lanak 254. (1) Za sve dospjele a nezastarjele pojedina ne obveze, davanja i injenja iz lanka 252. ovoga Zakona odgovara svagdaanji vlasnik vrijednoau optereene nekretnine; a nakon diobe te nekretnine, vrijednoau svojih dijelova solidarno svi vlasnici dijelova na koje je razdijeljena. (2) Stvarnopravna odgovornost za pojedina nu obvezu davanja i injenja solidarna je s osobnom odgovornoau za istu obvezu. Neodvojivost lanak 255. (1) Stvarni teret ne mo~e se odvojiti od nekretnine koju optereuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasniatvo optereene nekretnine, stekao je nekretninu optereenu stvarnim teretom, ako zakonom nije druk ije odreeno. (2) Pravo iz stvarnoga tereta osnovanoga u korist neke osobe ne mo~e se prenositi s ovlaatenika na drugu osobu, ako nije druk ije odreeno, a pravo iz stvarnoga tereta osnovanoga u korist svagdaanjega vlasnika neke nekretnine prenosi se samo zajedno s vlasniatvom te nekretnine. Glava 2. TERETI U KORIST NEKRETNINA Teret i povlasna nekretnina lanak 256. (1) Stvarni teret u korist neke nekretnine (povlasna nekretnina) daje svagdaanjem vlasniku povlasne nekretnine ograni eno stvarno pravo na optereenoj nekretnini koje ga ovlaauje da mu se ponavljano daju stvari ili ine injenja koja su sadr~aj toga stvarnoga tereta, a da mu za to odgovara svagdaanji vlasnik optereene nekretnine njezinom vrijednoau. (2) Stvarni teret koji je osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne ne mo~e se razdvojiti od vlasniatva te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. Utjecaj diobe lanak 257. (1) Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova, i to razmjerno veli ini svakoga dijela, ako su djeljiva davanja i injenja na koje stvarni teret ovlaauje; glede onih koje to nisu, na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o nedjeljivim obvezama. (2) Diobom se ne smije ote~ati optereenje vlasnika optereene nekretnine, pa on ima pravo zahtijevati da se ukine stvarni teret ili da se smanje davanja i injenja koja su zbog diobe postala za njega te~a. Prenosivost pojedinih tra~bina lanak 258. Dospjele pojedina ne obveze davanja ili injenja na koje je svagdaanji vlasnik nekretnine obvezan stvarnim teretom u korist neke nekretnine mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije druk ije odreeno. Glava 3. TERETI U KORIST OSOBE Tereti osobne naravi lanak 259. (1) Stvarni teret u korist neke osobe daje joj ograni eno stvarno pravo na optereenoj nekretnini koje je ovlaauje da joj se ponavljano daju stvari ili ine injenja koja su sadr~aj toga stvarnoga tereta, a da joj za to odgovara svagdaanji vlasnik optereene nekretnine njezinom vrijednoau. (2) Pravo iz stvarnoga tereta osnovanoga u korist neke osobe ne mo~e se prenositi s ovlaatenika na drugu osobu, ako nije druk ije odreeno. Prenosivost pojedinih tra~bina lanak 260. Dospjela pojedina davanja ili injenja na koja je svagdaanji vlasnik nekretnine obvezan stvarnim teretom u korist osobe mo~e se prenijeti na drugu osobu, ako nije druk ije odreeno niti suprotno naravi inidbe koja se tra~i. Glava 4. STJECANJE Odjeljak 1. Osnivanje stvarnih tereta Openito lanak 261. (1) Stvarni teret se osniva na odreenoj nekretnini kao poslu~noj na temelju pravnoga posla vlasnika nekretnine koju se optereuje, a i odlukom suda. (2) Stvarni teret javnopravne naravi osniva se na temelju zakona. (3) Stvarni teret je osnovan kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. a/ Osnivanje na temelju pravnoga posla Pravni temelj lanak 262. (1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj osnutak stvarnoga tereta osniva se stvarni teret njegovim izvoenjem iz vlasniatva nekretnine koju se njime optereuje, a na na in odreen zakonom. (2) Pravni posao iz stavka 1. ovoga lanka nu~no sadr~i odredbe o osnivanju tereta na odreenoj nekretnini, njegovu sadr~aju i korisniku tereta, a da bi bio valjan, treba biti u pisanom obliku. (3) Pravnim poslom iz stavka 1. ovoga lanka mo~e se stvarni teret ograni iti na svaki na in koji je mogu, a nije nedopuaten niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Kad je nekretnina u vlasniatvu nekolicine suvlasnika ili zajedni kih vlasnika, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ona optereti stvarnim teretom. Na in osnivanja lanak 263. (1) Stvarni se teret osniva njegovom uknji~bom u zemljianoj knjizi kao tereta na njime optereenoj nekretnini, a kad se osniva u korist svagdaanjega vlasnika odreene nekretnine, tada i kao prava u korist povlasne nekretnine, osim ako zakon omoguuje da se stvarni teret osnuje druk ije. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljianoknji~no pravo zahtijeva za uknji~bu, a zatra~ena je uknji~ba stvarnoga tereta, on e se osnovati predbilje~bom pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene one pretpostavke pod kojima pravila zemljianoknji~noga prava dopuataju predbilje~bu. (3) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljiane knjige osniva se stvarni teret polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine dopuata uknji~bu stvarnoga tereta na njoj; za to se polaganje uzima da je uknji~ba odnosno predbilje~ba i na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o stjecanju tim upisima u zemljianu knjigu. (4) Odredbe ovoga Zakona o osnivanju stvarnoga tereta na nekretninama upisom u zemljianu knjigu na odgovarajui se na in primjenjuju i na promjene i prestanak stvarnih tereta na temelju pravnih poslova. Zaatita povjerenja lanak 264. Na zaatitu povjerenja u zemljiane knjige glede stvarnih tereta, na odgovarajui se na in primjenjuju odredbe lanka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi stvarnoga tereta. b/ Osnivanje odlukom suda Osnivanje odlukom lanak 265. (1) Stvarni teret mo~e svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, ako je ovlaaten u tom postupku osnovati slu~nost, a i u drugim slu ajevima odreenim zakonom. (2) Na osnivanje stvarnoga tereta odlukom suda na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o osnivanju slu~nosti odlukom suda. c/ Osnivanje na temelju zakona Javnopravni stvarni tereti lanak 266. (1) Na temelju zakona osniva se javnopravni stvarni teret ispunjenjem pretpostavaka koje za to odreuje zakon. (2) Ako zakon na temelju kojega se osniva stvarni teret to nije druk ije odredio, javnopravni teret ne upisuje se u zemljianu knjigu. Odjeljak 2. Stjecanje ne ijih stvarnih tereta Stjecanje s povlasnom nekretninom lanak 267. Tko stekne vlasniatvo povlasne nekretnine na bilo kojem pravnom temelju, stekao je ujedno kao njezin pripadak i stvarni teret u korist svagdaanjega vlasnika te nekretnine, osim ako je druk ije odreeno. Glava 5. ZA`TITA Zahtjev za zaatitu ovlaatenikova prava lanak 268. (1) Korisnik tereta ima pravo zahtijevati od svagdaanjega vlasnika optereene nekretnine koji ne priznajui stvarni teret uskrauje davati ili initi ono ato je sadr~aj toga tereta da prizna i trpi stvarni teret na optereenoj nekretnini. (2) Korisnik tereta ima pravo zahtijevati od svakoga koji ometa izvraavanje davanja ili injenja onoga ato je sadr~aj stvarnoga tereta da prizna i trpi stvarni teret na optereenoj nekretnini, te da prestane s ometanjem. (3) Pravo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ima samostalno svaki pojedini suvlasnik i zajedni ki vlasnik povlasne nekretnine i svaki pojedini od viae ovlaatenika istoga prava koje daje stvarni teret. Zahtjev osobno odgovornoj osobi lanak 269. (1) Korisnik tereta ima pravo zahtijevati ispunjenje dospjelih a neispunjenih pojedina nih obveza iz lanka 252. ovoga Zakona, ili njihovu nov anu protuvrijednost, od onoga koji za tu obvezu osobno odgovara na temelju lanka 253. ovoga Zakona. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka imaju samostalno svaki pojedini suvlasnik i zajedni ki vlasnik povlasne nekretnine i svaki pojedini od viae ovlaatenika istoga prava. Zahtjev stvarnopravno odgovornoj osobi lanak 270. (1) Korisnik tereta ima pravo zahtijevati da vlasnik optereene nekretnine trpi iz njezine vrijednosti namirenje dospjelih a neispunjenih pojedina nih obveza davanja ili injenja iz lanka 252. ovoga Zakona, ili njihove nov ane protuvrijednosti. (2) Isto ato i od vlasnika, mo~e korisnik tereta zahtijevati od treega koji samostalno posjeduje optereenu nekretninu, te od plodou~ivatelja nekretnine optereene stvarnim teretom. (3) Pravo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka imaju samostalno svaki pojedini suvlasnik i zajedni ki vlasnik povlasne nekretnine i svaki pojedini od viae ovlaatenika istog prava. (4) Na zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga lanka i njegovo osvarenje na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o zalo~nom pravu na nekretninama. Tu~ba korisnika tereta lanak 271. (1) Da bi korisnik tereta mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadle~nim tijelom ostvariti svoje pravo iz lanka 268. ovoga Zakona, mora dokazati stvarni teret u svoju korist i tu~enikov in uskraivanja du~nih inidaba, odnosno in onemoguavanja ili uznemiravanja izvraavanja tih inidaba. (2) Da bi korisnik tereta mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadle~nim tijelom, ostvariti svoje pravo iz lanka 269. ovoga Zakona, mora dokazati stvarni teret u svoju korist, da su dospjele pojedina ne obveze iz lanka 252. ovoga Zakona, te da je tu~enik bio vlasnik optereene nekretnine u trenutku njihova dospijea za isplatu. (3) Da bi korisnik tereta mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadle~nim tijelom, ostvariti svoje pravo iz lanka 270. ovoga Zakona, mora dokazati stvarni teret u svoju korist, da su dospjele pojedina ne obveze iz lanka 252. ovoga Zakona, te da je tu~enik vlasnik ili predmnjevani vlasnik optereene nekretnine, odnosno njezin samostalni posjednik ili plodou~ivatelj. (4) Korisnik tereta mo~e u postupku pred sudom, odnosno drugim nadle~nim tijelom, staviti i ostvarivati zahtjeve iz lanka 268. do 270. zajedno ili odvojeno. Zaatita od povrede upisom u zemljianu knjigu lanak 272. Ako netko povrijedi pravo korisnika stvarnoga tereta nevaljanim upisom u zemljianu knjigu, on se ima pravo atititi od toga sredstvima koja za zaatitu knji~nih prava daju pravila zemljianoknji~noga prava. Glava 6. PRESTANAK Propast stvari lanak 273. (1) Propaau optereene, a i povlasne nekretnine prestaje i stvarni teret, ali im se stvar vrati u prijaanje stanje, o~ivljava i on. (2) `to vrijedi za propast stvari, vrijedi i za slu aj da stvar bude stavljena izvan prometa. Odreknue ovlaatenika lanak 274. (1) Stvarni teret prestaje valjanim jednostranim odreknuem njegova korisnika. (2) Odricanje od pojedina nih obveza davanja ili injenja iz lanka 252. ovoga Zakona ne smatra se odreknuem od stvarnoga tereta. (3) Pojedini suvlasnik ili zajedni ki vlasnik povlasne nekretnine ne mo~e se odrei stvarnoga tereta u korist te nekretnine bez pristanka ostalih, ako je sadr~aj tereta nedjeljiv. (4) Vlasnik povlasne nekretnine optereene pravom plodou~ivanja ili zalo~nim pravom ne mo~e se odrei stvarnoga tereta u korist te nekretnine bez pristanka ovlaatenika tih prava. (5) Ako je stvarni teret upisan u zemljianoj knjizi, on e prestati tek njegovim brisanjem. Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta lanak 275. (1) Stvarni teret prestaje istekom vremena na koje je bio osnovan kao i ispunjenjem raskidnog uvjeta pod kojim je bio osnovan. (2) Ako je stvarni teret upisan u zemljianoj knjizi, prestat e tek njegovim brisanjem. Ukinue lanak 276. (1) Izgubi li stvarni teret razumnu svrhu, vlasnik optereene nekretnine mo~e zahtijevati da se on ukine; ako nije ato posebno odreeno, odluku o ukidanju donijet e sud na zahtjev vlasnika optereene nekretnine, bez obzira na pravni temelj na kojem je taj teret bio osnovan. (2) Stvarni e teret prestati na temelju odluke zemljianoknji~noga suda koji, nakon ato je proveo postupak koji je za to predvien zemljianoknji~nim pravom, dopusti amortizaciju toga tereta. (3) U slu aju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka stvarni e teret prestati brisanjem u zemljianoj knjizi. (4) Sud nije ovlaaten ukinuti javnopravni stvarni teret, ako zakonom nije druk ije odreeno. Zaatita tuega povjerenja lanak 277. (1) Stvarni teret koji nije upisan u zemljianoj knjizi prestaje kad optereenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti morala znati da on postoji. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se na javnopravne stvarne terete, ako zakonom nije druk ije odreeno. Prestanak korisnika lanak 278. (1) Stvarni teret koji je bio osnovan u korist odreene osobe prestaje njezinom smru odnosno prestankom osobnosti pravne osobe, ako nije druk ije odreeno. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ako je stvarni teret izri ito osnovan i za korisnikove nasljednike, nakon korisnikove smrti on traje dok ima onih koji nasljeuju prvoga korisnika; njihovom se smru teret gasi, ako nije druk ije odreeno. (3) Ako je teret osnovan u korist jedne obitelji, prestaje kad ta obitelj izumre; u dvojbi se smatra da je osnovan za nasljednike, a tko tvrdi da je osnovan za obitelj, treba to i dokazati. Rastereenje zakonom ili odlukom upravne vlasti lanak 279. (1) Stvarni tereti prestaju ispunjenjem pretpostavaka odreenih posebnim zakonom. (2) Ako je stvarni teret upisan u zemljianoj knjizi, prestat e tek brisanjem tereta u zemljianoj knjizi, ako zakonom nije druk ije odreeno. (3) Ako ukidanje tereta ima zna enje izvlaatenja, osoba ije je pravo iz stvarnoga tereta time prestalo ima pravo na punu naknadu. Dio aesti PRAVO GRAENJA Glava 1. O PRAVU GRAENJA UOP&AELIG;E Pojam lanak 280. (1) Pravo graenja je ograni eno stvarno pravo na ne ijem zemljiatu koje ovlaauje svoga nositelja da na povraini toga zemljiata ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdaanji vlasnik tog zemljiata du~an je to trpjeti. (2) Pravo graenja je u pravnom pogledu izjedna eno s nekretninom. (3) Zgrada koja je izgraena, ili koja bude izgraena, na zemljiatu koje je optereeno pravom graenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljiate. Sadr~aj prava graenja lanak 281. (1) Tko je nositelj prava graenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost toga njegova prava, a glede zemljiata koje je optereeno pravom graenja ima ovlasti i du~nosti plodou~ivatelja; svaka tome suprotna odredba je niatava. (2) Nositelj prava graenja du~an je vlasniku zemljiata plaati mjese nu naknadu za zemljiate u iznosu prosje ne zakupnine za takvo zemljiate, ako nije ato drugo odreeno. (3) Pravo graenja ima sadr~aj s kojim je osnovano, ako nije kasnije zakonito izmijenjen; tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati. Preinaka sadr~aja lanak 282. (1) Preinaka sadr~aja prava graenja dopuatena je samo u sporazumu s vlasnikom optereene stvari, a ako bi se time ometao dotadaanji na in izvraavanja ostalih stvarnih prava na optereenoj nekretnini - tada i u sporazumu s ovlaatenicima tih prava. (2) Na preinaku sadr~aja primjenjuje se na odgovarajui na in ono ato je odreeno za osnivanje prava graenja na temelju pravnoga posla. Neodvojivost lanak 283. Pravo graenja ne mo~e se odvojiti od zemljiata koje optereuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne vlasniatvo optereenoga zemljiata, stekao je zemljiate optereeno pravom graenja, ako zakonom nije druk ije odreeno. Nositelj prava graenja lanak 284. (1) Nositelj prava graenja je osoba u iju je korist to pravo osnovano ili je na nju prealo. (2) Vlasnik zemljiata mo~e biti nositelj prava graenja na svome zemljiatu. Prometnost lanak 285. (1) Pravo graenja je otuivo i nasljedivo kao i druge nekretnine, ako nije ato drugo odreeno. (2) Pravo graenja je mogue opteretiti slu~nostima, stvarnim teretima i zalo~nim pravom. (3) Zgrada koja je izgraena dio je prava graenja, pa se prenosi, nasljeuje i optereuje zajedno s pravom graenja. Glava 2. STJECANJE Odjeljak 1. Osnivanje prava graenja Openito lanak 286. (1) Pravo graenja osniva se na temelju pravnoga posla vlasnika nekretnine koja se optereuje, a i odlukom suda. (2) Pravo graenja je osnovano kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. a/ Osnivanje na temelju pravnoga posla Pravni temelj lanak 287. (1) Na temelju valjana pravnoga posla kojemu je cilj osnutak prava graenja osniva se to pravo izvoenjem iz vlasniatva nekretnine koja se njime optereuje, a na na in odreen zakonom. (2) Pravni posao iz stavka 1. ovoga lanka nu~no sadr~i odredbe o osnivanju prava graenja na odreenoj nekretnini, a da bi bio valjan, treba biti u pisanom obliku. (3) Pravnim poslom iz stavka 1. ovoga lanka mo~e se pravo graenja ograni iti na svaki na in koji je mogu, a nije nedopuaten niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Kad je zemljiate u vlasniatvu nekolicine suvlasnika ili zajedni kih vlasnika, samo svi oni suglasno mogu odrediti da se ono optereti pravom graenja. Na in osnivanja lanak 288. (1) Pravo graenja osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljianu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljiatu koje optereuje te njegovim upisom kao posebnoga zemljianoknji~noga tijela u za to novoosnovanom zemljianoknji~nom uloaku. (2) Upis prava graenja u zemljianu knjigu kao tereta na zemljiatu koje optereuje mogu je samo na temelju pisanoga o itovanja volje njegova vlasnika da time optereti svoje zemljiate; ali ako bi pravo graenja atetilo ve upisanim ograni enim stvarnim pravima na zemljiatu koje bi se opteretilo pravom graenja, ono se mo~e upisati samo s pristankom ovlaatenika tih prava. (3) Zgrada, bude li izgraena, upisat e se kao da je izgraena na pravu graenja. (4) U vlasni ki list novoga uloaka upisat e se nositelj prava graenja, i to e se, ako vlasnik zemljiata nije druk ije odredio, vlasnik upisati kao nositelj toga prava. (5) Kad zakonom nije ato drugo odreeno glede na ina osnivanja prava graenja, njegove promjene i prestanka te glede zaatite povjerenja u zemljiane knjige, na odgovarajui e se na in primjenjivati odredbe lanka 263. i 264. ovoga Zakona. b/ Osnivanje odlukom suda Osnivanje odlukom lanak 289. (1) Pravo graenja mo~e svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, ako je ovlaaten u tom postupku osnovati slu~nost, a i u drugim slu ajevima odreenim zakonom. (2) Na osnivanje prava graenja odlukom suda na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o osnivanju slu~nosti odlukom suda. Odjeljak 2. Stjecanje ne ijega prava graenja Prijenos i nasljeivanje lanak 290. (1) Na prijenos prava graenja na odgovorajui se na in primjenjuju odredbe o stjecanju prava vlasniatva na nekretninama na temelju pravnoga posla, odluke suda i nasljeivanja, ako nije ato drugo odreeno niti proizlazi iz pravne naravi prava graenja. (2) S pravom graenja ujedno se prenosi i vlasniatvo zgrade izgraene na pravu graenja; suprotna odredba je niatava. Glava 3. ZA`TITA Zaatita prava graenja lanak 291. (1) Pravo graenja, dok nije izgraena zgrada, a i nakon toga, u~iva zaatitu po pravilima o zaatiti prava slu~nosti, koja se primjenjuju na odgovarajui na in. (2) Pravo vlasniatva zgrade izgraene na pravu graenja u~iva zaatitu po pravilima o zaatiti prava vlasniatva, koja se primjenjuju na odgovarajui na in. Glava 4. PRESTANAK Openito lanak 292. (1) Pravo graenja prestaje propaau stvari, ovlaatenikovim odreknuem, istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, zaatitom tuega povjerenja, prestankom korisnika, rastereenjem te ukinuem. (2) Pravo graenja upisano u zemljianoj knjizi prestaje kad, zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka, bude izbrisano kao teret na zemljiatu optereenom tim pravom i kao posebno zemljianoknji~no tijelo. Propast stvari i neki drugi razlozi lanak 293. Na prestanak prava graenja propaau stvari, ovlaatenikovim odreknuem, istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, zaatitom tuega povjerenja, prestankom korisnika i rastereenjem, na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o prestanku stvarnih tereta. Ukinue lanak 294. (1) Ne bude li na pravu graenja izgraena zgrada u roku od dvadeset godina od osnutka toga prava, vlasnik optereene nekretnine mo~e zahtijevati da se ono ukine; ako nije ato posebno odreeno, odluku o ukinuu donijet e sud na zahtjev vlasnika optereene nekretnine, bez obzira na pravni temelj na kojem je pravo graenja bilo osnovano. (2) Pravo graenja na kojem je bila izgraena zgrada, ali je sruaena do te mjere da se ne mo~e rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena, prestat e ukinuem kao da zgrada i nije bila izgraena, ako nije u roku od aest godina ponovno izgraeno barem u mjeri koliko je najnu~nije da slu~i svojoj prijaanjoj glavnoj namjeni. (3) Rok iz stavka 2. ovoga lanka po inje tei prvoga dana one godine koja slijedi nakon godine kad je zgrada sruaena, ali ne te e dok postoje okolnosti pod kojima bi zastao tei i rok dosjelosti. (4) Pravo graenja prestat e na temelju odluke o ukinuu tek brisanjem u zemljianoj knjizi zbog ukinua. Posljedice prestanka lanak 295. (1) S prestankom prava graenja postaje pripadnost zemljiata ono ato je pravom graenja bilo od zemljiata pravno odvojeno. (2) Na odnos vlasnika zemljiata i osobe kojoj je prestalo pravo graenja na odgovarajui e se na in primjenjivati pravila po kojima se prosuuju odnosi nakon prestanka prava plodou~ivanja, ako nije ato posebno odreeno. (3) Vlasnik je du~an osobi kojoj je prestalo pravo graenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrjednija s tom zgradom nego bez nje. Tua prava lanak 296. (1) Tua stvarna prava koja su bila teret prava graenja prestaju s prestankom toga prava, ako nije ato drugo odreeno. (2) Zalo~no pravo koje je teretilo pravo graenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik du~an osobi ije je pravo graenja prestalo. (3) Slu~nosti, stvarni tereti i zalo~na prava u korist i na teret prava graenja sa zgradom, ostaju kao slu~nosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljiata sa zgradom, a s dotadaanjim prvenstvenim redom. Dio sedmi ZALO}NO PRAVO Glava 1. O ZALO}NOM PRAVU UOP&AELIG;E Pojam lanak 297. (1) Zalo~no pravo je ograni eno stvarno pravo na odreenoj stvari (zalogu) koje ovlaauje svog nositelja (zalo~noga vjerovnika) da odreenu tra~binu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma ija ona bila, a njezin svagdaanji vlasnik (zalo~ni du~nik) du~an je to trpjeti. (2) `to je odreeno za zalo~no pravo primjenjivat e se na odgovarajui na in i na prijenos vlasniatva radi osiguranja, kao i na svako drugo osiguravanje namirenja tra~bine stvarima ili pravima du~nika ili tree osobe, ako zakonom nije ato drugo odreeno. Zalog lanak 298. (1) Zalo~nim pravom mo~e biti optereena pojedina no odreena pokretna ili nepokretna stvar sposobna za unov enje, kao i idealni dio takve stvari. (2) Jednako kao stvar, zalo~nim pravom mo~e biti optereeno pojedina no odreeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tra~binu, ako zakonom nije druk ije odreeno. (3) Jednako kao stvar, zalo~nim pravom mo~e biti optereeno i nekoliko nekretnina kao da su sve zajedno jedna stvar (zajedni ka, simultana hipoteka). (4) Sa zalogom su ujedno optereene i sve njegove pripadnosti, ako nije ato drugo odreeno. (5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) mo~e biti samostalnim zalogom. (6) Ako du~nik jednom vjerovniku zalo~i stvar, a kasnije drugomu zalo~i njezine plodove, kasnije zalo~no pravo djeluje samo glede onih plodova koji su u trenutku kad se zala~u ve odvojeni, odnosno ubrani. (7) Zalo~no pravo na brodovima i zrakoplovima ureuju odredbe ovoga Zakona ako nije ureeno posebnim zakonom. Neodvojivost lanak 299. (1) Zalo~no pravo ne mo~e se odvojiti od zaloga koji optereuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je optereenoga zalo~nim pravom, ako zakonom nije druk ije odreeno. (2) Zalo~no pravo ne mo~e se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije ato drugo odreeno. Zalo~ni vjerovnik lanak 300. Zalog se optereuje zalo~nim pravom u korist svagdaanjega vjerovnika odreene tra~bine ije se namirenje time osigurava. Tra~bina i zalo~no pravo lanak 301. (1) Zalo~nim se pravom osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odreene nov ane tra~bine, ili tra~bine kojoj je vrijednost izra~ena u novcu; dovoljno je odreena tra~bina kojoj su odreeni vjerovnik i du~nik, pravni temelj i visina, ili barem najviai iznos do kojega se osigurava zalogom. (2) Jednako kao i postojea tra~bina, zalo~nim se pravom mo~e osigurati i da se iz vrijednosti zaloga namiri tra~bina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, ako ta tra~bina ispunjava pretpostavke za to iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Pored glavne tra~bine iz stavka 1. ovoga lanka zalo~no pravo ujedno osigurava i namirenje iz vrijednosti zaloga sporednih tra~bina, kamata, troakova za o uvanje stvari i troakova naplate tra~bine. (4) Dok traje zalo~no pravo, namirenje tra~bine osigurava zalog kao cjelina, uklju ivai sve njezine pripadnosti; ako se zalog podijeli, zalo~no pravo nastavlja teretiti ono na ato se zalog podijelio ili se od njega odvojilo; ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomjeauje (pravo na naknadu, na osigurninu i dr.), zalo~no pravo traje i dalje na tom pravu. (5) Zalo~no pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odreene tra~bine kao cjeline, pa se optereenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tra~bine, ako nije ato drugo zakonom odreeno. (6) Ako je zalo~no pravo osnovano tako da osigurava namirenje odreene tra~bine iz vrijednosti viae nekretnina kao jednoga zaloga (zajedni ka, simultana hipoteka), zalo~ni vjerovnik mo~e slobodno birati odakle e namirivati svoju tra~binu, ako nije ato drugo odreeno. (7) Du~nik koji je radi osiguranja vjerovnikove tra~bine osnovao zalo~no pravo nije du~an ispuniti vjerovnikovu tra~binu ako mu se ne vrati zalog, odnosno dopustiti brisanje zalo~noga prava upisanoga u zemljianoj knjizi. (8) Prestankom zalo~noga prava koje osigurava neku tra~binu ne prestaje sama po sebi i ta tra~bina. Prednost pri namirivanju lanak 302. (1) Tra~bina osigurana zalo~nim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim tra~binama koje nisu osigurane zalo~nim pravima na tom zalogu, ako nije ato drugo zakonom odreeno. (2) Ako je zalog optereen s viae zalo~nih prava, prednost pri namirivanju ima ona tra~bina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu. (3) Mjesto u prvenstvenom redu odreuje se prema trenutku nastanka zalo~noga prava, ako zakonom nije druk ije odreeno. (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je mogue valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu odreuju se pravilima zemljianoknji~noga prava. Prometnost lanak 303. (1) Zalo~no se pravo mo~e otuiti i naslijediti samo zajedno s tra~binom koju osigurava. (2) Zalo~no se pravo mo~e opteretiti podzalogom. (3) Za podzalog vrijedi na odgovarajui na in ono ato i za zalog, ako ato drugo zakonom nije odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga. Zalo~no pravo kao hipoteka lanak 304. (1) Dobrovoljno zalo~no pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlaauje da dr~i zalog u posjedu jest hipoteka. (2) Na nekretninama je mogue osnovati zalo~no pravo jedino kao hipoteku. (3) Na pokretnim stvarima i pravima koja se mogu stei jedino upisom u javni upisnik, ili se bez upisa u takav upisnik ne smiju rabiti, mogue je osnovati hipoteku pod pretpostavkama i na na in odreen za to zakonom (registarsko zalo~no pravo). (4) Na hipoteku osnovanu na stvarima iz stavka 3. ovoga lanka primjenjuju se posebne zakonske odredbe, a podredno e se na odgovarajui na in primijeniti i odredbe ovoga Zakona koje ureuju zalo~no pravo na nekretninama, ako nisu suprotne posebnim zakonskim odredbama ni naravi takve hipoteke. Glava 2. STJECANJE Odjeljak 1. Osnivanje zalo~noga prava Davanje u zalog lanak 305. (1) Zalo~no pravo osniva se na odreenoj stvari ili pravu kao zalogu na temelju pravnoga posla osobe iji je zalog (dobrovoljno zalo~no pravo), sudske odluke (sudsko zalo~no pravo) ili zakona (zakonsko zalo~no pravo), a na na in odreen zakonom. (2) Zalo~no je pravo osnovano kad su ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom. a/ Osnivanje dobrovoljnoga zalo~noga prava Izvoenje iz vlasniatva zaloga lanak 306. (1) Na temelju pravnoga posla kojemu je cilj osnivanje zalo~noga prava na odreenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja odreene tra~bine iz vrijednosti zaloga osniva se dobrovoljno zalo~no pravo njegovim izvoenjem iz vlasniatva stvari, odnosno pripadanja prava koje se njime optereuje, a na na in odreen zakonom. (2) Kad je stvar koja se zala~e u vlasniatvu viae suvlasnika ili zajedni kih vlasnika i kad pravo koje se zala~e pripada nekolicini osoba, samo sve one suglasno mogu odrediti davanje u zalog tih stvari ili prava; no svatko iji je idealni dio stvari ili prava, mo~e ga dati u zalog ne tra~ei suglasnost ostalih. Zalo~ni ugovor lanak 307. (1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, obvezuje se du~nik ili netko trei (zalogodavac) da e radi osnivanja zalo~noga prava koje e osiguravati odreenu vjerovnikovu tra~binu, predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, ili e mu dopustiti da svoje zalo~no pravo upiae u javnu knjigu kao teret odreene stvari, ili e mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Ujedno se obvezuje druga strana da e uvati pokretni zalog i im njegova tra~bina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili da e u initi ato je potrebno da bi se izbrisalo zalo~no pravo iz javne knjige, ili da e mu natrag prenijeti pravo. (2) Na ugovor o davanju u zalog primjenjuju se pravila koja vrijede za naplatne ugovore, ako nije ato posebno propisano. (3) Niatave su sve odredbe ugovora suprotne naravi zaloga i one tra~bine koja bi trebala biti osigurana zalo~nim pravom. (4) Niatave su odredbe da e zalog prijei u vjerovnikovo vlasniatvo ako dug ne bi bio plaen u odreeno vrijeme, da du~nik ne mo~e zalog nikad iskupiti, ili da ne mo~e nikomu drugomu dopustiti da osnuje zalo~no pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijea osigurane tra~bine smio zahtijevati prodaju zaloga. (5) Niatave su i odredbe da vjerovnik mo~e po svojoj volji ili po unaprijed odreenoj cijeni otuiti zalog ili ga zadr~ati za sebe, ali nisu niatave ako zalog ima propisanu cijenu. (6) Da bi ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mogao biti valjan, mora biti u pisanom obliku. Na in dobrovoljnoga davanja u zalog pokretnina lanak 308. (1) Dobrovoljno ugovorno zalo~no pravo na pokretnoj stvari stje e vjerovnik kad ona na temelju zalo~noga ugovora bude predana u posjed njemu ili onomu koga on odredi. (2) Ako je stvar iz stavka 1. ovoga lanka ve zalo~ena nekomu, daljnje zalo~no pravo stei e na njoj novi vjerovnik time ato e zalogodavac obavijestiti o novom davanju u zalog vjerovnika kod kojega se stvar nalazi i narediti mu da je nakon prestanka svoga zalo~noga prava preda drugom zalo~nom vjerovniku. Na in dobrovoljnoga davanja u zalog nekretnina lanak 309. (1) Dobrovoljno ugovorno zalo~no pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu izjedna enom s nekretninom stje e vjerovnik uknji~bom toga prava u zemljianu knjigu kao tereta na njime optereenoj nekretnini, ako zakonom nije ato drugo odreeno. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljianoknji~no pravo zahtijeva za uknji~bu, a zatra~ena je uknji~ba zalo~noga prava na nekretnini, ono e se osnovati predbilje~bom pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene one pretpostavke pod kojima ta pravila dopuataju predbilje~bu. (3) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljiane knjige, osniva se dobrovoljno zalo~no pravo polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine dopuata uknji~bu toga prava na njoj; za to se polaganje uzima da je uknji~ba, odnosno predbilje~ba i na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o stjecanju tim upisima u zemljianu knjigu, ako zakonom nije ato drugo odreeno. (4) Odredbe ovoga Zakona o osnivanju dobrovoljnoga ugovornoga zalo~noga prava na nekretninama upisom u zemljianu knjigu na odgovarajui se na in primjenjuju i na promjene i prestanak zalo~noga prava na nekretninama do kojih dolazi na temelju pravnih poslova. Na in dobrovoljnoga davanja u zalog prava lanak 310. (1) Dobrovoljno zalo~no pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donositelja stje e vjerovnik jednako kao i na pokretnim stvarima, na papirima po naredbi zalo~nim indosamentom, na papirima koji glase na ime, kao i na tra~binama - ustupom radi osiguranja i obavjeatavanjem du~nikova du~nika o tom ustupu, a na ostalim pravima na na in koji je predvien za prijenos tih prava, ako ato drugo nije zakonom odreeno. (2) Na pravima koja nastaju upisom u javne knjige ili druge javne upisnike, a o njima nije izdan vrijednosni papir, stje e se zalo~no pravo upisom u tu knjigu ili upisnik na temelju prijave za upis podatka o osnutku zalo~noga prava, koju podnosi osoba ije se pravo zala~e, prila~ui zalo~ni ugovor. (3) Prvenstveni red zalo~nih prava osnovanih na na in iz stavka 2. ovoga lanka, odreuje se odgovarajuom primjenom pravila zemljianoknji~noga prava, ako zakonom nije druk ije odreeno. b/ Osnivanje sudskoga i zakonskoga zalo~noga prava Osnivanje prisilnoga sudskoga zalo~noga prava lanak 311. (1) Prisilno sudsko zalo~no pravo osniva se na temelju odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tra~bine. Zakonske odredbe koje ureuju sudski postupak osiguranja nov anih tra~bina odreuju pretpostavke pod kojima sud mo~e odlu iti da se osnuje prisilno zalo~no pravo. (2) Na temelju odluke iz stavka 1. ovoga lanka osniva se prisilno sudsko zalo~no pravo na na in koji odreuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju. (3) Tko na nekretnini stekne zalo~no pravo na temelju odluke suda, ovlaaten je ishoditi upis ste enoga prava u zemljianoj knjizi. Osnivanje dobrovoljnoga sudskoga zalo~noga prava na pokretnim i nepokretnim stvarima lanak 312. (1) Sudsko zalo~no pravo na pokretnim i nepokretnim stvarima osniva se dobrovoljno na temelju zalo~noga ugovora koji, u obliku sudskoga zapisnika o sporazumu stranaka da zalo~nim pravom osiguraju odreenu tra~binu, one sklope pred sudom u postupku osiguranja nov ane tra~bine. (2) Zakonske odredbe koje ureuju sudski postupak osiguranja nov anih tra~bina odreuju postupak oblikovanja zalo~noga ugovora u sudski zapisnik o sporazumu stranaka o osiguranju tra~bine zalogom i njegove pravne u inke. (3) Na temelju sporazuma stranaka iz stavka 1. ovoga lanka osniva se dobrovoljno sudsko zalo~no pravo na na in koji odreuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju. (4) Tko na nekretnini stekne zalo~no pravo po odredbama ovoga lanka, ovlaaten je ishoditi upis ste enoga prava u zemljianoj knjizi. Osnivanje dobrovoljnoga sudskoga zalo~noga prava na pravima lanak 313. (1) Sudsko zalo~no pravo na pravima osniva se dobrovoljno na temelju zalo~noga ugovora koji, u obliku sudskoga zapisnika o sporazumu stranaka da zalo~nim pravom osiguraju odreene tra~bine, one sklope pred sudom u postupku osiguranja nov ane tra~bine. (2) Zakonske odredbe koje ureujui sudski postupak osiguranja nov anih tra~bina odreuju postupak i pravne u inke sporazuma stranaka o osiguranju tra~bina zalogom pokretnih i nepokretnih stvari, na odgovarajui se na in primjenjuju i na davanje u zalog prava. (3) Na temelju sporazuma stranaka iz stavka 1. ovoga lanka osniva se sudsko zalo~no pravo na na in koji odreuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju za osnivanje prisilnoga zalo~noga prava na pravu. Osnivanje zakonskoga zalo~noga prava lanak 314. (1) Zakonsko zalo~no pravo osniva se ispunjenjem pretpostavaka koje za to odredi posebni zakon. (2) Zakonsko zalo~no pravo na nekretnini upisat e se u zemljianu knjigu na zahtjev zalo~noga vjerovnika. c/ Osnivanje podzalo~noga prava Dobrovoljno podzalo~no pravo lanak 315. (1) Zalo~ni vjerovnik mo~e zalo~enu mu pokretnu stvar koju posjeduje dalje zalo~iti u granicama svojega prava na namirenje iz nje, a na pravnom temelju i na na in odreen za osnivanje dobrovoljnoga zalo~noga prava; zalo~i li je, osnovano je na zalogu podzalo~no pravo podzalo~noga vjerovnika. (2) Vjerovnik tra~bine osigurane zalo~nim pravom na nekretnini mo~e, u granicama svojega prava na namirenje iz te nekretnine, osnovati na postojeem zalo~nom pravu (hipoteci) hipoteku u korist tree osobe (nadhipoteku) i bez pristanka zalo~noga du~nika, a na pravnom temelju i na na in odreen za osnivanje dobrovoljnoga zalo~noga prava na nekretninama; u ini li to, osnovana je na hipoteci nadhipoteka kao podzalo~no pravo podzalo~noga vjerovnika. (3) Bude li zalo~ni du~nik obavijeaten da je zalog dalje zalo~en podzalo~nom vjerovniku, mo~e podmiriti dug svomu vjerovniku samo ako na to pristane onaj koji ima podzalo~no pravo, ili tako da polo~i dug u sud; ina e zalog ostaje zalo~en za podzalo~noga vjerovnika. Sudsko i zakonsko podzalo~no pravo lanak 316. (1) Na zalogu koji osigurava tra~binu zalo~noga vjerovnika osniva se prisilno sudsko podzalo~no pravo na temelju sudske odluke, a na na in kako se osniva sudsko zalo~no pravo. (2) Na zalogu koji osigurava tra~binu zalo~noga vjerovnika osniva se dobrovoljno sudsko podzalo~no pravo na temelju zalo~noga ugovora, oblikovanoga u sudski zapisnik o sporazumu stranaka da zalo~nim pravom osiguraju odreenu tra~binu u postupku osiguranja nov ane tra~bine, a na na in kako se osniva sudsko zalo~no pravo. (3) Na zalogu koji osigurava tra~binu zalo~noga vjerovnika osniva se zakonsko podzalo~no pravo ispunjenjem pretpostavaka koje za osnivanje zakonskoga zalo~noga prava odredi posebni zakon. Poato bude osnovano, zakonsko podzalo~no pravo na nekretnini upisat e se u zemljianu knjigu na zahtjev zalo~noga vjerovnika. d/ Zaatita povjerenja Stjecanje od nevlasnika lanak 317. (1) Ako je vjerovnik koji ima pravni temelj za stjecanje dobrovoljnoga zalo~noga prava dobio u zalog tuu pokretnu stvar bez pristanka njezina vlasnika, stekao je time zalo~no pravo ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi mogao stei i pravo vlasniatva na toj stvari od nevlasnika, odnosno od osobe koja nije ovlaatena tako pravno raspolagati stvarju; to na odgovarajui na in vrijedi i ako je dobio u zalog vrijednosni papir na donositelja. (2) Na stjecanje dobrovoljnoga podzalo~noga prava kad je vjerovnik dobio tu stvar u zalog bez pristanka zalo~noga vjerovnika ija tra~bina osigurava taj zalog, na odgovarajui se na in primjenjuje odredba stavka 1. ovoga lanka. Zaatita povjerenja u zemljiane knjige lanak 318. Na zaatitu povjerenja u zemljiane knjige glede zalo~nih prava na nekretninama (hipoteka), na odgovarajui se na in primjenjuju odredbe lanka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava. Odjeljak 2. Stjecanje ne ijega zalo~noga prava Prijenos lanak 319. Prijee li na bilo kojem pravnom temelju tra~bina osigurana zalo~nim pravom na drugu osobu, na nju je time ujedno prealo i to zalo~no pravo bez posebnoga pravnoga temelja za to i bez posebnoga na ina stjecanja, osim ako je ato drugo bilo odreeno. Posjed i upis lanak 320. (1) Ako zalo~ni du~nik nije pristao da pokretna stvar koja je zalog bude predana u neposredan posjed novom vjerovniku zalogom osigurane tra~bine, zalog ostaje u posjedu prenositelja tra~bine da ga uva za zalo~noga vjerovnika kao posrednoga posjednika; vrijedi i za predaju vrijednosnoga papira na donositelja. (2) Novi e vjerovnik moi izvraavati ovlasti koje ima na temelju hipoteke koja je preala na njega zajedno s tra~binom koju osigurava poato ona bude upisana u zemljianim knjigama kao njegovo pravo. Glava 3. VJEROVNIKOVA OVLA`TENJA DO NAMIRENJA Odjeljak 1. Ovlaatenja glede zalo~enih pokretnina Pravo na posjed lanak 321. (1) Zalo~ni vjerovnik ima na temelju svoga dobrovoljnoga zalo~noga prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar. (2) Ako nije ato drugo odreeno, zalo~ni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga. (3) Zalo~ni vjerovnik koji je stekao zalo~no pravo na stvari koja je u tom asu ve bila zalo~ena nekomu drugomu zadovoljit e se posrednim posjedom te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao zalo~no pravo na njoj. (4) Zalo~ni vjerovnik ija je tra~bina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim zalo~nim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari. uvanje i povrat zaloga lanak 322. (1) Zalo~ni vjerovnik treba zalog koji posjeduje uvati pa~njom dobroga domaina, a u protivnom odgovara za atetu. (2) Zalo~ni je vjerovnik ovlaaten rabiti zalog koji posjeduje i dati ga drugomu na uporabu samo ako mu je to dopustio zalo~ni du~nik, ili je to nu~no da bi ispunjavao svoju du~nost uvanja zaloga. (3) Kad prestane tra~bina koja je zalogom osigurana, zalo~ni je vjerovnik du~an zalog bez odgaanja vratiti onomu od koga ga je primio u posjed. (4) Zalo~ni du~nik mo~e i prije nego ato prestane tra~bina, ako mu je nu~no da zalog ima u svome neposrednom posjedu, zahtijevati da mu ga zalo~ni vjerovnik vrati, ako mu u zamjenu dade neki drugi zalog kojemu vrijednost nije manja, a uvanje ne zahtijeva vei trud, troakove i brigu od uvanja prvobitno zalo~ene stvari. (5) Pravo zalo~noga vjerovnika na naknadu troakova koje je imao za zalog, kao i smije li ga zadr~ati dok mu ne budu podmireni, prosuuje se odgovarajuom primjenom pravila o posjednikovim prigovorima u slu aju kad vlasnik zahtijeva povrat stvari. (6) Zahtjevi zalo~noga du~nika prema zalo~nom vjerovniku zbog pogoraanja zalo~ene mu stvari zastarijevaju u roku od jedne godine od dana kad mu je stvar vraena. U jednakom roku zastarijevaju i zahtjevi zalo~noga vjerovnika od zalo~noga du~nika za naknadu troakova u injenih radi poboljaanja stvari koju je imao u zalogu. Plodovi zaloga lanak 323. (1) Plodovi i druge koristi od zalo~ene stvari pripadaju zalo~nom du~niku. (2) Zalo~ni vjerovnik koji neposredno posjeduje zalo~enu stvar ovlaaten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati i sebi uzeti, osim ako se obvezao da to nee initi. (3) Plodovi koje je za sebe ubrao zalo~ni vjerovnik postaju time njegovo vlasniatvo, a njihova se vrijednost prebija s njegovom tra~binom, i to u prvom redu s troakovima na iju naknadu vjerovnik ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje du~nik, te kona no s glavnicom. Uzimanje iz vjerovnikova posjeda lanak 324. Zalo~ni du~nik mo~e zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednoga posjeda zalo~noga vjerovnika te se preda nekoj treoj osobi da ga uva za ra un vjerovnika kao posrednoga posjednika, ako zalo~ni vjerovnik ne uva zalog kako treba, ako ga neovlaateno rabi ili ga je neovlaateno dao drugomu na uporabu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga premda se obvezao da to nee initi. Davanje u podzalog lanak 325. Zalo~ni je vjerovnik ovlaaten dati zalog koji posjeduje u podzalog, pa i protiv zabrane zalo~noga du~nika ili zalogodavca, ali e odgovarati i za slu ajnu propast i oateenje zaloga do kojih ina e ne bi doalo. Skriveni nedostatci lanak 326. (1) Poka~e li se da zalog ima neki stvarni ili pravni nedostatak za koji vjerovnik nije znao niti trebao znati kad je zalog primio u posjed, a zbog kojega zalog nije dovoljno osiguranje namirenja njime osigurane tra~bine, zalo~ni je vjerovnik ovlaaten zahtijevati od zalogodavca drugi primjereni zalog. (2) Nedostatak zaloga, pa makar zalog i propao, ne ovlaauje zalo~noga vjerovnika da zbog toga raskine obvezni odnos u kojem je njegova tra~bina bila osigurana tim zalogom. Nu~na prodaja zaloga lanak 327. (1) Ako se pokretna stvar koju je zalo~ni vjerovnik dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti iz nekoga razloga koji nije u skrivenim nedostacima stvari, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje tra~bine zalo~noga vjerovnika, zalo~ni du~nik ima pravo zahtijevati da se zalog odmah proda po burzovnoj ili tr~ianoj cijeni te dovoljan dio cijene polo~i kod suda radi osiguranja vjerovnikove tra~bine. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ima i zalo~ni vjerovnik; ali, zatra~i li nu~nu prodaju zaloga, zalo~ni du~nik mo~e prodaju izbjei dade li u zamjenu neki drugi zalog kojemu vrijednost nije manja, a njegovo uvanje ne zahtijeva vei trud, troakove i brigu od uvanja prvobitno zalo~ene stvari. Zaatita zaloga lanak 328. Zalo~ni vjerovnik je ovlaaten svakomu, pa i vlasniku zalo~ene stvari, postavljati sve zahtjeve potrebne radi zaatite svojega prava na zalogu, a osobito ima pravo: - zahtijevati od onoga koji bespravno posjeduje zalo~enu stvar da mu je preda; na to se na odgovarajui na in primjenjuju pravila za vlasnika, odnosno za predmnjevanoga vlasnika koji atiti svoje pravo vlasniatva, - zahtijevati od onoga koji ga u njegovu pravu glede zalo~ene stvari bespravno uznemirava na drugi na in a ne oduzimanjem te stvari da ga prestane uznemiravati; na to se na odgovarajui na in primjenjuju pravila za vlasnika, odnosno za predmnjevanoga vlasnika koji atiti svoje pravo vlasniatva, - zahtijevati od zalogodavca drugi primjereni zalog umjesto zaloga sa skrivenim nedostacima; na to se na odgovarajui na in primjenjuju pravila o odgovornosti za stvarne i pravne nedostatke, - zahtijevati nu~nu prodaju zaloga. Odjeljak 2. Ovlaatenja glede zalo~enih nekretnina Zalo~no pravo bez posjeda lanak 329. (1) Vjerovnik tra~bine osigurane zalo~nim pravom na nekretnini (hipotekarni vjerovnik) nema pravo na posjed zalo~ene nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati njezine plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (2) Odredba ugovora ili drugoga pravnoga posla suprotna stavku 1. ovoga lanka je niatava, ako nije ato drugo odreeno zakonom. (3) `to je odreeno o pravnom polo~aju vjerovnika ija je tra~bina osigurana zalo~nim pravom na nekretnini, na odgovarajui se na in primjenjuje i na vjerovnika ija je tra~bina osigurana sudskim ili zakonskim zalo~nim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko zalo~no pravo. Odr~anje vrijednosti zaloga lanak 330. (1) Ako hipotekarni du~nik ini neato ato dovodi u opasnost ili smanjuje vrijednost nekretnine optereene hipotekom, hipotekarni je vjerovnik ovlaaten zahtijevati da hipotekarni du~nik propusti to initi, a ako to ne propusti, mo~e i prije dospijea zahtijevati prisilnu naplatu tra~bine osigurane hipotekom. (2) Postupci hipotekarnoga du~nika iz stavka 1. ovoga lanka, pa ma zbog njih zalog i propao, ne ovlaauju zalo~noga vjerovnika da zbog toga raskine obvezni odnos u kojem je njegova tra~bina bila osigurana hipotekom. Civilni plodovi nekretnine kao zalog lanak 331. (1) Kad je zalo~nom vjerovniku zalo~eno samo pravo na plodove koje nekretnina daje posredovanjem kakva pravnoga odnosa, on ih ima pravo ubrati. (2) Vrijednost plodova iz stavka 1. ovoga lanka koje je zalo~ni vjerovnik ubrao, prebija se s njegovom tra~binom; u prvom redu s troakovima na iju naknadu ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje du~nik, te kona no s glavnicom. Zaatita lanak 332. (1) Zalo~ni vjerovnik je ovlaaten svakomu, pa i vlasniku zalo~ene nekretnine, postavljati sve zahtjeve potrebne radi zaatite svojega zalo~noga prava na nekretnini, a osobito ima pravo: - zahtijevati zaatitu svojega povrijeenoga zalo~noga prava sredstvima koja za zaatitu knji~nih prava daju pravila zemljianoknji~noga prava, - zahtijevati da zalo~ni du~nik ili trei propuata initi glede zalo~ene nekretnine ono ato dovodi u opasnost ili smanjuje njezinu vrijednost, - zahtijevati da se njemu preda ono ato daje zalo~ena stvar posredovanjem kakva pravnoga odnosa, ako je njemu zalo~eno pravo na te plodove. (2) Na zahtjeve koje zalo~ni vjerovnik postavlja radi ostvarenja svojih ovlasti glede zalo~ene mu stvari, na odgovarajui se na in primjenjuju pravila koja vrijede za vlasnika, odnosno predmnjevanoga vlasnika koji atiti svoje pravo vlasniatva. Odjeljak 3. Ovlasti glede zaloga prava Ope pravilo lanak 333. (1) Zalo~ni vjerovnik koji ima u zalogu ne ije pravo izjedna eno s pokretnom stvari ima glede toga prava ovlasti i du~nosti poput onih koje bi imao da mu je zalo~ena pokretna stvar, ako nije ato drugo zakonom odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (2) Zalo~ni vjerovnik koji ima u zalogu ne ije pravo izjedna eno s nekretninom, ima glede tog prava ovlasti i du~nosti poput onih koje bi imao da mu je zalo~ena nekretnina, ako nije ato drugo zakonom odreeno ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. Posebno o zalogu tra~bine lanak 334. (1) Zalo~ni vjerovnik kojemu je zalo~ena ne ija tra~bina du~an je poduzeti mjere potrebne za o uvanje te tra~bine. (2) Ako zalo~ena tra~bina daje kamate ili kakva druga povremena davanja, zalo~ni ih je vjerovnik du~an naplatiti. Njihova e se vrijednost prebiti s troakovima na iju naknadu ima zalo~ni vjerovnik pravo, zatim s kamatama koje mu duguje du~nik i napokon s glavnicom. (3) Kad zalo~ena tra~bina dospije za ispunjenje, zalo~ni je vjerovnik du~an u initi ato je potrebno da je du~nik ispuni i primiti ispunjenje. (4) Ispunjenjem zalo~ene tra~bine zalo~no pravo prelazi na stvar kojom je tra~bina ispunjena, ali kad je na ime ispunjenja zalo~ene mu tra~bine zalo~ni vjerovnik primio novac, du~an je polo~iti ga u sud. Jedino ako je tra~bina zalo~nog du~nika ve dospjela, ovlaaten je od primljenoga novca zadr~ati koliko mu se duguje, a ostatak je du~an predati zalogodavcu. Zaatita zaloga lanak 335. (1) Zalo~ni vjerovnik je ovlaaten svakomu, pa i onomu ije je zalo~eno pravo, postavljati sve zahtjeve potrebne radi zaatite svojega zalo~noga prava na tom zalogu, a osobito ima pravo: - zahtijevati od du~nika zalo~ene tra~bine dospjele kamate i druga povremena davanja koja daje ta tra~bina, odnosno od treega zahtijevati ono ato je primio na ime dospjelih kamata i drugih povremenih davanja, - zahtijevati od du~nika da mu ispuni zalo~enu tra~binu koja je dospjela, odnosno od treega zahtijevati ono ato je primio na ime ispunjenja zalo~ene tra~bine. (2) Na zahtjeve koje zalo~ni vjerovnik postavlja radi ostvarenja svojih ovlasti na zalo~enom mu pravu, na odgovarajui se na in primjenjuju pravila koja vrijede za odgovarajue zahtjeve zalo~noga vjerovnika kojemu je zalo~ena pokretna odnosno nepokretna stvar, a podredno obveznopravna pravila koja vrijede za vjerovnika koji ostvaruje svoje pravo. Glava 4. OSTVARENJE PRAVA NA NAMIRENJE Pravo na namirenje zalo~noga vjerovnika lanak 336. (1) Ako se zalogom osigurana tra~bina ne ispuni o dospijeu, zalo~ni je vjerovnik ovlaaten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tra~bine iz vrijednosti zaloga. (2) Pravo na namirenje zalogom osigurane tra~bine iz vrijednosti zaloga ostvaruje zalo~ni vjerovnik putem suda, a po pravilima odreenim u ovom Zakonu i na na in odreen propisima o ovrsi nov anih tra~bina, ako nije ato drugo odreeno zakonom. (3) Zalo~ni du~nik ima pravo od svagdaanjega vlasnika zalo~ene stvari, a i od svakoga treega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tra~bine iz vrijednosti zalo~ene stvari, ako nije ato drugo zakonom odreeno. (4) Zalo~ni vjerovnik mo~e, bio njegov du~nik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoe li zahtijevati namirenje svoje tra~bine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog du~nika, ili istodobno i zaloga i du~nikove imovine. (5) Zahtijeva li zalo~ni vjerovnik namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju tra~binu, du~nik mu ostaje du~an razliku; naprotiv, proda li se zalog za viae od vjerovnikove tra~bine, viaak je du~nikov. (6) Zalo~ni vjerovnik ije zalo~no pravo tereti stvar na kojoj se provodi postupak prisilnoga namirenja ne ije tra~bine prodajom zaloga ovlaaten je otkupiti tra~binu zbog koje se provodi taj postupak, ali to mo~e u initi najkasnije do po etka javne prodaje. (7) Zalo~ni vjerovnik ije zalo~no pravo tereti stvar ili pravo koje je sposobno da daje plodove ili druge koristi iz ije bi se vrijednosti mogla namiriti zalogom osigurana dospjela tra~bina, ovlaaten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravitelja koji e biti ovlaaten da ubire te plodove, odnosno koristi i unov ava ih, te da dobivene iznose pola~e u sud radi namirenja iz toga pologa. Namirivanje izvansudskim putem lanak 337. (1) Svoje pravo na namirenje zalogom osigurane tra~bine iz vrijednosti zaloga ovlaaten je zalo~ni vjerovnik ostvarivati izvansudskim putem, ako je predmet zalo~noga prava pokretna stvar ili pravo koje se ne smatra nekretninom, a zalo~ni je du~nik u trenutku osnivanja zalo~noga prava ili naknadno izri ito u pisanom obliku dopustio takvo namirivanje. (2) Ako je pokretna stvar ili pravo koje se ne smatra nekretninom dano u zalog za osiguranje tra~bine iz trgova koga posla, zalo~ni je vjerovnik ovlaaten izvansudskim putem ostvarivati svoje pravo na namirenje te tra~bine iz vrijednosti zaloga, ako zalo~ni du~nik nije takvo namirivanje izri ito isklju io u trenutku osnivanja zaloga. (3) Kad je zalo~ni vjerovnik ovlaaten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, ovlaaten ga je ostvarivati putem javne dra~be (javnoga nadmetanja), a na neki drugi na in jedino ako ima na temelju pravnoga posla ili zakona pravo da ga ostvaruje na taj na in ili je to u danim okolnostima jedini mogui na in za ostvarenje prava na namirenje. (4) Ako je zalo~nom vjerovniku, koji je ovlaaten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, zalo~ena takva pokretna stvar ili pravo koje ima burzovnu ili tr~ianu cijenu, on je ovlaaten radi namirenja prodati zalog za tu cijenu iz slobodne ruke, a putem osobe koja je javno ovlaatena za prodaju na burzi, odnosno za javne prodaje takvih stvari i prava. (5) Ako je u zalog dan novac, zalo~ni je vjerovnik ovlaaten svoju dospjelu tra~binu osiguranu tim zalogom namiriti zadr~avai za sebe odgovarajui iznos. Isto vrijedi i kad vjerovnik namiruje svoju dospjelu tra~binu iz novca koji primi na ime zalo~ene mu tra~bine ili na ime kamata odnosno drugih povremenih davanja koja daje zalo~ena tra~bina, ili iz zalo~enih plodova koje nekretnina daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa. (6) Ako je zalo~ni vjerovnik ovlaaten za sebe ubrati plodove od pokretne stvari koja mu je predana u zalog, vrijednost ubranoga prebija se po samom zakonu u trenutku ubiranja s tra~binom osiguranom zalogom, pa ma i ona nije dospjela; zalo~ni je du~nik ovlaaten u svako doba zahtijevati da mu vjerovnik o svom troaku izda priznanicu o tom prijeboju. Isto na odgovarajui na in vrijedi i za vrijednost drugih koristi koje je zalo~ni vjerovnik ovlaateno imao od zalo~ene stvari. (7) Vjerovnik koji je neovlaateno ostvarivao svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, ili ga je ostvarivao na na in na koji nije bio ovlaaten, odgovara za svaku atetu koja bi odatle proizaala. Zabilje~ba otkaza i tu~be lanak 338. (1) Kad je, da bi doaao do namirenja svoje tra~bine iz vrijednosti nekretnine, vjerovniku potrebno da prethodno putem parnice ishodi pravomonu presudu kojom e biti nareeno zalo~nom vjerovniku da je du~an trpjeti namirenje iz vrijednosti zaloga, ili presudu kojom e osobno du~niku biti nareeno da podmiri vjerovnikovu tra~binu, ovlaaten je zahtijevati da se u zemljianim knjigama zabilje~i tu~ba protiv vlasnika nekretnine; isto je tako ovlaaten zahtijevati da se zabilje~i otkaz o kojemu ovisi dospijee tra~bine. (2) Zabilje~eni e otkaz ili tu~ba djelovati i protiv svakoga kasnijega vlasnika nekretnine, pa e se na temelju ovrane presude ije je donoaenje ishoeno zabilje~enom tu~bom ili zabilje~enim otkazom moi provesti ovrhu namirenjem iz nekretnine bez obzira tko je u meuvremenu postao njezinim vlasnikom. Glava 5. ZA`TITA Zahtjev za poatovanje zalo~noga prava lanak 339. (1) Zalo~ni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo zalo~no pravo kao teret na zalo~enoj stvari, te da trpi izvraavanje ovlaatenikova prava na njoj, a osobito namirenje dospjele tra~bine zalo~noga vjerovnika iz vrijednosti zaloga, te da propuata initi na zalogu ono ato je zbog ovlaatenikova prava du~an propuatati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim inima nije e njegovo zalo~no pravo ili ga bespravno onemoguuje ili uznemirava u izvraavanju toga prava. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ima svaki pojedini od viae ovlaatenika istoga zalo~noga prava. (3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne zastarijeva. Tu~ba zalo~noga vjerovnika lanak 340. Da bi zalo~ni vjerovnik mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadle~nim tijelom, ostvariti svoje pravo iz lanka 339. ovoga Zakona, mora dokazati svoje zalo~no pravo i tu~enikov in onemoguivanja ili uznemiravanja izvraavanja toga prava. Tu~ba predmnjevanoga zalo~noga vjerovnika lanak 341. (1) Pravo na zaatitu svojega predmnjevanoga zalo~noga prava ima, poput onoga koji je dokazao svoje zalo~no pravo, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadle~nim tijelom doka~e pravni temelj i istinit na in svoga stjecanja posjeda zaloga, odnosno da je barem postojao upis njegova zalo~noga prava na nekretnini u zemljianoj knjizi (predmnjevani zalo~ni vjerovnik). (2) Na pravo predmnjevanoga zalo~noga vjerovnika na zaatitu, na odgovarajui se na in primjenjuju pravila o tu~bi predmnjevanoga vlasnika. Zaatita od povrede upisom u zemljianu knjigu lanak 342. Ako netko povrijedi zalo~no pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljianu knjigu, zalo~ni se vjerovnik ima pravo atititi od toga sredstvima koja za zaatitu knji~nih prava daju pravila zemljianoknji~noga prava. Glava 6. PRESTANAK Propast zaloga lanak 343. Propadne li zalog a da na njegovo mjesto nije stupila druga stvar ili pravo, zalo~no pravo prestaje, ali tra~bina ostaje i nadalje. Odreknue lanak 344. (1) Zalo~no pravo prestaje valjanim odreknuem zalo~noga vjerovnika. (2) Uzima se da se zalo~ni vjerovnik odrekao svoga zalo~noga prava ako je bezuvjetno vratio posjed zaloga du~niku; no, ina e zalo~no pravo ne prestaje gubitkom posjeda zaloga. (3) Pojedini od viae vjerovnika tra~bine osigurane zalo~nim pravom ne mo~e se valjano odrei toga zalo~noga prava bez pristanka ostalih. (4) Vjerovnik tra~bine koja je optereena ne ijim podzalo~nim pravom ili pravom osobne slu~nosti ne mo~e se bez pristanka ovlaatenika tih prava valjano odrei zalo~noga prava koje osigurava tu tra~binu. (5) Ako je zalo~no pravo upisano u zemljianoj knjizi, ono e prestati tek kad zbog odreknua bude izbrisano u zemljianoj knjizi. Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta lanak 345. (1) Zalo~no pravo koje je ograni eno rokom ili raskidnim uvjetom prestaje zbog isteka toga roka ili ispunjenja uvjeta, ali e zalo~no pravo upisano u zemljianoj knjizi prestati tek brisanjem toga prava. (2) Zalo~no pravo nee prestati ako je i istekao rok ili se ispunio raskidni uvjet, ako pripada zalo~nom vjerovniku koji nije znao niti je iz zemljiane knjige morao znati za to ograni enje kad je stjecao tra~binu osiguranu zalo~nim pravom. Prestanak osigurane tra~bine lanak 346. Zalo~no pravo prestaje kad prestane cijela njime osigurana tra~bina i sve sporedne tra~bine kamata i troakova, ako nije ato drugo zakonom odreeno. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom lanak 347. (1) Da bi zalo~no pravo na nekretnini prestalo, nije dovoljno da je prestala tra~bina koju je osiguravala, ve hipoteka prestaje brisanjem iz zemljiane knjige. (2) Dok hipoteka ne bude izbrisana, vlasnik njome optereene nekretnine mo~e na temelju priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak tra~bine osigurane tom hipotekom, prenijeti tu hipoteku na novu tra~binu koja nije vea od one upisane koja je prestala. (3) Prava na to raspolaganje hipotekom iz stavka 2. ovoga lanka ne mo~e se vlasnik odrei pri osnivanju hipoteke, ali ako se nekomu obvezao da e ishoditi brisanje odreene hipoteke, i to je u zemljianoj knjizi zabilje~eno kod te hipoteke, on ipak ne mo~e njome raspolagati. (4) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane tra~bine proda nekretnina u ovranom postupku radi namirenja nov ane tra~bine ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, a hipoteka nije izbrisana niti je nekretnina ili zalo~no pravo preneseno komu drugomu, nee se prilikom razdiobe kupovnine uzimati u obzir ta hipoteka. (5) Vlasniku pripada pravo na dio kupovnine samo onda ako hipotekom osigurana tra~bina joa postoji prema treoj osobi, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te tra~bine. Zabilje~ba pridr~aja prvenstvenoga reda lanak 348. (1) U slu aju brisanja hipoteke mo~e vlasnik istodobno ishoditi da se u zemljianoj knjizi zabilje~i da je za upis nove hipoteke do visine izbrisane pridr~an prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilje~be. Promijeni li se vlasniatvo, taj pridr~aj djeluje i u korist novoga vlasnika, ali u slu aju prisilne javne dra~be te nekretnine ovaj se pridr~aj ne uzima u obzir, ako nije iskoriaten prije zabilje~be rjeaenja kojim je dopuatena ovrha na toj nekretnini radi naplate ne ije nov ane tra~bine. (2) Vlasnik nekretnine mo~e zahtijevati da se u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina optereena upiae hipoteka za novu tra~binu, ali s ograni enjem da e nova hipoteka imati pravni u inak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknji~i u roku od godine dana od odobrenja upisa nove. (3) Ako se u roku iz stavka 2. ovoga lanka ne zatra~i brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopuateno, prestat e nova hipoteka im protekne rok te e se ona brisati po slu~benoj du~nosti, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose. Brisanje stare hipoteke ovlaaten je tra~iti ne samo hipotekarni du~nik nego i vjerovnik u iju je korist upisana nova hipoteka. (4) Ako je starija hipoteka optereena, nova koja je upisana na njezinu mjestu u prvenstvenom redu imat e pravni u inak jedino uz daljnji uvjet da se taj teret izbriae ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku. Ako starija hipoteka tereti viae nekretnina zajedni ki (simultano), nova dobiva pravni u inak jedino uz daljnji uvjet da se starija hipoteka izbriae na svim nekretninama koje tereti. (5) Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se na odgovarajui na in i kad bi nova tra~bina trebala stupiti na mjesto dviju ili viae hipotekarnih tra~bina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge. Zaatita tuega povjerenja lanak 349. Zalo~no pravo na nekretnini koje nije upisano u zemljianoj knjizi prestaje kad njime optereenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti morala znati da ono postoji. Prestanak zalo~noga vjerovnika lanak 350. Zalo~no pravo prestaje ako pravna osoba koja je zalo~ni vjerovnik izgubi svoju osobnost, a nema sveopega pravnoga sljednika; ali zalo~no pravo upisano u zemljianoj knjizi prestat e tek brisanjem. Ukinue lanak 351. (1) Zalo~no pravo na nekretninama prestaje ukinuem na temelju odluke zemljianoknji~noga suda koji, nakon ato provede postupak koji je za to predvien odredbama zakona koji ureuje zemljianoknji~no pravo, dopusti amortizaciju hipoteke. (2) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka zalo~no e pravo prestati brisanjem u zemljianoj knjizi. Rastereenje zakonom ili odlukom upravne vlasti lanak 352. (1) Zalo~na prava prestaju ispunjenjem pretpostavaka koje za to odredi posebni zakon. (2) Ako je zalo~no pravo upisano u zemljianoj knjizi, prestat e tek brisanjem, ako zakonom nije druk ije odreeno. (3) Ako ukidanje zalo~nog prava ima zna enje izvlaatenja, zalo~ni vjerovnik ima pravo na punu naknadu, a isto tako i nositelji stvarnih prava na tra~bini koja je bila osigurana ukinutim zalo~nim pravom. Prestanak sudskoga i zakonskoga zalo~noga prava lanak 353. (1) Ako nije ato drugo odreeno zakonom, prisilno zalo~no pravo prestaje pravomonoau rjeaenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje - pravomonoau rjeaenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljianih knjiga. (2) Zakonsko zalo~no pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na temelju zakona osnovano, ako nije ato drugo zakonom odreeno. Ako je upisano u zemljianu knjigu, prestaje tek brisanjem. Dio osmi STVARNA PRAVA STRANIH OSOBA Primjena zakona na strane osobe lanak 354. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na strane fizi ke i pravne osobe, osim ako je ato drugo zakonom ili meunarodnim ugovorom odreeno. (2) Ograni enja koja za strane osobe postavlja zakon glede prava vlasniatva nekretnina na podru ju Republike Hrvatske ne mogu se na odgovarajui na in primijeniti na pravo vlasniatva pokretnih stvari, niti na ograni ena stvarna prava. Strane osobe lanak 355. (1) Fizi ka osoba smatra se sa stajaliata ovoga Zakona stranom kad nema dr~avljanstvo Republike Hrvatske, osim ako je ato drugo odreeno zakonom. (2) Ne smatraju se sa stajaliata ovoga Zakona stranim osobama one koje nemaju dr~avljanstvo Republike Hrvatske, ali su iseljenici s podru ja Republike Hrvatske ili su njihovi potomci, a tijelo dr~avne uprave nadle~no za odlu ivanje o dr~avljanstvu utvrdilo je da ispunjavaju pretpostavke za stjecanje dr~avljanstva Republike Hrvatske. (3) Pravna osoba smatra se sa stajaliata ovoga Zakona stranom osobom kad ima registrirano sjediate izvan podru ja Republike Hrvatske, osim ako je ato drugo zakonom odreeno. Vlasniatvo nekretnina lanak 356. (1) Strane fizi ke i pravne osobe mogu, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati na temelju nasljeivanja vlasniatvo nekretnina na podru ju Republike Hrvatske. (2) Strane fizi ke i pravne osobe mogu, ako zakonom nije druk ije odreeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasniatvo nekretnina na podru ju Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, po prethodno pribavljenom mialjenju ministra pravosua Republike Hrvatske, ako zakonom nije druk ije odreeno. (3) Strane osobe bez dr~avljanstva koje su iseljenici s podru ja bivae SFRJ ili su potomci takvih osoba mogu stjecati vlasniatvo nekretnina na podru ju Republike Hrvatske, ako suglasnost za to stjecanje dade ministar zadu~en za iseljeniatvo, po prethodno pribavljenom mialjenju ministra pravosua Republike Hrvatske. (4) Tko se smatra iseljenikom, odreuje se posebnim propisom. (5) Suglasnost iz stavka 2. i 3. ovoga lanka nije upravni akt. Suglasnost i mialjenje lanak 357. (1) Ako je za stjecanje prava vlasniatva nekretnine potrebna suglasnost ministra vanjskih poslova ili ministra zadu~enoga za iseljeniatvo, pravni posao kojemu je cilj stjecanje toga prava vlasniatva ne proizvodi pravni u inak bez suglasnosti nadle~noga ministra. (2) O davanju suglasnosti za stjecanje prava vlasniatva odlu uje nadle~ni ministar na zahtjev strane osobe koja namjerava stei vlasniatvo odreene nekretnine ili osobe koja namjerava otuiti tu nekretninu. (3) Kad odlu uje o zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka, nadle~ni ministar po slu~benoj du~nosti pribavlja prethodno mialjenje ministra pravosua Republike Hrvatske. (4) Strana osoba kojoj je uskraena suglasnost za stjecanje prava vlasniatva na nekretnini ne mo~e ponoviti zahtjev za davanje suglasnosti na stjecanje prava vlasniatva iste nekretnine prije nego ato protekne pet godina od dana podnoaenja zahtjeva koji je odbijen. (5) Suglasnost iz stavka 1., 2. i 4. ovoga lanka nije upravni akt. Nekretnine na isklju enom podru ju lanak 358. (1) Strana osoba ne mo~e biti vlasnikom nekretnine koja le~i na podru ju koje je radi zaatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske zakonom proglaaeno podru jem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasniatva, osim ako je zakonom ato drugo odreeno. (2) Stranoj osobi koja je stekla pravo vlasniatva na nekretnini prije nego ato je podru je na kojemu nekretnina le~i proglaaeno podru jem iz stavka 1. ovoga lanka, prestaje pravo vlasniatva te nekretnine, a ona ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaatenju. (3) Ako strana osoba ne mo~e na podru ju iz stavka 1. ovoga lanka stei vlasniatvo nekretnine koje bi ina e stekla nasljeivanjem, ona ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaatenju, kao da joj je ta nekretnina oduzeta u postupku izvlaatenja. Dio deveti PRIJELAZNE I ZAVR`NE ODREDBE Glava 1. PRETVORBA DRU`TVENOG VLASNI`TVA Ope odredbe o pretvorbi lanak 359. (1) `to je odredbama ove glave odreeno o pretvorbi prava upravljanja, koriatenja i raspolaganja stvarima u druatvenom vlasniatvu te o pretvorbi prava koriatenja neizgraenoga graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu za nositelje tih prava, vrijedi i za njihove nasljednike i druge pravne sljednike. (2) Pravo vlasniatva i druga prava koja se steknu po odredbama ovoga Zakona o pretvorbi prava upravljanja, koriatenja i raspolaganja stvarima u druatvenom vlasniatvu te o pretvorbi prava koriatenja graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu, ste ena su pod uvjetom da nisu u sukobu s pravima koja na bivaim druatvenim stvarima pripadaju drugim osobama na temelju propisa o denacionalizaciji. Pretvorba prava upravljanja, koriatenja i raspolaganja lanak 360. (1) Pravo upravljanja, odnosno koriatenja i raspolaganja na stvari u druatvenom vlasniatvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasniatva one osobe koja je pretvorbom postala sveopi pravni sljednik dotadaanjega nositelja prava upravljanja, odnosno koriatenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasniatva; osim ako posebnim zakonom nije odreeno druk ije. (2) Pravo upravljanja, odnosno koriatenja i raspolaganja na stvari u druatvenom vlasniatvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasniatva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasniatva dotadaanjega nositelja prava upravljanja, odnosno koriatenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasniatva, osim ako posebnim zakonom nije odreeno druk ije. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka, na odgovarajui se na in primjenjuju na sva stvarna prava. (4) Za upise prava upravljanja, odnosno koriatenja i raspolaganja u zemljianim knjigama i u drugim javnim upisnicima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uzet e se da su upisi prava vlasniatva. Pretvorba prava koriatenja neizgraenoga graevinskoga zemljiata lanak 361. (1) Pravo koriatenja neizgraenoga graevinskog zemljiata u druatvenom vlasniatvu koje nije prestalo do donoaenja ovoga Zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasniatva dotadaanjega nositelja toga prava ili njegova pravnoga sljednika. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se na in primjenjuje i na prvenstveno pravo koriatenja graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu. (3) Za upise prava iz stavka 1. i 2. ovoga lanka u zemljianim knjigama koji su izvraeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona uzet e se da su upisi prava vlasniatva. Predmnjeve lanak 362. (1) Smatra se da je vlasnik nekretnine u druatvenom vlasniatvu osoba koja je u zemljianim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, koriatenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (2) Smatra se da je osoba koja je u zemljianoj knjizi upisana kao nositelj prava koriatenja neizgraenoga graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava koriatenja takva zemljiata, vlasnik toga zemljiata, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (3) Smatra se da su vlasniatvo Republike Hrvatske sve stvari iz druatvenoga vlasniatva na podru ju Republike Hrvatske glede kojih nije utvreno u ijem su vlasniatvu niti djeluje predmnjeva vlasniatva iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (4) `to je u stavku 1. do 3. ovoga lanka odreeno glede stvari, vrijedi na odgovarajui na in i za prava koja su bila u druatvenom vlasniatvu. Zaatita pretvorenih prava lanak 363. (1) Osoba ije pravo vlasniatva potje e od nekadaanjega prava upravljanja ili koriatenja i raspolaganja stvari u druatvenom vlasniatvu, odnosno od nekadaanjega prava koriatenja ili prvenstvenoga prava koriatenja graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu, ima pravo na zaatitu svoga prava kao svaki vlasnik, uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 161. do 168. ovoga Zakona, ako nije ato posebno odreeno zakonom. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka koja se ne mo~e osloniti na predmnjevu vlasniatva, ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat e svoje pravo vlasniatva ako doka~e da je ona odnosno njezin pravni prednik bio stekao pravo upravljanja ili koriatenja i raspolaganja, odnosno pravo koriatenja ili prvenstvenoga prava koriatenja graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu, na valjanom pravnom temelju i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavaka koje su se za stjecanje toga prava zahtijevale u trenutku stjecanja. Upis neuknji~enih prava na nekretninama lanak 364. (1) Upis prava vlasniatva nekretnine koje potje e od nekadaanjega prava upravljanja ili koriatenja i raspolaganja stvari u druatvenom vlasniatvu provest e se po pravilima zemljianoknji~noga prava, ako ovim lankom Zakona nije ato drugo propisano. (2) Zemljianoknji~ni sud dopustit e upis prava vlasniatva protiv knji~noga prednika koji je u zemljianu knjigu upisan kao vlasnik ili kao nositelj prava upravljanja, odnosno koriatenja i raspolaganja. Ako je pravo upravljanja, koriatenja ili raspolaganja izvanknji~no bilo prenaaano na viae osoba uzastopce, upis e se provesti u korist onoga koji doka~e neprekinuti niz izvanknji~nih stjecanja od knji~noga prednika do sebe. (3) Zemljianoknji~ni sud dopustit e uknji~bu prava vlasniatva na temelju privatnih isprava na kojima nije ovjerovljen potpis one osobe ije se pravo ograni uje, optereuje, ukida ili prenosi, ako je, nakon promjene osobe ovlaatene na to raspolaganje, tu ispravu supotpisala i svoj potpis ovjerovila osoba koja je u asu ovjere ovlaatena na potpisivanje takvih isprava, ili osoba koja je u asu ovjere ovlaatena za potpisivanje takvih isprava kao pravni sljednik osobe koja je nekretninom raspolagala, ili dr~avni pravobranitelj Republike Hrvatske u slu ajevima kad osoba koja je nekretninom raspolagala nema pravnoga sljednika. (4) Da bi zemljianoknji~ni sud dopustio uknji~bu po odredbi stavka 3. ovoga lanka, uz izjavu supotpisanu prema pravilima iz toga stavka treba prilo~iti javnu ili javnoovjerovljenu ispravu iz koje je vidljiva ovlast supotpisnika, te dokaz o pravnom sljedniatvu ili njegovu izostanku. (5) Smatrat e se da je osoba ije se pravo ograni uje, optereuje, ukida ili prenosi dopustila upis u korist stjecatelja i kad je izjavu o tome u propisanom obliku dala osoba ovlaatena na supotpis po stavku 3. ovoga lanka. (6) Osobe koje u zemljianim knjigama nisu upisane kao nositelji prava upravljanja, koriatenja ili raspolaganja, a ne raspola~u ispravom valjanom za zemljianoknji~ni upis prava vlasniatva, upisat e pravo vlasniatva tih nekretnina upisom u zemljianu knjigu na temelju odluke suda, poato doka~u da su bile izvanknji~ni nositelji takva prava na nekretnini u druatvenom vlasniatvu. (7) Odredbe stavka 1. do 6. ovoga lanka vrijede na odgovarajui na in i za izvanknji~ne nositelje ograni enih stvarnih prava na nekretninama, ako nije ato drugo zakonom odreeno. Upis vlasniatva u koje se pretvorilo pravo koriatenja graevinskoga zemljiata lanak 365. (1) Upis prava vlasniatva nekretnine koje potje e od nekadaanjega prava koriatenja neizgraenoga graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu ili od prvenstvenoga prava koriatenja takva zemljiata provest e se po pravilima zemljianoknji~noga prava, a uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 364. ovoga Zakona, ako ovim lankom nije ato drugo propisano. (2) Zemljianoknji~ni e sud na zahtjev osobe koja za to ima pravni interes dopustiti brisanje druatvenoga vlasniatva i prava koriatenja, odnosno prvenstvenoga prava koriatenja te e upisati pravo vlasniatva u korist osobe koja je kao nositelj prava koriatenja, odnosno prvenstvenoga prava koriatenja bila upisana u zemljianoj knjizi. (3) U korist osobe koja u zemljianim knjigama nije upisana kao nositelj prava koriatenja neizgraenoga graevinskog zemljiata dopustit e zemljianoknji~ni sud brisanje druatvenoga vlasniatva te e upisati njezino pravo vlasniatva na temelju rjeaenja o davanju na koriatenje graevinskoga zemljiata, rjeaenja o oduzimanju zemljiata iz posjeda prijaanjega vlasnika ili korisnika i davanju njoj na koriatenje (rjeaenja o provedbi deposedacije u njezinu korist) te ugovora o meusobnim pravima i obvezama sklopljenim u skladu s uvjetima uvrenim u rjeaenju o davanju na koriatenje graevinskoga zemljiata. (4) U korist osobe koja u zemljianim knjigama nije upisana kao nositelj prava koriatenja neizgraenoga graevinskoga zemljiata, a ne mo~e predo iti isprave navedene u stavku 3. ovoga lanka, zemljianoknji~ni sud dopustit e upis prava vlasniatva na temelju odluke suda, poato ona doka~e da je imala to pravo koriatenja ste eno na valjanom pravnom temelju i na propisani na in. (5) Ako je pravo koriatenja ili prvenstveno pravo koriatenja preneseno na viae osoba uzastopce, upis e se provesti u korist zadnjeg nositelja toga prava na neizgraenom graevinskom zemljiatu, ako doka~e neprekinuti niz izvanknji~nih stjecanja od knji~noga prednika do sebe. (6) Tko tvrdi da je pravo koriatenja na neizgraenom graevinskom zemljiatu odnosno prvenstveno pravo koriatenja toga zemljiata u meuvremenu izvanknji~no prestalo, treba to dokazati pred sudom da bi se na temelju sudske odluke izbrisalo to pravo odnosno pravo vlasniatva u koje se ono pretvorilo. Glava 2. USPOSTAVA PRAVNOGA JEDINSTVA NEKRETNINE Jedinstvenost nekretnine lanak 366. (1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi na elo pravne jedinstvenosti odreeno lankom 9. ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije ato drugo odreeno. (2) Uspostava jedinstvenosti nekretnine provodi se po odredbama ove glave, ako posebnim zakonom nije druk ije odreeno. (3) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravni poslovi koji su suprotni na elu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne u inke. (4) Kad dvostrano ili jednostrano obvezni ugovor ne proizvodi pravne u inke zbog suprotnosti na elu jedinstvenosti nekretnine, svaka ugovorna strana, a i trei u iju je korist ugovor sklopljen, ima pravo zahtijevati pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio. Odjeljak 1. Uspostava jedinstva zemljiata i zgrade Pravno sjedinjenje zemljiata i upisane zgrade lanak 367. (1) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljiatu u druatvenom vlasniatvu izgraena zgrada u ne ijem vlasniatvu te je upisana u zemljianoj knjizi kao zemljianoknji~no tijelo zasebno od zemljiata na kojem je izgraena, vlasnik zgrade stei e pravo vlasniatva cijele nekretnine spajanjem svih tih zemljianoknji~nih tijela u jedno uz upis prava vlasniatva na spojenom tijelu u korist vlasnika zgrade. (2) Nadle~ni e sud u slu aju iz stavka 1. ovoga lanka odrediti spajanje zemljianoknji~nih ulo~aka u jedan na zahtjev vlasnika zgrade. (3) U slu aju kad je na istom zemljiatu izgraeno viae zgrada koje su upisane kao zemljianoknji~na tijela zasebna od zemljiata na kojem su izgraena, sud e na zahtjev vlasnika bilo koje od tih zgrada spojiti sva ta zemljianoknji~na tijela u jedno zemljianoknji~no tijelo uz upis prava vlasniatva na njemu u korist svih vlasnika zgrada kao suvlasnika cijele tako stvorene nekretnine s jednakim suvlasni kim dijelovima. (4) Svaki od bivaih vlasnika zgrada koji su upisom iz stavka 3. ovoga lanka postali suvlasnici nekretnine mo~e putem suda ishoditi utvrenje veli ine suvlasni kih dijelova prema odnosu vrijednosti zgrada u trenutku spajanja u jedno zemljianoknji~no tijelo. (5) U slu aju kad se zbog uspostave jedinstva nekretnine spaja viae zemljianoknji~nih tijela u jedno, ne dira se u prava koja su do tog spajanja postojala u korist ili na teret jednoga i drugoga zemljianoknji~noga tijela, nego e se po slu~benoj du~nosti upisati u korist, odnosno na teret odnosnoga suvlasni koga dijela; a ako to nije mogue, upisat e se u korist, odnosno na teret spojenoga tijela, svako s onim prvenstvenim redom koje ima prema vremenu svoga nastanka, odnosno prema provedenom ustupu prvenstva. Pravno sjedinjenje zemljiata i neupisane zgrade lanak 368. (1) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljiatu u druatvenom vlasniatvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u ne ijem vlasniatvu, ali nije upisana u zemljianoj knjizi iako je upisano zemljiate na kojem je izgraena, vlasnik te zgrade stei e pravo vlasniatva cijele nekretnine upisom postojanja zgrade na zemljianoj estici na kojoj je izgraena, uz upis prava vlasniatva na cijelom zemljianoknji~nom tijelu u korist vlasnika zgrade. (2) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljiatu u druatvenom vlasniatvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u ne ijem vlasniatvu, a na tom je zemljiatu upisano pravo koriatenja graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu, odnosno prvenstvenoga prava koriatenja graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu u korist vlasnika te zgrade, nadle~ni e sud na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis iz stavka 1. ovoga lanka na temelju obavijesti nadle~noga katastarskoga tijela da je na odnosnoj graevinskoj estici izgraena zgrada. (3) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljiatu u druatvenom vlasniatvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u ne ijem vlasniatvu, ali na zemljiatu nije upisano pravo koriatenja graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu, odnosno prvenstvenoga prava koriatenja graevinskoga zemljiata u druatvenom vlasniatvu u korist vlasnika te zgrade, nadle~ni e sud na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis iz stavka 1. ovoga lanka na temelju ovrane odluke vlasti kojom je radi izgradnje zgrade dodijeljeno pravo koriatenja njegovu nositelju, s rjeaenjem o oduzimanju graevinskoga zemljiata iz posjeda prijaanjega vlasnika ili korisnika i o davanju toga zemljiata na koriatenje, s ugovorom o meusobnim pravima i obvezama sklopljenim u skladu s uvjetima utvrenim u tom rjeaenju, te obavijesti nadle~noga katastarskoga tijela da je na odnosnoj graevinskoj estici izgraena zgrada. (4) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljiatu u druatvenom vlasniatvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u ne ijem vlasniatvu, ali to zemljiate nije upisano u zemljianu knjigu, vlasnik te zgrade stei e vlasniatvo cijele nekretnine odgovarajuom primjenom odredaba stavka 3. ovoga lanka, s time da e, umjesto upisom u zemljianu knjigu, vlasniatvo nekretnine stei polaganjem u sud isprave na temelju koje bi se ina e mogao dopustiti upis prema odredbi stavka 3. ovoga lanka; na to e se na odgovarajui na in primijeniti odredba lanka 120. stavka 4. ovoga Zakona. Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, koriatenja ili raspolaganja lanak 369. (1) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljiatu u druatvenom vlasniatvu izgraena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u druatvenom vlasniatvu, a pravo upravljanja, koriatenja ili raspolaganja zgradom pripadalo je pravnoj osobi razli itoj od one kojoj je pripadalo pravo upravljanja ili koriatenja i raspolaganja zemljiatem, pravo vlasniatva cijele nekretnine stei e vlasnik zgrade na na in odreen lancima 367. i 368. ovoga Zakona, koji se primjenjuju na odgovarajui na in. (2) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka vlasnik je osoba ije se pravo upravljanja, koriatenja ili raspolaganja pretvorilo u pravo vlasniatva prema odredbama ovoga ili posebnoga zakona. Odjeljak 2. Uspostava jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade Povezivanje eta~noga vlasniatva sa suvlasniatvom lanak 370. (1) Vlasniatvo na posebnom dijelu zgrade (eta~no vlasniatvo), a isto tako i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u druatvenom vlasniatvu, ste eno na temelju prijaanjih propisa, od stupanja na snagu ovoga Zakona vlasniatvo je posebnih dijelova nekretnine, kako je ureeno odredbama ovoga Zakona, pa se prosuuje po njima, ako ovim prijelaznim odredbama nije ato posebno odreeno. (2) Vlasnik posebnoga dijela zgrade iz stavka 1. ovoga lanka nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ostaje vlasnikom svoga posebnoga dijela nekretnine, a nositelj prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade postaje vlasnikom toga posebnoga dijela, s time da se vlasniatvo posebnoga dijela nekretnine neodvojivo povezuje s odreenim suvlasni kim dijelom cijele nekretnine po odredbama stavka 3. i 4. ovoga lanka. (3) Vlasniku posebnoga dijela zgrade iz stavka 2. ovoga lanka pripada stupanjem na snagu ovoga Zakona odgovarajui suvlasni ki dio cijele nekretnine, umjesto njegova dosadaanjega sudjelovanja u zajedni kom nedjeljivom vlasniatvu zajedni kih dijelova porodi ne zgrade sa suvlasniatvom zemljiata, odnosno umjesto njegova dotadaanjega sudjelovanja u trajnom pravu koriatenja zajedni kih dijelova viaestambene zgrade s pravom trajnoga koriatenja zemljiata. (4) Veli ina odgovarajuega suvlasni koga dijela iz stavka 3. ovoga lanka utvrdit e se odgovarajuom primjenom pravila ovoga Zakona o veli ini odgovarajuega suvlasni koga dijela nekretnine koji ovlaauje suvlasnika da ima u svome vlasniatvu posebni dio zgrade; do tada se smatra da su dijelovi svih suvlasnika jednaki, ali svaki od suvlasnika nekretnine, pa makar i ne bio vlasnikom posebnoga dijela zgrade, mo~e zahtijevati da se utvrdi veli ina suvlasni kih dijelova koje e sud meu njih pravedno podijeliti. (5) Osobe koje su po prijaanjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje vlasniatva stana odnosno drugoga posebnoga dijela nekretnine, ovlaatene su na tom temelju stei taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajuim suvlasni kim dijelom cijele nekretnine, ija e se veli ina utvrditi prema odredbama stavka 4. ovoga lanka. (6) Vlasniatvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, povezanoga s odreenim suvlasni kim dijelom te nekretnine, upisuje se u zemljianoj knjizi uz odgovarajuu primjenu odredaba predvienih ovim Zakonom za uspostavu vlasniatva na posebnom dijelu; do tada ve provedeni upisi vlasniatva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u druatvenom vlasniatvu smatraju se upisima prava vlasniatva posebnoga dijela nekretnine povezanoga sa suvlasni kim dijelom te nekretnine koji je odreen po stavku 4. ovoga lanka. lanak 371. (1) Vlasnik koji je posebni dio zgrade stekao u vlasniatvo na temelju ugovora zaklju enoga prema odredbi Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, kojim u cijenu stana nije bila ura unata cijena zemljiata, poato na temelju odredbe lanka 370. stavka 3. ovoga Zakona stekne i suvlasniatvo zemljiata, obvezan je da vrijednost time postignute koristi naknadi dotadaanjem vlasniku zemljiata. (2) Obveza naknade iz stavka 1. ovoga lanka sastoji se u plaanju onolikoga iznosa novca, u onim rokovima i na onaj na in, koliko, kada i kako bi kupac stana bio du~an platiti cijenu zemljiata da je ona bila ura unata u cijenu stana sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, s time da rokovi po inju tei od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a ato e se pobli~e urediti posebnim propisom koji e Ministarstvo prostornoga ureenja, graditeljstva i stanovanja donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Zastarijevanje obveze naknade iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne mo~e po eti tei prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadogradnjom, prigradnjom ili dogradnjom lanak 372. (1) Tko je do stupanja na snagu ovoga Zakona, a na temelju odobrenja koje je nadle~na vlast dala u granicama svoje ovlasti na takvo imovinskopravno raspolaganje, o svome troaku proveo prenamjenu zajedni kih prostorija u zgradi u druatvenom vlasniatvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao je time na temelju i u okviru toga odobrenja pravo vlasniatva prenamijenjenih prostorija kao posebnoga dijela nekretnine, zajedno s odgovarajuim suvlasni kim dijelom cijele nekretnine, u smislu odredaba lanka 370. ovoga Zakona. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se na odgovarajui na in i na nadogradnje, dogradnje i prigradnje nekretnine izvraene do stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju valjanoga odobrenja nadle~ne vlasti i o svome troaku. (3) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona provedena prenamjena, nadogradnja, pregradnja ili dogradnja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, nadle~ni e sud na zahtjev zainteresirane osobe odrediti upis u zemljianoj knjizi toga vlasniatva uspostavljenoga na odgovarajuem suvlasni kom dijelu cijele nekretnine, a na temelju ovrane sudske odluke kojom je utvreno stjecanje vlasniatva posebnoga dijela nekretnine te takve odluke kojom je utvrena veli ina odgovarajuega suvlasni koga dijela, odnosno na temelju isprave svih suvlasnika cijele nekretnine kojom oni priznaju stjecanje vlasniatva posebnoga dijela nekretnine i sporazumno odreuju veli inu odgovarajuega suvlasni koga dijela na kojem se to vlasniatvo osniva. Pripadci posebnoga dijela nastali prenamjenom, nadogradnjom, prigradnjom ili dogradnjom lanak 373. (1) Tko je do stupanja na snagu ovoga Zakona, a na temelju odobrenja koje je nadle~na vlast dala u granicama svoje ovlasti na takvo imovinskopravno raspolaganje, o svome troaku proveo prenamjenu zajedni kih prostorija u zgradi u druatvenom vlasniatvu u dio koji bi slu~io njegovu posebnom dijelu nekretnine, njegovo se pravo vlasniatva posebnoga dijela protegnulo i na taj dio kao pripadak tog dijela, osim ako to po odredbama ovoga Zakona ne mo~e biti pripadak toga posebnoga dijela. (2) Odredba stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajui se na in primjenjuje i na nadogradnje, dogradnje i prigradnje nekretnine uraene do stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju valjanoga odobrenja nadle~ne vlasti i o svome troaku. Glava 3. IZVR`AVANJE OVLASTI GLEDE CIJELE NEKRETNINE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU lanak 374. (1) Odredbama ove glave ureuju se meusobni odnosi suvlasnika dok oni svoje odnose ne urede sukladno odredbama glave 4. treega dijela ovoga Zakona. (2) Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga lanka na odnose izmeu suvlasnika ureene po odredbama ove glave, primjenjuju se odredbe lanka 91. i 92. glave 4. treega dijela ovoga Zakona. Meuvlasni ki ugovor lanak 375. (1) Uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i koriatenjem nekretnine utvruju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (meuvlasni ki ugovor). (2) Meuvlasni ki ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sadr~i osobito: - veli inu suvlasni kih dijelova nekretnine, - uvjete i na in upravljanja nekretninom, - pobli~e podatke o osobi koja e upravljati nekretninom, - opseg poslova koje e obavljati ta osoba, odgovornost za obavljanje poslova i sl., - uvjete i na in prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedni ke pri uve, - ime suvlasnika ovlaatenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno treim osobama i granice njegovih ovlasti, - uvjete i na in koriatenja zajedni kih prostorija, uklju ujui i stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te ureaja i zemljiata koje pripada odreenoj nekretnini. (3) Odluke koje proizlaze iz meuvlasni koga ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila veina suvlasnika iji suvlasni ki dijelovi ine viae od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. (4) Odredbe meuvlasni koga ugovora imaju u inak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja meuvlasni koga ugovora. lanak 376. (1) Ako je nekretninom upravljao fond u stambenom gospodarstvu, suvlasnici su du~ni tom fondu dostaviti ugovor iz lanka 375. ovoga Zakona i obavijestiti ga o ra unu sredstava zajedni ke pri uve. (2) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka, fondovi u stambenom gospodarstvu prestaju upravljati odreenom nekretninom nakon ato suvlasnici te nekretnine dostave fondu ugovor sklopljen s upraviteljem, a najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ugovor u svezi zajedni kih dijelova lanak 377. Ako se u jednoj nekretnini nalaze zajedni ki dijelovi i ureaji koji koriste i drugim nekretninama (krov, oluci, fasada, kotlovnica), odnosno nadstojni ki stan koji pripada i drugim nekretninama, suvlasnici tih nekretnina du~ni su sklopiti ugovor o upravljanju i koriatenju tih zajedni kih dijelova i ureaja, odnosno nadstojni koga stana. Upravitelj lanak 378. (1) Suvlasnici nekretnine su du~ni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju. (2) Upravitelj mo~e biti fizi ka ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova. (3) Upravitelj upravlja nekretninom u ime i za ra un suvlasnika u granicama ovlasti utvrenih ugovorom. (4) Upravitelj raspola~e sredstvima zajedni ke pri uve. (5) Upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred dr~avnim tijelima, ako ugovorom iz stavka 1. ovoga lanka nije druk ije odreeno. (6) Ako upravitelj upravlja s viae nekretnina, du~an je poslovanje svake nekretnine voditi odvojeno. Upraviteljeve du~nosti i ovlasti lanak 379. (1) Upravitelj je du~an osobito: - brinuti se da se zajedni ki dijelovi nekretnine odr~avaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nu~nom za normalno koriatenje, - obavljati povremeni i godianji pregled nekretnine i o tome sa initi zapisnik, - utvrditi visinu sredstava zajedni ke pri uve koju snosi pojedini suvlasnik, - rasporeivati i druge troakove nekretnine na suvlasnike, naplaivati dugovanja te redovno podmirivati te troakove prema treima, sukladno sredstvima kojima raspola~e, - obavjeatavati suvlasnike na prikladan na in o obavljenim poslovima, - obavljati i druge poslove u skladu s obvezama preuzetim ugovorom iz lanka 378. ovoga Zakona, - polo~iti svakom suvlasniku uredan ra un o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan na in na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine, - izraditi pregled predvienih poslova za odr~avanje i poboljaice, kao i predvidivih troakova i optereenja u narednoj kalendarskoj godini (godianji program) ili za viaegodianje razdoblje, te to na prikladan na in objaviti u kui najkasnije do isteka tekue kalendarske godine, - prikupiti viae ponuda za poslove odr~avanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine kao i za vee radove radi poboljaice. (2) Suvlasnici, u ije ime upravitelj upravlja nekretninom, du~ni su o promjeni osobe upravitelja ili o promjenama njegovih ovlasti koje se i njih ti u, obavijestiti najmoprimce i zakupnike na prikladan na in; ono ato bi neobavijeateni najmoprimci i zakupnici ispunili osobi koja viae nije upravitelj ili viae nije ovlaatena primiti ispunjenje, valjano je ispunjeno i oslobaa du~nike obveze, ali samo ako nisu znali za tu promjenu. (3) Upravitelja koji postupa suprotno obvezama iz ovoga lanka, suvlasnici mogu razrijeaiti du~nosti te im je du~an naknaditi atetu koja nastane radi njegove nemarnosti ili propusta. Zajedni ka pri uva lanak 380. (1) Sredstva zajedni ke pri uve suvlasnici su du~ni uplaivati na ra un koji e u tu svrhu otvoriti, prema utvrenom godianjem, odnosno viaegodianjem programu. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka suvlasnici su du~ni uplaivati najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihova posebnoga dijela, godianje. (3) Ako suvlasnici prikupe sredstva zajedni ke pri uve u iznosu veem od 10% vrijednosti nekretnine, ta sredstva privremeno nisu du~ni izdvajati sve dok se njihov iznos smanji ispod propisanoga minimuma iz stavka 3. ovoga lanka. (4) Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka suvlasnici su du~ni uplaivati mjese no. Troakovi upravljanja lanak 381. Dok se ne utvrde vrijednosti posebnih dijelova nekretnine udio vlasnika posebnoga dijela nekretnine u troakovima upravljanja odredit e se na na in da visina udjela odgovara udjelu korisne povraine stana ili na druge samostalne prostorije koja je u njegovu vlasniatvu, prema zbroju korisnih povraina svih stanova i drugih samostalnih prostorija u nekretnini. Hitni popravci lanak 382. (1) Ako suvlasnici ne osiguraju upravljanje nekretninom, jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave odredit e fizi ku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravaka na toj nekretnini. (2) Hitnim popravcima razumijevaju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprje avaju posljedice za ~ivot i zdravlje ljudi kao i vea oateenja nekretnine. (3) U slu aju iz stavka 1. ovoga lanka suvlasnici su du~ni osobi koja obavi hitne popravke platiti troakove u roku osam dana od dana kada ih ta osoba pisano obavijesti o iznosu dugovanja. (4) Ra un o obavljenom hitnom popravku smatra se vjerodostojnom ispravom u ovranom postupku. (5) Radi osiguravanja naplate nepodmirenih iznosa, pravna osoba koja je obavila hitne popravke ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio zgrade onih suvlasnika koji nisu podmirili troakove popravka. Nu~ni popravci lanak 383. (1) Kada zbog oateenja zajedni kih dijelova i ureaja nekretnine postoji opasnost za ~ivot i zdravlje ljudi, graevinski inspektor naredit e upravitelju nekretnine, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja, izvraenje nu~nih popravaka. (2) }alba izjavljena protiv rjeaenja inspektora ne zadr~ava ovrhu rjeaenja. (3) Radi osiguravanja naplate troakova popravaka iz stavka 1. ovoga lanka, tra~itelj ovrhe ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio nekretnine onih suvlasnika koji nisu podmirili troakove popravka. Rok za zaklju enje ugovora lanak 384. Suvlasnici su du~ni meuvlasni ki ugovor iz lanka 375., ugovor u svezi sa zajedni kim dijelovima iz lanka 377. i ugovor s upraviteljem iz lanka 378. ovoga Zakona zaklju iti u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Prinudna uprava lanak 385. (1) Ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom u roku iz lanka 384. ovoga Zakona, jedinice lokalne samouprave odredit e fizi ku ili pravnu osobu koja e obavljati poslove uprave tom nekretninom (prinudni upravitelj). (2) Prinudni upravitelj ima sve ovlasti upravitelja nekretninom propisane odredbama ove glave Zakona. Prestanak rada fondova lanak 386. Fondovi u stambenom gospodarstvu prestaju s radom u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Donoaenje podzakonskih propisa lanak 387. (1) Namjenu sredstava zajedni ke pri uve, vrste i na in otklanjanja hitnih i nu~nih popravaka, dostavljanje podataka o stanovima nadle~nom upravnom tijelu jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave, preuzimanje sredstava i djelatnika fonda, prijenos sredstava zate enih na ra unu fonda te uvjete i na in prestanka rada fondova uredit e Vlada Republike Hrvatske posebnom uredbom. (2) Vlada Republike Hrvatske uredbu iz stavka 1. ovoga lanka donijet e u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Glava 4. ZAVR`NE ODREDBE Djelovanje zakona lanak 388. (1) Stjecanje, promjena, pravni u inci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuuju se prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i zavranim odredbama ili posebnim zakonom nije druk ije odreeno. (2) Stjecanje, promjena, pravni u inci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih u inaka. (3) Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava odreeni ovim Zakonom, ako su bili po eli tei prije nego ato je on stupio na snagu, nastavljaju tei u skladu s odredbom stavka 2. ovoga lanka, ali ne dulje nego ato bi trebao istei rok odreen ovim Zakonom ako bi po eo tei u asu njegova stupanja na snagu. (4) U rok za stjecanje dosjeloau nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u druatvenom vlasniatvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjeloau, ra una se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. (5) Zaatita povjerenja u istinitost i potpunost zemljianih knjiga odreena ovim Zakonom nee se primjenjivati u korist stjecanja do kojih doe unutar roka od pet godina od stupanja ovoga Zakona na snagu, ako se njime stje e nekretnina na kojoj je bilo upisano druatveno vlasniatvo, a nije brisano prije nego ato je ovaj Zakon stupio na snagu. Ste ena prava lanak 389. (1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona ne dira se u postojee odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, s jedne, te osoba koje su na valjanom pravnom temelju i na valjani na in stekle prava glede tih stvari, s druge strane. (2) Prava na nekretninama, upisana u zemljiane knjige, zadr~avaju svoj prvenstveni red i nakon pretvorbe druatvenog vlasniatva i uspostave jedinstva nekretnina. (3) Meusobne odnose vlasnika, odnosno suvlasnika nekretnina, s jedne, te stanara, odnosno najmoprimaca i zakupnika, s druge strane, ureuju pravila obveznoga prava, ako nisu ureeni posebnim zakonom. Iznimke od pretvorbe prava upravljanja, koriatenja i raspolaganja lanak 390. (1) Odredbe lanka 360. do 365. ovoga Zakona ne odnose se na stvari na kojima su pravo upravljanja, koriatenja i raspolaganja imale bivae druatvene i druatveno-politi ke organizacije, na stvari koje nisu unesene u druatveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi druatvenih poduzea, te na stvari pravnih osoba u druatvenom vlasniatvu sa sjediatem na prije okupiranom, a sada osloboenom podru ju Republike Hrvatske. (2) Pretvorba prava upravljanja, koriatenja i raspolaganja na stvarima iz stavka 1. ovoga lanka uredit e se posebnim zakonom. Raspolaganje nekretninama u vlasniatvu jedinica lokalne samouprave lanak 391. (1) Nekretninu u vlasniatvu jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave poglavarstva tih jedinica mogu otuiti ili njom na drugi na in raspolagati samo na osnovu javnog natje aja i uz naknadu utvrenu po tr~noj cijeni, ako zakonom nije druk ije odreeno. (2) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga lanka niatavi su. Nalazni uredi lanak 392. (1) Ministarstvo unutarnjih poslova ustrojit e nalazne urede i rad u njima u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Do ustroja nalaznih ureda po odredbi stavka 1. ovoga lanka, poslove nalaznih ureda obavljaju policijske postaje. Iznimke od primjene Zakona o zakupu poslovnoga prostora lanak 393. Na ugovore o zakupu zaklju ene sukladno odredbama lanka 32. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe Zakona o zakupu poslovnoga prostora. Prestanak va~enja zakona lanak 394. (1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju va~iti sljedei zakoni: - Zakon o osnovnim vlasni kopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91.), - Zakon o vlasniatvu na dijelovima zgrada ("Narodne novine", br. 52/73.), - Zakon o prometu zemljiata i zgrada ("Narodne novine", br. 52/73.), - Zakon o prenamjeni zajedni kih prostorija u stanove ("Narodne novine", br. 37/88.), - Osnovni zakon o stjecanju prava vlasniatva na poljoprivrednim oruima i o koriatenju poljoprivrednog orua od strane graana ("Narodne novine", br. 52/71.), - Glava II i III Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85., 42/86., 22/92. i 70/93.), -Zakon o koriatenju dijela sredstava amortizacije za velike popravke stambenih zgrada ("Narodne novine", br. 39/88. i 33/89.) i - Zakon o fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 53/90. i 76/93.). (2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje va~iti Zakon o graevinskom zemljiatu ("Narodne novine", br. 48/88. - pro iaeni tekst, 16/90. i 53/90.), a postupci zapo eti po odredbama toga Zakona, dovrait e se po odredbama ovoga Zakona, ako su povoljniji za nositelja prava koriatenja. (3) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje va~iti Uredba o koriatenju sredstava amortizacije stanova i stambenih zgrada ("Narodne novine", br. 19/95.). (4) Stupanjem na snagu ovoga Zakona stavljaju se izvan snage odredbe sljedeih lanaka zakona: - lanka 966. do 996. Zakona o obveznim odnosima, koji je preuzet kao Zakon Republike Hrvatske Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91. i 73/91.), - lanka 34. i 53. Zakona o graenju ("Narodne novine", br. 77/92.). Tuma enje i primjena zakonskih odredaba lanak 395. (1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se odredbe propisa koji su na snazi, a razli ito ureuju druatveno od ostaloga vlasniatva, tuma iti i primjenjivati samo u skladu s na elom jednovrsnosti vlasniatva. (2) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se odredbe propisa koji su na snazi, a razli ito ureuju pripadanje zgrada, odnosno dijelova zgrada od pripadanja zemljiata, tuma iti i primjenjivati samo u skladu s na elom jedinstvenosti nekretnine. Stupanje na snagu lanak 396. Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sije nja 1997. godine. Klasa: 941-06/95-01/01 Zagreb, 2. listopada 1996. ZASTUPNI KI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupni kog doma Sabora akademik Vlatko Pavleti, v. r.   HYPERLINK "http://www.nn.hr/Narodne.htm"  INCLUDEPICTURE "mk:@MSITStore:C:\\My%20Documents\\Narodne%20novine\\NN-SL-1996.chm::/clanci/sluzbeno/1996/dodaci/1996/TipkaPo Str.GIF" \* MERGEFORMATINET  HYPERLINK "http://www.nn.hr/Glasilo/index.htm"  INCLUDEPICTURE "mk:@MSITStore:C:\\My%20Documents\\Narodne%20novine\\NN-SL-1996.chm::/clanci/sluzbeno/1996/dodaci/1996/TSluzGl.GIF" \* MERGEFORMATINET  HYPERLINK "http://www.nn.hr/search/iaquery.exe"  INCLUDEPICTURE "mk:@MSITStore:C:\\My%20Documents\\Narodne%20novine\\NN-SL-1996.chm::/clanci/sluzbeno/1996/dodaci/1996/TPretra.GIF" \* MERGEFORMATINET  HYPERLINK "mailto:webmaster@nn.hr"  INCLUDEPICTURE "mk:@MSITStore:C:\\My%20Documents\\Narodne%20novine\\NN-SL-1996.chm::/clanci/sluzbeno/1996/dodaci/1996/TElPosta.GIF" \* MERGEFORMATINET  N.N.Br.91/96. od 28.10.1996. P02222 3J3d35n78<= =>>> B,CFLOP6PHQ\RS0S~S$a$~SSSHVX[[\6]:^f^^~_b6bPbcdf*j|km0nJn>o@obo|op$a$ppqDrrr`vyP|||P~r~~n*>b|ʃP,bLv$a$vtfҎ.ڐ~FDȗҙ^x֡^$a$\ h2̹Jz,X:^h0@ZptZ^x*  f  <''-<.23586<6L689?''',->.X.0|123435<6P6j678 9$a$ 9&9:l<?>?X?NBhBBBCbDDD"F$F8FJFFFVJKL M$M&O~OO$a$OQRBS\STVV,VLVfVlW(XZ Z:ZZ[\\\\]^_`aabbd$a$HVZZ\\\abeeLk\kuu w4w||̀܀"@.Hf,N<j`zz εķ޷*.><6 @Lhlbh w56\] h w6] h w5\h wZd:eeeff>htijjLk^kxkm:pqtuuu w8wRwxxz||}}$a$}~̀"D^0J`Hhb.H$a$H8N>XؖPlL8h`|j$a$ :z| *vеȷ޷.$a$.B\"<ԼZ b~>X:T D$a$D^>LNPRl :bNhV$H$a$LHt.~:zt  P Z   xf|(>Btv0#&#+:,<,^,./ /N/R//2222r5555869X;h;CDChG~GrKKKKKLPPXXN[r[h w56\] h w6] h w5\h wZHx86D0J\~$a$vD<Vzt$a$  P ^ x 2    :  dxf~$a$~Z(Bv02462~ !#(#B#0%((*$a$*+,,,,<,b,|,-. /R///122222<4r5t5v5x5z555$a$555Z7889R9X;j;;,>@@BCCCCHCbCZDFhGGGHIrKKK$a$KKKLLNPPPPQ^STFUTVWXXYZN[t[[\\\_0ab$a$r[\\klpqpssyyyzzDzHzhz}p}t}}̂$ZDtؤܤ6Щxb.x,jnj.xBX\ Zpt.v^^Db2 B h w56\] h w6] h w5\h wZbe:gVikkl*lmnopq.qqFrpssstu~wyyyzHzjzz$a$zr|}}}t}}}X̂؉p܍ŽĎƎ&@\v$a$F`tܤ:TʨЩ|¬~ޯd~x.zV,$a$,nĹ njb.|B\l$a$Zt *r0Jv$a$^^Dd~rB4NBD$a$D  D ^ Rd~.H2L &&D ##$a$B Rb2HL #8#l*|** +R99TMMT(T>TTY"Z*\~\``bbbc.dBdiVjm&nloo2yybJZv‘"br\$PNtȵصN\4l*v(>  h w56\] h w6] h w5\h wZ#:#T#$n&'l***+*+r,\.0235R999l< ?ADHKTMVMM$a$MMQT,T>TTTXYY$Z>Z*\\\_``abbb c$c.dDd^dd$a$dLf`ghiijjXjrj lm(nBnloooq sJuw2yyy}$a$ bJ\vPx@*‘$>bv *8$a$8^\$$Tn~h|PjptȵܵR$a$RlԸ`z4.f468n.H$a$H:~|rz`(*,.BR D V    $a$    H  ` ( h) . / / / / / M PN Y Z f` v` c c 8q q Ft Zt y y   D 0 L H j  ʡ > ʧ Բ 8  6 V ( J X | > N P R T h wB*phjh wB*Uphjh wU h w6] h w5\h w56\]h wK L f   b | 6  # ( ( ( l) ) - . / / / 0 3 J6 9 = @ $a$@ D E DH L M RN lN R `T Y Z Z ^ f` z` a a Lb c c d Te e 8f f g g Jh $a$Jh fi j Zl fm m o 8q q q Ft ^t xt u Hv w w x y y z Nz V{ { | } x~ : Ѐ $a$Ѐ  x  . p x  F ` 0 P j  \ ؕ H J L l h  $a$  . ʡ  @ Z ʧ Щ $  ֲ $a$  * < V  8 R h V * D l  < | J L  $a$ T J J d X ~  2 j N R $a$$a$ L N P ~   " & n p r jh wB*Uphjh wB*UphjDh wB*Uphh wB*phh wjh wUjh wB*Uphjh wB*Uph,1h. A!"#$% Ddp#<P  3 3"((Dd 1\  S 8TipkaPo StrDd 1T  S 0TSluzGlDd 1T  S 0TPretraDd 1V  S 2TElPosta@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHP@P Naslov 1dd@&[$\$5CJ0KH$\aJ0L@"L Naslov 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$L@2L Naslov 3dd@&[$\$5CJ\aJ>A> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa F^@F Standard (Web)dd[$\$F +6^hS33><Q    1 [ f TlmnuL]h1Sh duw(&j:":E 0!"$H&&&&&&&&3''')) +V+l+x+],,S-l-x--....////01222345556L89;;<<<=>Q?[?r??? @EA6BUCCDDD EEEFFFYGGHIJJJKpLLMMMNPPPQRRSTT?UVVWWWWdYYZZZZZj[V\W\X\Y\r\~\]^J_U_g_q____`.a@aLa!bbc9dNdZdVefioii\j+k4k@kSl1mn=pdppp qkr~su*7+,---(.@.L.?//e1$2=2I222E34,4]446*6667888699:Q<<==>>>>d?Q@@^BBDEFFFGHlIsJxKALJLVLNNO+O7OP+QMQYQUR7SfTUWV=WW{YYYYYZZZ\\\\\\)^O^[^___2abbdd#f(gh"iBiNikl6n@nQn_nlnoqsr?sattttuCvwxxxxxSyz{{{e||}k~~Uer^΁ہЃdƄׄ܅(5>K ΍#MVc RĘјPx$1LYڝ!!.SanĠWĢ צO4<5NrCήۮ<űޱXVYն#$%IVc2Ffsx\$7DZ*f?L_y=JW?Q^Q? JTq3O;H0F3Q^ |Ng}+8%2_f{lH"8 gY      { -:p<I`XdfY/Q^$  s!###V$6%%'()))))@**G+^+k+,.d/L0d0q00123333355?6N77"888892::c; <3=\=i=w>.@@BCCCEEGGGGHHHHHeIJJ,J!K1K>KKKLpLgMMMM[NOOOOOOOPZRRRR SSSSSSxTTTKUUzVVVWXmOm\mooJqtu vvv+wwwwww!yFz{{{|}0}=}}%r\"[[h-%BO%6C ɏŒZxΓ70=fj< КٚVϜEDá_ $ߩ˫Ȭ;no~Tٲ*7MȷɷʷܷuUź+һۻ3AYf+@dq(1FSG*7R\ia2j!ghS o@\[)v%2np3$1Tr.LY"IV(eos#0 +BO^y [R{   9 s ? p }  A  FGHIScm~-u.q$@MI)i%[-;H2 J!T!p!!!"####%%%&&&&''8(((()))))))**+**+W++++g,*--o.../0<233)3344'44c5555666666667777 88 99:::;|<<<=`>????@FBC^DDDfEpE{EEEF~FFFFvG+HHv?vFvSvvwCxx'yyezszzD{{{{>|X|e|}~`܀ۄd݅{ чއ{ƈ!2?6׌)cso5]^_`E{quN{7kb;H^<rǩ(ҪߪǭҮ2Ibo.;H+OYf_n{z޹vѺƻ]vO6"u`6^CDEFGHU|?\iy=&/<a43=\6+ 3W CPZ=JKy]gr,r#y)6     p9FS.8Uv o!N!!!!"#1$;%%%%%&'(((( )&)3)g*+-,:,-//0 1122Z3f3s3U4s5677747A78:;!;<=<@YA;BCkDDD-F|GIQKfLMMMMMMMMNOOPPP#Q0QRQSTUW.X;XZZ\_WbXbYbbbdyeeeefg"ijlPn{pprZtt&u3uDw-xzU{b{H}0~:~~~#DՁ"T*ˆ ,9ˈ!Émӊ$H9e|qrs5ғ  -+G!"#3@1~Yuv{}?ǡѡͣYhuU©֫W &(aneD;#B\˶ضɸ2C^ӼԼռּ׼ؼټX0hX0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000|  ؝HVr[B  cnv "!P>|^}:0Um6FLkz>lAVwғv:*6-Nm~P0~Spv^F 9Od}H.DH~*5Kbz,#Md8RH @ Jh Ѐ   dfghijklmopqrstuwxyz{|}~     ! eѹҹnpqr<>?@rs  45μмѼXCXCXCXC 2:<Hdlck&.'' ((44666677@8I8H9P9z99::::;;;<FFLLRRSSvSS TTU'UWWWY`YsY}YZZ]]Nh[h+o6oqqttQw]wxx &38@%-JR% G%O%,, 226677g8q8EEVVWWcc dd)h/httMTLU/6{Ɣ͔ĕ˕#T['.қZh'@M:F˦զ%1 ƹй%JT>Kfr+gr     22C=Q= >>{>>2@<@@@@@@@AABBFFG!GkGyGiOuOdPlPQ'QQQT&TUUUU"W+WXXG\dǯկ8F~ñѱ!/Veд(HU=J{Ŷ"/erŷ-9rz۸u!*̼?Ghwн޽AOju/= }nv^f;D!*IV8F V^HP}  IRAM*2%-EMNV.9nwEMDL`i :CowUc=EJR,408;Cjr4<HPs{9AQ_).<o| iq0 8 GO|[hx!!!!!!=#E#####c*l*Z/b/667$7k7s7N:V:4<<<<<'>6>>>G?P?ZCfCCCEEGG7H?H]HjHTI^IIIHUWU0Z:ZiZsZeeIiSi kkpp{'/&.ʪګӬެjtĮXb EOѱ۱V`MY"0ZhKW>J'3&gu1? enFN    NW[*d*--22Z3d3&606&909=&===??0@9@@@kCwCDD'I3III.L;LLMjjz{||'}/}q6E*+EFFFFFFXGYGGGHHIIJJJJJJKKoLpLLLMMMMMMNNPPPPPPQQRRRRSSTTTT>U?UVVVVWWWWWWWWcYdYYYZZZZZZZZZZi[j[U\Y\q\r\}\~\ ]]^^I_J_T_U_f_g_p_q_______``-a.a?a@aKaLa b!bbbcc8d9dMdNdYdZdUeVeffiinioiii[j\j*k+k3k4k?k@kRlSl0m1mnn?ˮ̮%&߯ABְװfgfgͷηٷڷqr#&:;FG̼ͼ56uv78()45<=HI/0uv"#OPklYZ uv|} :;\]MNFJstefopij&'23"#MN01<=tu%&12 /0<=cdyz|}23qr12no}~{|TU<=_`MN>?          N O Z [ 8 9   TU`aBC]^45EFQR!!####$$%%'','-'8'9'x(y(((**1*2*=*>*6+7+,,----'.(.?.@.K.L.>/?///d1e1#2$2<2=2H2I22222D3E344+4,4\4]44466)6*6566677888888596999::P<Q<<<====>>>>>>c?d?P@Q@@@]B^BBBDDEEFFFFFFGGHHkIlIrJsJwKxK@LALILJLULVLNNNNOO*O+O6O7OPP*Q+QLQMQXQYQTRUR6S7SeTfTUUVVWVs?s`tatstttttuuBvCvwwxxxxxxRySyzz{{ {{{{d|e|||}}j~k~~~TUdeqr]^́΁ځہσЃcdńƄքׄۅ܅'(45=>JK  ͍΍"#LMUVbc  QRØĘИјOPwx#$01KLXYٝڝ ! !-.RS`amnàĠVWâĢ  ֦צNO34;<45MNqr~BCͮήڮۮ;<ıűݱޱWXUVXYԶն"%HIUVbc12EFefrswx[\#$67CDYZ~)*ef >?KL^_xy<=IJVW>?PQ]^PQ>?  IJSTpq23NO:;GH/0EF23PQ]^ {|MNfg|}*+78$%12^_ef z{klGH!"78  fgX Y           z { ,-9:op;<HI_`WXcdefXY./PQ]^#$    r!s!######U$V$5%6%%%''(())))))))))?*@***F+G+]+^+j+k+,,..c/d/K0L0c0d0p0q00011223333335555>6?6M7N777!8"8888888991:2:::b;c; < <2=3=[=\=h=i=v>w>-@.@@@BBCC CCCCEEEEGGGGGGHHHHHHHHHHdIeIJJJJ+J,J K!K0K1K=K>KKKKKLLoLpLfMgMMMMMMMZN[N~OOOOOOOOOOOOOOPPYRZRRRRRRRS SSSSSSSwTxTTTTTJUKUUUyVzVVVVVWWXX;YmNmOm[m\mooooIqJqttuu v vvvvv*w+wwwwwwwwwww y!yEzFz{{{{{{||}}/}0}<}=}}}$%qr[\!"Z[Z[gh,-$%ABNO$%56BC ȏɏĒŒYZwx͓Γ67/0<=efij;< ϚКؚٚUVΜϜDECD¡á^_  #$ީߩʫ˫ǬȬ:;mo}~STزٲ)*67LMǷʷ۷ܷtuTUĺź*+ѻһڻۻ23@AXYef*+?@cdpq'(01EFRSFG)*67QR[\hi`a12ij !fhRS  no?@[\Z[()uv$%12mnop23#$01STqr~-.KLXY !"HIUV'(denors"#/0  *+ABNO]^xy  Z[QRz{      8 9 r s > ? o p | }   @ A   EIRSbclm}~,-tu-.pq#$?@LMHI()hi$%Z[,-:;GH1 2 I!J!S!T!o!p!!!!!""######%%%%%%&&&&&&&&''''7(8((((((())))))))******+***++V+W+~++++++f,g,)-*---n.o.....//00;2<23333(3)3334444&4'444b5c5555555666666666677777777 8 888 9 999::::::;;{<|<<<<<==_>`>????????@@EBFBCC]D^DDDDDeEfEoEpEzE{EEEEEFF}F~FFFFFFFuGvG*H+HHH;I|W|X|d|e|}}~~_`ۀ܀ڄۄcd܅݅z{ Їч݇އz{ňƈ !12>?56֌׌()bcrsno45\`DEz{pqtuMNz{67jkab:;GH]^;<qrƩǩ'(ѪҪުߪƭǭѮҮ12HIabno-.:;GH*+NOXYef^_mnz{yzݹ޹uvкѺŻƻ\]uvNO56!"tu_`56]^BHTU{|>?[\hixy<=%&./;<`a3423<=[\56*+ 23VW BCOPYZ<=IJJKxy\]fgqr+,qr"#xy()56           op89EFRS-.78TUuv  no!!M!N!!!!!!!""##0$1$:%;%%%%%%%&&''(((((((( ) )%)&)2)3)f*g*++,,-,9,:,--////00 1 1112222Y3Z3e3f3r3s3T4U4r5s566773747@7A788::;; ;!;<<==;@<@XAYA:B;BCCjDkDDDDD,F-F{G|GIIPKQKeLfLMMMMMMMMMMNNOOOOPPPPPP"Q#Q/Q0QRRPSQSTTUUWW-X.X:X;XZZY\Z\__VbYbbbbbddxeyeeeeeeeefgg!i"ijjllOnPnzp{ppprrYtZttt%u&u2u3uCwDw,x-xzzT{U{a{b{G}H}/~0~9~:~~~~~~"#CD~ԁՁ!"ST)*ʆˆY\r\#'$&GJ&''---+Q+Q\\xx#%SSo~ʷܷIS##))66bRmR^XlX\\ddhhoo?vFvHU747MMs#3˶ض w[@ ::":&:+:,:-:2:?:@\A\D\E\F\GHJKMPRTWZ^_cin 14FLRYZn   #$)*-01589;<=?BIJK[\_@@@@ @"@*@.@4@8@>@@@@@D@L@T@^@`@b@l@@@@@@@@,@@@@@@@@@@@@@@@@@@N@V@@@@@j@p@@@@@@@F@L@V@@@@@@@@@@@ @"@.@4@6@@@B@H@N@P@Z@\@b@@@j@r@x@z@~@@@@@@@@@@$UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"q ˧Fp$Ǧ k k42HP)?[2*ZASTUPNI KI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE RonyNADALINAOh+'0 $0 P \ ht|,ZASTUPNIKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE RonyNormal NADALINA5Microsoft Office Word@@Be@V ՜.+,D՜.+,\ hp  nonek' +ZASTUPNIKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Naslov 8@ _PID_HLINKSA"mailto:webmaster@nn.hrgw $http://www.nn.hr/search/iaquery.exeti#http://www.nn.hr/Glasilo/index.htmChttp://www.nn.hr/Narodne.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#%&'()*+-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     %Root Entry Fl'Data $1Table,1WordDocument.F SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q